ZAGREB - Žrtve talidomida, lijeka zbog kojega se više tisuća djece 50-ih i 60-ih godina u svijetu rodilo s teškim malformacijama, objavile su u subotu da je isprika njegova proizvođača, njemačke tvrtke Gruenenthala, "neiskrena, zakašnjela i nedovoljna". Sedativ Talidomid razvila je njemačka tvrtka Gruenenthal, a krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća davan je trudnicama protiv jutarnje mučnine. Više od deset tisuća djece zbog toga se rodilo s teškim tjelesnim manama, najčešće s malformacijama ruku i nogu, ili sasvim bez udova. Sljepoća, gluhoća, srčani problemi i oštećenja mozga djece također su nuspojave uzimanja talidomida u trudnći. Tvrtka koja je patentirala talidomid u subotu se prvi put nakon pedeset godina ispričala žrtvama lijeka koji je 1957. u reklami tvrdila da je "siguran poput kocke šećera". U priopćenju Grunenthal grupe piše kako žali zbog posljedica korištenja nedovoljno ispitanog lijeka koji je unesrećio brojne obitelji tijekom pedesetih i šezdesetih, ali kaže kako se teratogenost lijeka nije mogla otkriti prije primjene. Organizacije koje predstavljaju žrtve, a danas ih je živo oko pet do šest tisuća, odbacuju tu ispriku i traže odštetu.
RIM - Kardinal Carlo Maria Martini, umirovljeni milanski nadbiskup koji je preminuo u petak, u svom posljednjem razgovoru za talijanske novine ocijenio je da katolička crkva "zaostaje 200 godina" za današnjim vremenom, prenio je BBC u subotu. "Crkva je umorna... naši prostori za molitvu su prazni", ocijenio je kardinal Martini u svom posljednjem intervjuu, vođenom u kolovozu, koji je milanski list Corriere della Sera objavio poslije njegove smrti. Martini, kojeg se uvijek smatralo "papabilnim" i vođom progresivne crkvene struje, u tom intervjuu pozvao je crkvu da prepozna i prizna svoje greške i krene putem radikalne promjene, koje bi trebao predvoditi Papa. Kardinal, koji je patio od Parkinsonove bolesti i u mirovni je od 2002. godine, bit će pokopan u ponedjeljak. Pored njegovog lijesa u milanskoj katedrali, gdje je bio nadbiskup više od 20 godina, u subotu prolaze tisuće ljudi koji dolaze odati mu počast. Martini je bio popularan među vjernicima, liberalnih stavova u mnogim pitanjima, a uživao je i veliko poštovanje papa Ivana Pavla II i Benedikta XVI. Katolicima nedostaje povjerenja u crkvu, rekao je Martini u zadnjem razgovoru za medije, "naša je kultura ostarila, naše su crkve velike i prazne, a crkvena birokracija raste, naši vjerski rituali i odjeća koju nosimo su pompozni".
TEHERAN - Iran i Sjeverna Koreja potpisale su sporazum o suradnji u znanosti i tehnologiji, objavili su iranski mediji u subotu, a iranski duhovni vođa izjavio je da dvije zemlje imaju zajedničke neprijatelje. Teheran i Pjongjang će surađivati na poljima informacijske tehnologije, inženjerstva, biotehnologije, obnovljive energije, održiva razvoja poljoprivrede i prehrambene tehnologije, te u razvijanju zajedničkih laboratorija i u studentskim razmjenama, javila je Iranska radnička novinska agencija (ILNA). Ugovor su u Teheranu potpisali iranski ministar znanosti i tehnologije i sjevernokorejski ministar vanjskih poslova koji je boravio u Teheranu na summitu nesvrstanih. Dvije zemlje imaju malo toga zajedničkog u ideološkom smislu, ali ih je obje bivši američki predsjednik George W. Bush nazvao dijelom "osovine zla" u svom govoru o stanju nacije 2002. godine. Iz američkih diplomatskih bilježaka koje je objavio Wikileaks vidljivo je kako američki diplomati smatraju da dvije zemlje dobro surađuju i da je Iran iz Sjeverne Koreje pribavio dijelove za balističke projektile. Iranski duhovni vođa ajatolah Ali Hamenei izjavio je u subotu da "Iran i Sjeverna Koreja imaju zajedničke neprijatelje, jer arogantne sile ne prihvaćaju stvarno neovisne države", prenijela je ILNA.
MOSTAR - Pet kuća i više pomoćnih objekata izgorjelo je u subotu u požaru na području Višegrada, nedaleko od granice sa Srbijom a deseci drugih požara prijete naseljima širom ove zemlje, ponajviše na području Hercegovine. Po navodima medija u BiH vatrena stihija koja se aktivirala u mjestu Vardište kod Višegrada progutala je pet starijih obiteljskih kuća i dvadesetak manjih objekata koji su se nalazili u neposrednoj blizini. Požar se nastavlja širiti prema granici sa Srbijom a u njegovu zaustavljanju sudjeluju mještani, vatrogasci i pripadnici Granične policije BiH. Požari u subotu prijete i obiteljskim kućama na području Čapljine i Jablanice. Najteže je stanje nedaleko Čapljine gdje je stanovništvo napustilo svoje domove očekujući u kojem pravcu će se kretati požar. U zaustavljanju vatrene stihije sudjeluje i jedan helikopter Oružanih snaga BiH. U subotu su vlasti u BiH objavile da će se gasiteljima priključiti i jedan turski helikopter. Veliki požari koji danima gore nedaleko Mostara i Trebinja gasitelji ne mogu zaustaviti zbog nepristupačnog i miniranog terena.
AMAN - Jordanski ministar za planiranje i međunarodnu suradnju Džafar Hasan u subotu je pozvao međunarodnu zajednicu na prikupljanje pomoći u iznosu od 700 milijuna dolara kako bi njegova zemlja mogla nastaviti pomagati oko 240.000 izbjeglica iz Sirije. "Trošak održavanja prihvatnih centara za našu sirijsku braću mogao bi nas stajati gotovo 700 milijuna dolara. Naime, radi se o oko 240.000 stanovnika i izbjeglica u kampovima u Zatari, oko 85 km sjeverno od Amana i drugdje", rekao je Hasan na konferenciji za novinare održanoj zajedno s predstavnikom Visokoga UN-ova povjereništva za izbjeglice (UNHCR). Ministar je kazao kako se u Jordanu trenutačno nalazi oko 177.000 sirijskih izbjeglica. Oko 26.000 ih je smještano u kamp Zataru koji je UN otvorio prije mjesec dana, a broj izbjeglica koji će tek stići mogao bi dosegnuti 240.000. S obzirom na spomenutu brojku, Jordan više neće moći pružati adekvatnu pomoć izbjeglicama bez međunarodne pomoći, rekao je Kasan. Prema podacima UN-a, nakon 17-mjesečne pobune protiv režima Bašara al-Asada, koja se pretvorila u oružani sukob, najmanje je 1,2 milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti domove u Siriji, a stotine tisuća utočište su našle u susjednim zemljama poput Turske, Jordana, Libanona i Iraka.
BEJRUT - Pobunjenici su u subotu na istoku Sirije zauzeli postrojenje protuzrakoplovne obrane i napali vojni aerodrom, i tako su uzvratili zračnim napadima na koje se u borbi protiv njih sve više oslanja predsjednik Bašar al-Asad, objavila je promatračka skupina. Pobunjenici u Deir al-Zoru u subotu rano ujutro zauzeli su jednu zgradu s protuzrakoplovnom opremom, zarobili najmanje 16 osoba i osvojili zasad nepoznat broj protuzrakoplovnih raketa, rekao je Rami Abdulrahman iz Sirijskoga opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji. Napadi u naftom bogatoj pokrajini Deir al-Zoru uslijedili su nakon pobunjeničkih napada na vojne aerodrome u područjima Alepa i Idliba, blizu turske granice. Sirijski vođa koji pokušava ugušiti 17-mjesečni ustanak u kojem je već poginulo dvadeset tisuća ljudi, izgubio je nadzor nad ruralnim podučjima sjevernog, istočnog i južnog dijela zemlje i sad se okrenuo napadima iz helikoptera i aviona.