OTOČEC OB KRKI - U Otočcu ob Krki počeo je sastanak hrvatskog i slovenskog stručnjaka, Zdravka Rogića i Franca Arhara na kojem se raspravlja o mogućim rješenjima za problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Radi se o problemu koji već godinama opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, tako da su Vlade dviju zemalja u srpnju imenovale po jednog financijskog stručnjaka koji će se baviti sporom oko potraživanja hrvatskih štediša i ponuditi moguća rješenja. U skladu s mandatima koje su stručnjaci dobili od svojih Vlada, fokus razgovora bit će na tzv. prenesenoj štednji, najavljeno je iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je krajem srpnja da je rješenje pitanja Ljubljanske banke preduvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma u slovenskom parlamentu. Erjavec je nedavno ponovio da Ljubljana i dalje inzistira na tome da su potraživanja hrvatskih štediša prema Ljubljanskoj banci iz vremena bivše SFRJ sukcesijsko pitanje, te da bi hrvatska Vlada trebala povući punomoć kojom je podržala Zagrebačku banku i Privrednu banku Zagreb u njihovim tužbama protiv Ljubljanske banke za dio štednje u Ljubljanskoj banci koji je prenesen u hrvatski javni dug. Hrvatska smatra da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om ni na koji način nije povezana uz rješavanje problema Ljubljanske banke jer je postupak ratifikacije u parlamentima europskih država povezan s ispunjavanjem europskih kriterija, a ne s Ljubljanskom bankom.
RIJEKA - Na riječkom Trgovačkom sudu danas je otvoren stečaj Brodogradilišta Kraljevica, prvo ispitno i izvještajno ročište zakazano je za 14. studenoga, a stečajnom upraviteljicom imenovana je Marija Ružić, izjavila je danas za Hinu sutkinja tog suda Vera Jelenović. Rješenje o otvaranju stečaja doneseno je nakon što je jutros na Trgovačkom sudu održano ročište za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, na kojem je utvrđeno da je Brodogradilište Kraljevica prezaduženo. Po riječima stečajne upraviteljice Marije Ružić, ukupne obveze brodogradilišta su oko 1,3 milijarde kuna, dok je ukupna imovina procjenjena na oko 100 milijuna kuna. Brodogradilište državi duguje ukupno oko 1,2 milijarde kuna, od čega najviše Ministarstvu financija, preostali dio potražuju razni dobavljači, a sva potraživanja radnika, plaće, otpremnine i ostala prava iz kolektivnog ugovora, isplaćena su u lipnju ove godine. Ružić kaže i kako se očekuje da će sud u što kraćem roku osnovati odbor vjerovnika. Vlada je u ožujku odlučila da Brodogradilište Kraljevica ide u stečaj, a radnici su isplaćeni nakon što je Vlada u svibnju odlučila da se u državnom proračunu osigura 63,7 milijuna kuna za potraživanja radnika.
ZAGREB - Čelnici četiri sindikata u sastavu Matice hrvatskih sindikata ustvrdili su danas kako je Vladi sada očito potrebna podrška i sindikata i njihovih članova, te joj je jeftinije pričekati rezultate referenduma najavljenog za 12. i 13. rujna nego otkazivati Temeljni kolektivni ugovor za javne službe prije toga. Ovih dana krećemo na teren kako bi članstvu dodatno objasnili problematiku uoči referenduma, najavio je na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić. Poslije referenduma opet slijedi mirenje, a sindikati će postupiti kako članstvo odluči na referendumu o prihvaćanju Dodatka 1. Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe koji je u procesu mirenja predložila Vlada. Osvrnuvši se na smanjenje plaća učiteljima i profesorima ovog ljeta temeljem uredbe o ukidanju prosvjetnog dodataka od 3, 5, 7 i 9 posto na njihove plaće, Laktašić je kazao da Vlada za to nije imala osnove, te da to smanjenje nije smjelo biti veće od 300-350 kuna, a neki javljaju da su im plaće smanjene i do 1.200 kuna. Općenito je u isplatama prosvjetarskih plaća ovog ljeta nastao 'rusvaj' jer se isplaćuju na različite načine, i s dodacima, i bez, a svaki profesor kojemu su uzeti ti dodaci, a nije dobio dodatak od 2,3 posto ima pravo na tužbu i povrat novca, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec. Vlada će to morati vratiti, to je obećao i resorni ministar Željko Jovanović, kaže Mihalinec poručujući da u suprotnom slijedi veliki val tužbi.
ZAGREB - Za kupnju dionica Badela 1862 u vlasništvu Republike Hrvatske pristiglo je 11 pisama namjere potencijalnih ponuditelja, priopćeno je danas iz te tvrtke. Badel 1862 zaprimio je jučer dopis od Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), u kojem se navodi da je u prvom krugu javnog prikupljanja ponuda za prodaju dionica tvrtke stiglo 11 pisama namjere potencijalnih ponuditelja. AUDIO u dopisu navodi da će se u drugom krugu javnog prikupljanja ponuda, nakon što Vlada odredi uvjete i početnu cijenu prodaje, pozvati potencijalni ponuditelji na podnošenje obvezujućih ponuda. Javni poziv za prodaju 2,1 milijun dionica, što čini 67,68 posto temeljnog kapitala Badela 1862, AUDIO je raspisao 2.srpnja.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi danas osciliraju između negativnog i pozitivnog područja, pri čemu se po gubitku izdvaja dionica Diokija, a po dobitku dionica Badela 1862. Crobex indeks u 12,00 sati bio je u plusu 0,1 posto, na 1.679 bodova. Crobex10, pak, bio je u minusu 0,05 posto, na 912 boda, kliznuvši treći dan zaredom. Redovni promet iznosio je 3,4 milijuna kuna, što je otprilike pola milijuna više nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je zasad, s prometom od 757.000 kuna, dionica Atlantic grupe. Cijena joj je pala 1,49 posto, na 463 kune. Slijedi dionica HT-a, s prometom od 430.000 kuna i rastom cijene za 0,24 posto, na 201,5 kuna. Po skoku cijene za 14,29 posto ističe se dionica Badela 1862. Uz promet od 251.000 kuna, njome se trenutno trguje po 80 kuna. Po padu cijene, pak, izdvaja se dionica Diokija. Cijena joj je pala 7,44 posto, na 5,1 kunu, uz promet od 294 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,08 posto, a ojačala je i prema ostalim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,475900 kuna. U istom postotku kao prema euru, za 0,08 posto, kuna je ojačala i prema švicarskom franku, a ojačala je i prema američkom dolaru i to za 0,33 posto te prema britanskoj funti za 0,42 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,225248 kune, dolara 5,959267 kuna, a funte 9,410750 kuna.