ALPBACH
Hrvatska će poduprijeti susjedne zemlje u njihovu približavanju Europskoj uniji, a između ostaloga dat će im na raspolaganje vlastita iskustva i tehnička znanja, izjavio je predsjednik RH Ivo Josipović za austrijsku novinsku agenciju APA na marginama Europskog foruma u Alpbachu u Austriji. "U našem je strateškom interesu da naši susjedi budu u EU-u" i u sigurnosnom i u gospodarskom kontekstu, rekao je Josipović u razgovoru objavljenom u ponedjeljak. Podsjetio je da mnogi hrvatski građani imaju rodbinu ili prijatelje u tim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Josipović je podsjetio da je Hrvatska darovala Srbiji i Bosni i Hercegovini prijevod europske pravne stečevine, te da je Hrvatski sabor odlučio da Hrvatska neće susjedima stvarati prepreke na putu prema EU.
LJUBLJANA
U Otočcu ob Krki u utorak će doći do prvog sastanka Zdravka Rogića i Franceta Arhara, financijskih stručnjaka koji bi hrvatskoj i slovenskoj vladi trebali pomoći u traženju rješenja za spornu problematiku stare Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj, objavilo je u ponedjeljak slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Kako se navodi u priopćenju na internet stranicama slovenskog ministarstva, sastanak stručnjaka koje su dvije vlade imenovale svojim predstavnicima za spomenutu problematiku i koji bi objema stranama što prije trebali dati prijedlog rješenja, znači realizaciju dogovora što su ga prilikom svog susreta u Dubrovniku 7. srpnja postigli slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec i hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Vesna Pusić. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova očekuje da će Roglić i Arhar svoju viziju rješenja dvjema vladama ponuditi "u najkraćem roku".
LJUBLJANA
Slovenski predsjednik Danilo Tuerk i premijer Janez Janša razgovarali su u ponedjeljak o mjerama potrebnim za izlazak iz krize, ali nisu uskladili svoja stajališta, sudeći po odvojenim izjavama za javost koje su nakon sastanka posredovane iz njihovih ureda.
Političke napetosti između sadašnje vlade i aktualnog predsjednika republike traju od lanjskih prijevremenih izbora, nakon kojih Tuerk nije želio Janšu predložiti za mandatara nove vlade. Prilikom današnjeg sastanka Janša je Tuerka, kako se navodi u priopćenju njegova ureda, upozorio da bi slovenska politika trebala slati "jedinstvene poruke" kad je riječ o mjerama za izlazak iz krize budući da "zakašnjelih ili pogrešnih" reakcija na krizu Slovenija i dalje gubi kredibilitet, za što plaća sve višu cijenu. Tuerk je sa svoje strane, kako je objavio njegov ured, s Janšom govorio o "političkim i gospodarskim prilikama" te izrazio "zabrinutost" što Janšina vlada uživa sve manju potporu javnosti budući da neke zadnje ankete govore da je podupire samo petina birača.
NOVI SAD
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin izjavio je novinarima u ponedjeljak u Novom Sadu da su zlouporabe države u procesu privatizacije, kao i reketiranje, jedan od glavnih razloga njegova posjeta Srbiji. On je rekao da se svi oni koji su uspješni u Srbiji "preodgajaju i šalju na odmore kako bi razmislili je li im jeftinije platiti reket ili sjediti doma i plesti čarape. To nije europska Srbija i od toga se treba jasno ograditi", rekao je Kacin novinarima. On je kazao da je posjetio Autotransportno poduzeće Vojvodina i DTD Ribarstvo i da su to investicije koje su potpuno čiste. "To što se sada 'delije igraju' oko tih investicija, to su srpska posla i nas u Europskoj uniji ne zanimaju. Takva Srbija ne može u EU i ne može dobiti datum početka pregovora", upozorio je Kacin. Posjet Kacina Srbiji povećao je zanimanje za sporne privatizacije čiju reviziju je Europski parlament zatražio Rezolucijom još prije četiri i pol mjeseca. Tužiteljstva su počela ispitivati 18 takvih slučajeva.
BERLIN
Francuska i Njemačka osnovat će radnu skupinu za krizu eurozone, najavili su ministri financija Wolfgang Schaeuble i Pierre Moscovici u Berlinu u ponedjeljak nekoliko dana nakon što su čelnici dviju zemalja prošli tjedan čvrsto upozorili Grčku da mora ispunjavati svoje reformske obveze. "Predani smo održivosti eurozone, a to znači trajnosti i stabilnosti eurozone", rekao je Moscovicinakon susreta s njemačkim ministrom, a njegov kolega Schaeuble je inzistirao na "potrebi snažnog rasta u Europi i eurozoni". Zato je potrebno ojačati europski bankovni sustav, rekao je Schaeuble.
Francuska i Njemačka će kroz tu radnu skupinu pripremiti strukturalno rješenje prije idućeg sastanka šefova vlada ili država članica Europske unije 18. i 19. listopada.
PARIZ
Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je u ponedjeljak sirijsku oporbu da sastavi privremenu vladu i najavio da će Francuska priznati takvu vladu kada bude formirana. "Francuska traži od sirijske oporbe da sastavi privremenu vladu, koja bi uključila sve i bila reprezentativna, koja može postati legitiman predstavnik nove Sirije", rekao je Hollande u godišnjem govoru francuskim veleposlanicima i najavio da će "Francuska priznati privremenu vladu Sirije kada se ona formira". Hollande je sirijskog predsjednika Bašara al-Asada također upozorio da bi bilo kakva uporaba kemijskog oružja predstavljala legitimno opravdanje za vojnu intervenciju.
ANKARA
Oko 9.000 sirijskih izbjeglica koji bježe od sukoba u zemlji bilo je u ponedjeljak na granici s Turskom čije su vlasti usporile prihvat dok ne otvore nove hitne prihvatne logore, doznaje se od turskih diplomatskih izvora. "Šest tisuća izbjeglica čeka na sirijskoj granici kod pokrajine Kilis i još tri tisuće na graničnim prijelazima u pokrajini Hatay", na jugu Turske, rekao je neimenovani turski diplomat. On je objasnio da će za najviše tri dana biti postavljene nove strukture prihvata i da će tada dopustiti tim ljudima da postupno ulaze u Tursku. Precizirao je da namirnice i humanitarnu pomoć dijele izbjeglicama na ničijoj zemlji, između dviju zemalja. Novi kampovi će moći primiti 10.000 ljudi i grade se u Gaziantepu i Hatayu, dvije pokrajine na jugu Turske blizu sirijske granice.
granicu.
BUKUREŠT
Rumunjski parlament prihvatio je u ponedjeljak odluku suda da se suspendirani rumunjski predsjednik treba vratiti na dužnost, čime je zaključen politički spor koji je izazivao kritike Europske unije i negativne reakcije financijskih tržišta. Rumunjski ustavni sud presudio je da je referendum o smjeni predsjednika Traiana Basecsua nevažeći jer se na njega odazvalo manje od polovice birača, iako je 88 posto onih koji su glasovali podržalo uklanjanje Basescua s predsjedničkog pložaja. Odluka suda sada treba biti službeno objavljena prije no što se Basescu vrati na dužnost, moguće već u ponedjeljak navečer.
EU i SAD su bili ocijenili da je pokušaj lijeve koalicije premijera Victora Pontea da s položaja ukloni njegovog desničarskog rivala Traina Basescua protivan vladavini prava.
GAZA
U Gazi se do 2020. više neće moći živjeti ukoliko se ne poduzmu žurne akcije kako bi se poboljašla opskrba vodom, zdravstveni uvjeti i školstvo, ocjenjuje se u sveobuhvatnom izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom u ponedjeljak. "Potrebno je sada poduzeti akcije kako bi Gaza 2020. bila mjesto na kojem se može živjeti a to je već sada složeno", rekao je novinarima UN-ov koordinator za humanitarno djelovanje Maxwell Gaylard prilikom objave dokumenta. Pet godina nakon početka izraelske blokade i života u jednostranačju, Gaza ima 1,6 milijuna stanovnika a tijekom idućih osam godina njihov bi se broj trebao povećati za 500.000, kažu autori UN-ovog izvješća o Pojasu Gaze.
"Odmah treba poduzeti akcije glede osnovnih životnih potreba; vodoopskrbe, struje, obrazovanja, zdravstvenih usluga kao i u drugim aspektima", rekao je Gaylard.
ZAGREB
U idućih 40 godina stanovnici Zemlje će možda morati postati vegetarijanci žele li izbjeći katastrofalne nestašice hrane i nahraniti nove dvije milijarde ljudi koje se očekuju do 2050., istaknuli su vodeći hidrolozi u dosad najozbiljnijem upozorenju, prenosi britanski dnevnik The Guardian. Upozorenja su znanstvenici iznijeli uoči godišnje svjetske konferencije o vodama na kojoj će 2.500 političara, predstavnika nevladinih udruga i UN-ovih agencija te znanstvenici iz 120 zemalja u švedskome gradu Stockholmu raspravljati o svjetskim problemima vode. "Ako se u zapadnim zemljama nastave sadašnji trendovi i sadašnji način prehrane, do 2050., kada se na Zemlji očekuje 9 milijarda ljudi, nedostajat će vode za proizvodnju hrane", pišu Malik Falkenmark i njegovi kolege s Međunarodnog instituta za vodu u Stockholmu (SIWI). Jedna od opcija za takav održiv sustav je vegetarijanska prehrana jer proizvodnja mesa troši pet do 10 puta više vode nego proizvodnja biljne hrane. Sada se trećina obradive zemlje u svijetu koristi za uzgoj žitarica za prehranu stoke.