MOSTAR - U Mostaru i u Grudama u utorak je obilježena 19. obljetnica proglašenja Hrvatske republike Herceg-Bosne, uz ocjene da njezina uspostava nije značila podjelu BiH nego borbu za jednakopravnost Hrvata u BiH koju danas ovaj narod nema u odnosu na Srbe i Bošnjake. Izaslanstvo stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koje je predvodio predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović, položilo je u utorak cvijeće, zapalilo svijeće i pomolilo se za sve poginule hrvatske branitelje ispred središnjeg spomen obilježja u Mostaru. Tijekom popodneva služena je misa u Grudama te su položeni vijenci na grob prvog predsjednika Hrvatske republike Herceg-Bosne Mate Bobana. Bivši ministar obrazovanja Herceg-Bosne Jozo Marić tom prigodom je izjavio da je uspostava Hrvatske republike Herceg-Bosne bila opravdana, te da je sadašnji položaj Hrvata u BiH nezadovoljavajući. "Hrvati su na žalost u poziciji da dobivaju mrvice u Federaciji BiH. Hrvatski narod ne može dobiti svoju televiziju, kulturne institucije su pred gašenjem. Za mene je posve legitimno boriti se za ista prava koja imaju drugi", rekao je Marić. Dodao je da su Hrvati u BiH u imali značajno bolju poziciju kroz institucije Herceg-Bosne a da su BiH dijelili svi drugi osim Hrvata. "Ne spominje se da je podjela na Federaciju BiH i RS danas činjenica i ne razumijem što je onda grešno kod Hrvata i Hrvatske republike Herceg-Bosne", dodao je Marić.
SARAJEVO - Bivši pripadnik Armije Bosne i Hercegovine Edin Džeko, kojemu se na sudu Bosne i Hercegovine sudi za ubojstva i zlostavljanja hrvatskih civila i ratnih zarobljenika na području Hercegovine, sudjelovao je kao jedan od zapovjednika u napadu na selo Trusina, potvrdio je u utorak u svome iskazu prvi svjedok optužbe Ramiz Bećiri. On se kao i Džeko tijekom rata borio u sastavu postrojbe "Zulfikar", koje je djelovala pri glavnom stožeru Armije BiH, a u iskazu pred sudom ustvrdio je kako je Džeko bio dijelom zapovjedne strukture te postrojbe kada je ona napala Trusinu u travnju 1993. Tada su pripadnici Armije BiH ubili šest hrvatskih civila i trojicu zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Bećiri je izjavio kako osobno nije vidio ubojstva zarobljenih Hrvata, no potvrdio je kako je doznao da su se ona dogodila nakon što su u napadu teže ranjena dva pripadnika Armije BiH. Suđenje Edinu Džeki počelo je ranije ovog mjeseca nakon što su ga krajem 2011. američke vlasti izručile BiH.
SARAJEVO - Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine presudio je u utorak kako je sjednica Zastupničkog doma federalnog parlamenta na kojoj je 26. lipnja smijenjeno dotadašnje rukovodstvo tog tijela sazvana protivno poslovniku čime je poništen izbor novog predsjedatelja i njegova zamjenika iz reda Saveza za bolju budućnost (SBB) i Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH). U priopćenju suda objavljenom nakon javne rasprave provedene tijekom dana navodi se kako je ocijenjeno kako je načinom sazivanja sjednice Zastupničkog doma ujedno prekršen entitetski ustav pa su takve i odluke koje su donesene na toj sjednici. Zastupnici nove parlamentarne većina koju su uspostavili SDP BiH, SBB te HDZ BiH i HDZ 1990. sazvali su u lipnju izvanrednu sjednicu zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH na kojoj su donijeli odluku o smjeni dotadašnjeg predsjedatelja Denisa Zvizdića iz Stranke demokratske akcije (SDA) i njegova zamjenika Stanka Primorca iz Hrvatske strake prava (HSP). Na njihova su mjesta izabrani Fehim Škaljić iz SBB-a i Tomo Vidović iz SDP-a BiH.
TAMPA - Vjerojatni republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney stigao je u utorak u Tampu na Floridi, gdje će zajedno sa stranačkim kolegama pokušati vratiti političku težinu skraćenoj konvenciji i spriječiti da se njegova pollitička poruka utopi u uraganu Isaacu koji hara američkom obalom Meksičkog zaljeva. Kad se konačno prime posla nakon što im je Isaac za jedan dan odgodio početak i skratio konvenciju, očekuje se da će stranački delegati potvrditi Romneya kao kandidata Republikanske stranke na predsjedničkim izborima u studenom. Glavni govornici prve večeri konvencije bit će Romneyeva supruga Ann i guverner New Jerseya Chris Christie. Sam Romney bit će pokraj supruge kad se uputi za govornicu, iako je prvotni plan bio da ne bude pretjerano istaknut do četvrtka navečer, kad će prihvatiti stranačku nominaciju. Isaac je u utorak od tropske oluje službeno prešao u uragan 1. kategorije, s vjetrovima snage 120 kilometara. Tampa je ostala pošteđena najveće njegove snage, ali je Isaac na putu prema Louisiani i možda će pogoditi i New Orleans, koji je 2005. preživio kalvariju u naletu Katrine, uragana 3. kategorije.
WASHINGTON - Tropska oluja Isaac, koja bi tijekom dana na putu prema Louisiani trebala prijeći u uragan, "golema je oluja" koju treba shvatiti "ozbiljno", rekao je u utorak američki predsjednik Barack Obama, pozvavši građane da poslušaju upute vlasti o evakuaciji, ako do njih dođe. Oluja bi mogla "izazvati velike poplave i drugu štetu u velikom području. Sad ne treba izazivati sudbinu i... ne treba se oglušiti o službena upozorenja, nego ih treba shvatiti ozbiljno", rekao je Obama. "Dok se pripremamo za Isaacov udar, želim poručiti svim građanima na obali (Meksičkog) zaljeva da slušaju svoje dužnosnike i slušaju njihove upute, čak i ako vam kažu da morate napustiti domove", rekao je Obama. Tropska oluja Isaac u trenutku Obamina govora bila je tek nešto ispod uraganske snage i nalazila se na 125 kilometara jugoistočno od ušća Mississippija u Meksički zaljev s maksimalnim vjetrovima od 110 kilometara na sat. Kreće se relativno sporo, brzinom od 17 kilometara na sat, što je "crvena krpa" za znanstvenike jer sporije ciklone obično donose više padalina, a time i poplave. Očekuje se da će Isaac, tada kao uragan prve kategorije, do obale jugoistočne Louisiane stići u utorak navečer po mjesnom vremenu.
BEOGRAD - Predsjednici vlada Srbije i Republike Srpske Ivica Dačić i Aleksandar Džombić, prigodom susreta u utorak u Beogradu, suglasili su se da je potrebno konkretizirati suradnju u svim područjima društvenog života Srbije i Republike Srpske, posebice u području gospodarstva. Uz poziv na bolju suradnju, dvojica političara pozvali su na poštivanje Daytonskog sporazuma koji se, smatraju, ne smije mijenjati bez suglasnosti svih triju naroda u Bosni i Hercegovini i oba entiteta, navodi se u priopćenju nakon razgovora. Nakon sastanka, Dačić je naglasio kako nije u potpunosti zadovoljan dosadašnjom suradnjom Srbije i Republike Srpske. "Ako želimo pravu suradnju, ona se mora ostvarivati kroz konkretne projekte. To će biti prioritet vlade Srbije, a nadam se i vlade RS", rekao je Dačić On je najavio da će se u listopadu održati zajednička sjednica vlada, ovoga puta u Republici Srpskoj nakon što je posljednja bila u prosincu u Beogradu.
MADRID - Španjolski premijer Mariano Rajoy u utorak je na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem ocijenio kako bi izlazak Grčke iz eurozone bio "kolektivni neuspjeh Europe". "Izlazak Grčke ili nečije napuštanje eurozone bio bi kolektivni neuspjeh Europe" rekao je Rajoy i dodao da je Grčka bila važna tema razgovora s Van Rompuyem. "Rekao sam svoje mišljenje, Grčka vlada ispunjava svoje obveze, uvjereni smo da će poštovati svoje proračunske obveze", kazao je Rajoy, inzistirajući na potrebi zadržavanja te zemlje u eurozoni jer bi svaka druga opcija bila neuspjeh. Van Rompuy je kazao da je članstvo Grčke u eurozoni nesporno, "ali samo primjenom jakih mjera svake države članice i jakih skupnih mjera", kazao je Van Rompuy, dodavši da se samo tako može prebroditi kriza. Rajoy je naglasio važnost "napredovanja prema osnivanju bankarske i fiskalne unije" i naglasio kako bi bankarska unija, koja bi vršila nadzor izravne rekapitalizacije banaka, trebala biti formirana do prosinca ove godine.
BEJRUT - Siloviti sukobi sirijske vojske i ustanika nastavljeni su u utorak u istočnom dijelu glavnoga grada Damaska, te u predgrađu i nekim četvrtima Alepa koje vojska bombardira, a u cijeloj Siriji ubijeno je najmanje 37 osoba, objavila je nevladina udruga. Vojska je u utorak bombardirala čitav prsten oko Damaska kako bi istjerala ustanike, objavili su Sirijski promatrači za ljudska prava. Svjedoci na koje se pozivaju nevladini aktivisti javili su da Damaskom odjekuju eksplozije i buka borbenih zrakoplova koji su prekrili nebo. Najmanje 37 osoba ubijeno je u utorak diljem Sirije, od čega 22 civila, 11 ustanika i četiri vojnika, navodi Opservatorij za ljudska prava. U Alepu na sjeveru zemlje, drugoj velikoj bojišnici, nastavljena su vojna bombardiranja četvrti u kojima ustanici mjesec dana s režimom predsjednika Bašara al-Asada ratuju za taj grad, trgovačku metropolu Sirije. Od početka pobune u ožujku 2011., više od 25.000 ljudi ubijeno je prema podacima promatrača za ljudska prava, što nije moguće potvrditi iz neovisnih izvora jer sirijski režim brani pristup stranim novinarima.
ŽENEVA - Broj sirijskih izbjeglica u Turskoj bi zbog intenziviranja sukoba mogao dosegnuti brojku od 200.000, upozorava u utorak Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR). "Broj izbjeglica koji stižu u Turskoj poprima dramatične razmjere...u posljednja dva tjedna svakodnevno stiže i do 5000 ljudi dok ih je prije dnevno stizalo između 400 i 500", kazala je Melissa Fleming, glasnogovornica UNHCR-a. U posljednja 24 sata ušlo ih je 3000, a u idućih nekoliko dana ih se očekuje oko 7000. Turska je najavila da će uskoro otvoriti nova četiri izbjeglička logora što će njezin kapacitet za primitak izbjeglica povećati na 120 tisuća. U Turskoj se sada nalazi 74 tisuće sirijskih izbjeglica. Fleming je također kazala da se povećani broj sirijskih izbjeglica očekuje i u Jordanu, koji je zatražio međunarodnu pomoć kako bi se s time mogao nositi.
BRUXELLES - Belgijski kasacijski sud donio je u utorak konačnu odluku o uvjetnom puštanju na slobodu Michelle Martin, bivše supruge pedofila i serijskog ubojice Marca Dutrouxa, koja mu je pomagala u zločinima. Kasacijski sud, najviša sudska instanca u Belgiji, odbacio je dvije žalbe, jednu građansku i jednu državnog odvjetnika, na odluku nižeg suda u Monsu, koji je 31. srpnja donio odluku da Michelle Martin može pod određenim uvjetima napustiti zatvor u kojem je provela 16 od 30 godina na koliko je osuđena za sudioništvo u zločinu s bivšim suprogom Marcom Dutrouxom, koji je osuđen na doživotni zatvor. Mogućnost puštanja na slobodu "najomraženije žene" u Belgiji je cijelo ljeto bilo glavnom temom ovdašnjih medija. Najava puštanja na slobodu izazvala je polemike među politačarima o oportunosti prijevremenog puštanja na slobodu osoba osuđenih za najteže zločine. Michelle Martin je osuđena za pomaganje Marcu Dutrouxu, koji je osuđen za otmicu, mučenje i seksualno zlostavljanje šest djevojčica i djevojaka u dobi između osam i 19 godina, od kojih je četiri ubio. Zločini su se dogodili 1995. i 1996. Michelle Martin, bivša učiteljica, bi po izlasku iz zatvora Berkendaela u Bruxellesu trebala biti smještena u samostanu sestara klarisa u Malonnneu kod Namura, glavnom gradu belgijske pokrajine Valonije.
STRASBOURG - Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u utorak se ponovno pozabavio slučajem bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko, koja se već godinu dana nalazi u ukrajinskom zatvoru. Na ročištu, ovaj put iznimno otvorenom za javnost, u nazočnosti njezine kćeri Eugenije, pravni zastupnici Julije Timošenko i ukrajinske vlade ponovno su iznijeli svoje argumente glede zakonitosti njezine presude, uvjeta u zatvoru i liječničke skrbi. Tročlano sudsko vijeće dvjema je stranama postavilo brojna precizna pitanja o uvjetima u kojima Timošenko boravi u zatvoru i zdravstvenoj skrbi koja joj se pruža. Vijeće će nakon ročišta raspravljati, a odluku će, kako je rečeno, donijeti "nakon nekog vremena". "Vaš sud jedina je nada za Juliju Timošenko", ustvrdio je na kraju iskaza jedan od njezinih branitelja Sergej Vlasenko.
BERLIN - Njemačka će možda morati usporiti svoj planirani prijelaz na zelenu energiju, rekao je ministar okoliša Peter Altmaier u utorak nastojeći otkloniti zabrinutosti da će potrošači morati podnijeti glavninu golemih troškova prijelaza s nuklearne energije. Godinu dana prije izbora strahovi od povećanja računa za struju u najvećem europskom gospodarstvu postali su jedna od glavnih briga vlade desnog centra kancelarke Angele Merkel koja ima ambiciozne planove zamjene nuklearne energiju obnovljivom. Energija u Njemačkoj već u udjelu od 25 posto dolazi iz "zelenih" izvora te stručnjaci ocjenjuju da je Njemačka već uvelike na putu ostvariti svoj cilj da 2020. proizvodi 35 posto takve energije. "Ako budemo nastavili ovako imat ćemo 40 ili 45 posto naše energije iz obnovljivih izvora do 2020. umjesto 35 posto", rekao je Altmaier na konferenciji o energiji iz obnovljivih izvora. Iako je brzo širenje dobro, istaknuo je njemački ministar, "što je brže širenje zelene energije to ona više košta". Njemačka ispostava švedske energetske kompanije Vattenfall u ponedjeljak je objavila da bi potrošači na kraju do 2020. mogli plaćati 30 posto veću cijenu kako bi se financirao prijelaz koji će tražiti ulaganja od oko 150 milijardi eura.