LJUBLJANA - Sloveniji je do kraja godine potrebno oko pola milijarde eura, izjavio je u razgovoru za austrijski dnevni list Die Presse u izdanju od nedjelje slovenski ministar financija Janez Šušterič. "Do kraja godine nam treba oko pola milijarde eura. Slovenija ima više mogućnosti, ali je istina da bi nam koristilo izdavanje državnih obveznica", objasnio je ministar. Kazao je da je za Sloveniju važno da provede vladine strukturne reforme. "Još ove jeseni moramo početi s provedbom reformi. Što prije to učinimo, bit će vjerojatnije da nam financijska pomoć neće biti potrebna, već ćemo moći samo sebe refinancirati", dodao je Šušterič i najavio restrukturiranje javne aviokompanije Adria Airwaysa i Nove ljubljanske banke u vlasništvu države. "Ali nema razloga da u drugim tvrtkama, koje se nalaze u boljoj situaciji, država i dalje ima svoj udio", rekao je, spomenuvši Telekom i osiguravajuću kuću Triglav. Premijer Janez Janša je krajem kolovoza objavio da Sloveniji u listopadu prijeti bankrot. Tri kreditne agencije snizile su rejting Slovenije zbog lošeg stanja u bankarskom sektoru. Janša će se u ponedjeljak će se u Luksemburgu sastati s tamošnjim premijerom i predsjednikom eurogrupe Jean Claudom Junckerom. Vjeruje se da će slovenski premijer tu priliku iskoristiti kako bi partnerske zemlje u EU-u, te slovensku javnost uvjerio u potrebu temeljitih reformi i financijskih rezova, kako bi se popravila pozicija Slovenije na međunarodnom financijskom tržištu.
MOSTAR - Vlasti BiH pregovaraju s Europskom unijom i Hrvatskom o korištenju pet graničnih prijelaza za izvoz roba biljnog i životinjskog podrijetla uz argumentaciju kako bi postojeća dva prijelaza smanjila mogućnosti izvoza tih roba u zemlje Europske unije, piše u nedjelju sarajevsko Oslobođenje. Glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Ratko Kovačević rekao je da su za izvoz roba u Hrvatsku određeni granični prijelaz u Bijači (u južnom dijelu BiH prema Pločama), koji je u izgradnji, i granični prijelaz u Bosanskoj Gradiški na sjeveru zemlje. "Direktor UNO i predsjedatelj državnog Povjerenstva za integrirano upravljanje granicom Miro Džakula je prilikom nedavna posjeta Bruxellesu tražio da se za izvoz odredi još nekoliko graničnih prijelaza. Riječ je o tome da BiH traži još tri granična prijelaza za izvoz proizvoda biljnog porijekla. To, naravno, ne ovisi samo o nama nego i o Europskoj uniji i Hrvatskoj", rekao je Kovačević. Uz Bijaču i Bosansku Gradišku, vlasti BiH su za sada zatražile da se kompletan izvoz može obavljati preko graničnog prijelaza Izačića u zapadnoj Bosni. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić rekao je kako bi tri granična prijelaza bila dovoljna za izvoz prema EU dok BiH ne dobije veće kvote za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla.
VLADIVOSTOK - Zemlje Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC) u nedjelju su na summitu u Vladivostoku obećale da će potaknuti globalni gospodarski rast te su odbacile ograničenja na izvoz hrane kako bi i na taj način oživjelo posrnulo svjetsko gospodarstvo. Na kraju dvodnevnog summita, zemlje APEC-a su zaključile da ih uvelike brine stanje svjetskog gospodarstva, sigurnost hrane i rastući znakovi protekcionizma. Čelnici 21 zemlje APEC-a, uključujući Rusiju, Kinu, Japan i SAD, dogovorili su se da će srezati carine na "zelenu tehnologiju", poduzeti sve mjere za poticanje rasta i liberalizirati trgovinu kako bi stvorili protutežu dužničkoj krizi koja vlada u Europi. "Financijska tržišta su i dalje krhka, a javni deficiti i dugovi u nekim razvijenim ekonomijama stvaraju veliku prepreku gospodarskom oporavku na globalnoj razini. Razvoj događaja u Europi nepovoljno djeluje na gospodarski rast u regiji", stoji u završnoj izjavi APEC-a. "U takvim uvjetima, odlučni smo raditi zajednički kako bi potaknuli rast i stvorili povoljnu klimu za financijsku stabilnost te obnovili povjerenje", dodaje se u priopćenju. APEC, u kojem se također nalaze Malezija, Indonezija, Kanada i Južna Koreja, odluke donose konsenzusom i one nisu obvezujuće. Ali njegov utjecaj raste, dok europski pada, napominje Reuters.
BAGDAD - Najmanje 24 ljudi ubijeno je u desetak eksplozija diljem Iraka u nedjelju, uključujući i autobombu postavljenu ispred zgrade francuskog konzulata u Nasiriji. Najteži napad je izveden tijekom noći u Dudžailu, 50 km sjeverno do Bagdada kada su bombaši samoubojice napali vojnu bazu i ubili 11 vojnika i ranili njih sedam, prema policijskom izvoru. Autobomba je eksplodirala i ispred francuskog konzulata u Nasiriji, 30 km južno od Bagdada, a u tom napadu jedna je osoba izgubila život, navodi policija. Još jedna autobomba je detonirana u istom gradu pri čemu su poginule dvije i ranjene tri osobe. Još deset ljudi je ubijeno u raznim eksplozijama diljem zemlje, u Krikuku, Samari i Basri. Sunitski pobunjenici i al-Kaida su pokrenuli niz napada ove godine kako bi potaknuli političke i sektaške napetosti koje su dovele zemlju do ruba građanskog rata 2006.-2007. Za sada nitko nije preuzeo odgovornost za eksplozije u nedjelju.
VLADIVOSTOK - Nova UN-ova rezolucija o Siriji koja ne sadrži nikakve posljedice za Damask nije potrebna, jer bi je sirijski predsjednik Bašar al-Asad ignorirao, rekla je u nedjelju američka državna tajnica Hillary Clinton u Vladivostoku. Clinton je na marginama summita APEC-a rekla da je spremna raditi s Moskvom na novoj rezoluciji o Siriji, ali je upozorila da će Sjedinjene Države vršiti jači pritisak radi okončanja Asadova režima ako ta rezolucija bude mekana prema Damasku. "Nema smisla donijeti rezoluciju bez posljedica za Damask jer smo već nekoliko puta vidjeli da Asad nastavlja i dalje napadati vlastiti narod", rekla je Clinton novinarima posljednjeg dana summita APEC-a. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao u subotu da će Moskva krajem rujna od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda tražiti da odobri sporazum iz Ženeve kojim su postavljena načela političke tranzicije za Siriju, postignut 30. lipnja.