BRUXELLES - Tri četvrtine pitanja povezanih s graničnim režimom između Hrvatske i BiH nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju uspješno je riješeno na trilateralnom sastanku u Bruxellesu, izjavila je u srijedu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Od šest pitanja koja su bila na dnevnom redu, rekla bih da smo ih riješili 75 posto", izjavila je ministrica Pusić nakon sastanka s bosanskohercegovačkim ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom, na kojima je sudjelovalo i nekoliko povjernika Europske komisije. Na sastanku se razgovaralo o pitanjima koja se otvaraju u vezi s prijevozom robe preko hrvatsko-bosanskohercegovačke granice nakon ulaska Hrvatske u EU, poput malograničnih prijelaza, graničnih prijelaza na kojima je moguć prolaz živih životinja, tzv. BIP-ova (granične inspekcijske postaje), prijelaza koji imaju samo fitosanitarnu inspekciju za voće i povrće, pitanje prolaska kroz Neum od 1. srpnja 2013. godine, pitanja izvoza i uvoza robe iz BiH preko luke Ploče, te o srednjoročnom rješenju za povezivanje hrvatskog teritorija, koji je prekinut u Neumu. Dodala je da je potvrđeno da će EU financirati izradu studije izvodljvosti za povezivanje hrvatskog teritorija te da su i stručnjaci iz BiH pozvani da sudjeluju u izradi te studije. "Dogovoreno je da se razmotre različiti oblici povezivanja i usporede troškovi, a da se pri tom ne izolira Bosna i Hercegovina. Ovdje se ne radi o izoliranju BiH nego o udovoljavanju europskim standardima", kazala je hrvatska ministrica.
BERLIN - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović održao je u srijedu u Berlinu predavanje u Zaklade Friedrih Ebert, u kojemu se osvrnuo na put Hrvatske prema Europskoj uniji. "Put Hrvatske prema Europskoj uniji bio je težak, možda najteži od svih zemalja dosad", rekao je Milanović obraćajući se gostima u prostorijama zaklade bliske Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD). Pojasnio je da je i trenutak ulaska Hrvatske u Europsku Uniju također izuzetno težak ali da se ulazak isplati. "Europska je unija uza sve mane postigla ogromne rezultate. Spojila je države različitih socijalnih i kulturnih korijena. Razlike postoje i danas i u vrijeme krize su one vidljivije. No opća je ocjena da je EU vrlo dobra stvar", zaključio je Milanović. U svezi s predstojećom ratifikacijom pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom Unijom u Njemačkoj, Milanović je objasno kako je to također proces za koji su sadašnjim uvjetima treba imati strpljenja. "Građani Njemačke nisu oduševljeni proširenjima. Oni imaju osjećaj da moraju plaćati tuđe račune i sad još ulazi jedna nova država. Njemački političari to prvo moraju građanima obzjasniti. No i mi moramo svojim građanima objasniti da se ulazak u Europsku uniju isplati", rekao je Milanović.
BEOGRAD - U zgradi posebnog suda u Beogradu u srijedu je, pregledavanjem snimaka sigurnosnih kamera ispred redakcije "Nacionala" u Zagrebu, nastavljeno suđenje Sretenu Jociću,Željku Milovanoviću i Milenku Kuzmanoviću, optuženima za ubojstvo vlasnika "Nacionala" Iva Pukanića i njegova suradnika Nike Franjića. Pošto se na početku suđenja optuženi Milovanović žalio sudu da se ne osjeća dobro, pregledao ga je sudski liječnik koji je zaključio da je u stanju pratiti suđenje. Sudac Vladimir Vučinić rekao je da će detaljni pregledi Milovanovića biti obavljeni izvan zatvorske bolnice kako bi se utvrdilo ima li stvarno zdravstvenih problema. Milovanović je optužen da je postavio eksploziv pokraj Pukanićeva automobila, a Kuzmanović da je trebao osigurati putovnice za bijeg nakon umorstva.Milovanović je na županijskom sudu u Zagrebu osuđen na 40 godina kao neposredni izvršitelj ubojstva. Optužnica tereti Sretena Jocića da je organizator zločinačke skupine koja je izvršila ubojstvo Pukanića i Franjića, nakon što je sa "za sada neidenticiranom osobom" postigao dogovor da za 1,5 milijuna eura ubije vlasnika "Nacionala".
MOSTAR - Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH Branko Petrić izvijestio je u srijedu hrvatskog veleposlanika u toj zemlji Tončija Staničića da veliki broj birača koji trenutačno žive u Hrvatskoj neće moći dopisno glasovati na predstojećim lokalnim izborima u BiH zbog sumnje u zloporabe. Kako je priopćio SIP, Petrić je ustvrdio da je prigodom donošenja odluke o odbijanju prijava za glasovanje utvrdio da je postojalo više osoba koje su podnosile prijavu sa zajedničke adrese u inozemstvu. Više hrvatskih udruga iz BiH organiziralo je prikupljanje podataka i registriranje birača, uglavnom prognanih Hrvata iz BiH koji trenutačno žive u Hrvatskoj, kako bi uopće mogli glasovati na predstojećim općinskim izborima što se u listopadu održavaju u BiH. Prijašnjih godina iz Hrvatske se za glasovanje na izborima u BiH prijavljivalo više od 5.000 birača.
VARŠAVA - Sirijski narod suočen je sa šokantnom humanitarnom krizom u sukobu s režimom predsjednika Bašara al-Asada, ocijenio je u srijedu britanski ministar vanjskih poslova William Hague. "Stanje u Siriji naš je najveći problem u vanjskoj politici. Mi smo uz sirijski narod koji je izložen šokantnoj humanitarnoj krizi i nasilju Asadova režima", rekao je Hague novinarima tijekom posjeta Varšavi. Prošli tjedan on je ocijenio da je Asadov režim vrijedan osude i ne bi trebao potrajati. Prema podacima Ujedinjenih naroda u sukobu u Siriji, koji je počeo u ožujku 2011., poginulo je oko 20.000 osoba a 250.000 ljudi je bilo prisiljeno pobjeći u susjedne zemlje.
SARAJEVO - Ured Europske unije za statistiku (Eurostat) u prosincu će donijeti konačnu odluku o tome može li se u Bosni i Hercegovini 2013. godine provesti popis stanovništva kako je to planirano, izjavio je u srijedu u Sarajevu ravnatelj Eurostata Pieter Evearaers. Nakon sastanka s ravnateljem agencije za statistiku BiH Zdenkom Milinovićem, Everaers je pojasnio kako će konačna odluka Eurostata ovisiti o tome kako će izgledati probni popis koji se treba provesti u listopadu. "Na temelju rezultata probnog popisa donijet ćemo odluku o tome hoće li popis biti održan iduće godine ili ne", kazao je Everaers, dodajući kako međunarodni monitoring nad pripremama koje provode bosanskohercegovačke vlasti za sada djeluje ohrabrujuće. Ravnatelj Eurostata je istaknuo kako je cilj zajamčiti poputnu kvalitetu popisa koji treba osigurati prikupljanje vjerodostojnih podataka, uz pravo građana da se na odgovarajući način izjasne i o osjetljivim pitanjima kakvima se u BiH smatraju ona o nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovjedi ili materinskom jeziku.
PARIZ - Objavom karikatura proroka Muhameda francuski satirički tjednik natjerao je u srijedu vladu svoje zemlje da pojača sigurnost diplomatskih misija u muslimanskim zemljama gdje traju prosvjedi protiv islamofobnog filma, a ujedno je u domovini izazvao raspravu na temu slobode izražavanja nasuprot odgovornosti. Rektor Velike džamije u Parizu Dalil Boubakeur najavio je za petak, na dan velike tjedne molitve, da će se u svim džamijama čitati "poruka mira". Francusko vijeće muslimanske vjeroispovijesti (CFCM, koje predstavlja islam pri javnim ustanovama) pozvalo je pak javnost "neka ne nasjeda na provokacije". Na pojedinim kioscima razgrabljeno je izdanje tjednika Charlie Hebdo koji je objavio desetke karikatura na temu muslimanskih integrista, s dvjema specifičinima jer je Muhamed prikazan gol. Na drugim prodajnim mjestima primjerci lista su rastrgani i te dvije reakcije ilustriraju temeljnu dilemu: sloboda tiska nasuprot odgovornosti. Jedna udruga podnijela je na sudu u Parizu tužbu protiv tjednika jer "izaziva nasilje", rekao je sudski izvor. Charlie Hebdo bio je tužen i 2006. kada je prvi put tiskao karikature, no oslobođen je optužbe dvije godine poslije.
MADRID - Španjolski premijer Mariano Rajoy pozvao je u srijedu na nacionalno jedinstvo, a političke čelnike Katalonije na "odgovornost", dan uoči susreta s predsjednikom te pokrajine Arturom Masom koji traži da ona bude proračunski neovisna. "Najgore je biti u krivu i ustrajati u tome", rekao je Rajoy pred zastupnicima španjolskog parlamenta, obraćajući se nacionalistima iz CiU-a koji obnašaju vlast u Kataloniji, pošto je Mas najavio potpisivanje konvencije kojom bi se stvorio "začetak" pokrajinskog ministarstva za proračun. Osnažen prosvjedima pristaša neovisnosti koje su poduprle i pokrajinske vlasti i na kojima su 11. rujna u Barceloni sudjelovale stotine tisuća ljudi, katalonski predsjednik želi braniti svoj "proračunski ugovor" koji bi toj pokrajini dao mogućnost da sama ubire poreze. "Nije vrijeme za stvaranje još većih problema i političke nestabilnosti", ponovio je Rajoy koji pokušava uvjeriti svoje europske partnere da se zemlja financijski oporavlja. Katalonija "ima puno problema, kao i druge španjolske pokrajine", dodao je premijer. Ali ona "ne može prebaciti odgovornost za sve što se događa na druge, ni poticati nestabilnost donoseći pogrešne odluke", ocijenio je.