"U zadnjih 15 godina koliko policija prati pojavni oblik nasilja u obitelji nad ženama, u onoj blažoj sferi - prekrašaja, Hrvatska se kreće oko brojke 20 tisuća godišnje", rekao je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik uprave kriminalističke policije Vitomir Bijelić.
Istaknuo je da je broj težih, kaznenih djela bilježi trend pada od 2006. u kontinuitetu. Tako je 2006. evidentirano gotovo 2000 kaznenih djela gdje su žene bile žrtve, 2011. 870 kaznenih djela, a u prvih šest mjeseci 360 kaznenih djela.
"Ako je to svjetlo u tunelu, taj najteži oblik radnji je u padu", naglasio je Bijelić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da je prošle godine bilo oko 20 tisuća primjera obiteljskog nasilja, dodavši kako pojedine institucije unatoč zakonodavnom okviru rade propuste.
Podsjetivši da policija u zadnjih pet do sedam godina znatno ulaže u edukaciju svojih kadrova kroz specijalističku obuku, naglasila je da kako je vidan nedostatak sustavnog obrazovanja centara za socijalnu skrb te pravne i socijalne službe.
Kao poražavajući podatak navela je činjenicu da lokalne zajednice godišnje iz ukupnog proračuna izdvajaju od 0,01 do 0,16 posto da bi skrbile o žrtvama obiteljskog nasilja, kao i to da pet do šest županija nema skloništa niti ženske organizacije koje se skrbe o žrtvama obiteljskog nasilja.
Ljubičić je izrazila zabrinutost u vezi s mogućim ukidanjem pružanja psihosocijalne pomoći počiniteljima obiteljskog nasilja te mreže educiranih stručnjaka koji u tome sudjeluju, dodavši kako je potreba psihosocijalnog tretmana bitna jer je njegovim provođenjem broj recidivista puno manji.
Ravnateljica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin smatra da se u Hrvatskoj zadnjih deset godina puno napravilo da problem obiteljskog nasilja prestane biti privatna stvar. Naglasila je da je došlo do senzibilizacije medija, te da se podigla razina svijesti unatoč tome što je općenito razmišljanje da zakoni, strategije i propisi nisu ništa pomogli jer se samo povećava broj prijavljenih slučajeva nasilja.
Izvijestila je da je završen protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja kao jedna od mjera nacionalne politike za ravnopravnost spolova, koji propisuje obveze nadležnih tijela - policije, zdravstvenih ustanova, centara za socijalnu skrb, odgojno-obrazovnih ustanova i pravosudnih tijela - koja sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju različitih oblika seksualnog nasilja.
Najavila je i provedbu istraživanja o rasprostranjenosti svih oblika nasilja nad ženama budući da nedostaju takvi podaci i da je potrebna "stvarna slika" na terenu. Podsjetila je da je Vijeće Europe donijelo Konvenciju za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama koju je potpisala 21 zemlja te izrazila očekivanje da će i Hrvatska pristupiti potpisivanju te konvencije.
Voditeljica Autonomne kuće Zagreb Neva Tölle kazala je kako je od 1. siječnja do 10. rujna ove godine ubijeno sedam žena te da je bilo šest pokušaja ubojstava. Hrvatsko društvo ocijenila je patrijarhalnim društvom koje prihvaća nasilje nad ženama te da se da se razlozima za opravdavanje takvog ponašanja priključio još jedan razlog, a to je PTSP bivših vojnika.
Podsjetivši da nasilje nad ženama nije samo psihičko i spolno već i ekonomsko, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Jadranka Kosor je istaknula da statistike pokazuju da djeca koja žive i rastu u okruženju nasilja i sami postaju nasilnici.
Okrugli stol organiziran je u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna.