ZAGREB/LONDON - Ekvador je odlučio dati politički azil utemeljitelju WikiLeaksa Julianu Assangeu, koji je u lipnju našao utočište u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu i podnio zahtjev za političkim azilom kako bi izbjegao izručenje Švedskoj, rekao je u četvrtak ekvadorski ministar vanjskih poslova Ricardo Patino. Quito je "odlučio dati politički azil Julianu Assangeu" jer on ne bi ostvario pravo na pravedan proces u slučaju izručenja SAD-u, rekao je ministar na konferenciji za novinare u svom ministarstvu. Odluka Ekvadora da Assangeu da politički azil "ništa ne mijenja", ocijenio je u četvrtak Foreign Office i naglasio da ga britanske vlasti moraju izručiti Švedskoj. "Razočarani smo odlukom Quita", naveo je Foreign Office u priopćenju. Sukladno našem zakonodavstvu, Assange je iscrpio svoje mogućnosti priziva i britanske vlasti ga moraju izručiti Švedskoj. Odluka ekvadorske vlade u tome ništa ne mijenja".
LONDON - Julian Assange, osnivač mrežne stranice WikiLeaksa koji se 19. lipnja sklonio u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu, pohvalio je u četvrtak odluku Quita da mu dade politički azil nazvavši je "velikom pobjedom". "To je velika pobjeda za mene i moje okružje", rekao je osoblju veleposlanstva. No "to će sada vjerojatno donijeti više briga", istaknuo je, dok Velika Britanija i dalje ostaje pri odluci da ga izruči, usprkos odluci Ekvadora. Julian Assange je usto rekao da je "zahvalan ekvadorskom narodu, predsjedniku Rafaelu Correi i njegovoj vladi". "Od progona me nisu štitili ni Velika Britanija ni moja domovina, Australija, već jedna latinoamerička zemlja, odvažna i neovisna", rekao je. Ocijenio je ipak da "usprkos ovoj povijesnoj pobjedi, borba tek počinje" budući da se mora "zaustaviti istraga Sjedinjenih Država o WikiLeaksu". Australac već mjesecima opetuje da je žrtva urote SAD-a, zbog toga što je WikiLeaks 2010. objavio tisuće povjerljivih američkih diplomatskih dokumenata.
WASHINGTON - Washington je u četvrtak rekao da ni na koji način nije umiješan u spor Velike Britanije i Ekvadora u vezi sa sudbinom osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea, zanijekavši da je činio bilo kakav pritisak na London. Odgovarajući na pitanje o mogućem američkom pritisku na Veliku Britaniju kako bi se Juliena Assangea, koji se već dva mjeseca krije u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, izručilo Švedskoj koja ga traži zbog navodnog silovanja, glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland izjavila je da ne raspolaže "nikakvim informacijama koje bi to potvrdile". Švedska je za 41-godišnjim australskim osnivačem WikiLeaksa izdala uhidbeni nalog zbog optužba za silovanje i napastovanje dviju Šveđanki u kolovozu 2010. Assange želi spriječiti izručenje Švedskoj jer se boji da će ga ta zemlja poslije predati SAD-u, gdje bi mogao biti osuđen na tešku kaznu zbog toga što je njegova mrežna stranica objavila 250.000 američkih diplomatskih brzojava.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda objavilo je u četvrtak da neće produljiti mandat UN-ove promatračke misije u Siriji. "Nisu ispunjeni uvjeti za nastavak" misije UNSMIS, rekao je francuski veleposlanik u UN-u Gerard Araud koji u kolovozu predsjeda vijećem, nakon sjednice posvećene Siriji. "Misija se završava u nedjelju u ponoć", rekao je novinarima Edmond Mulet, glavni podtajnik za mirovne operacije. Araud je ipak dodao da postoji "konsenzus vijeća o daljnjoj nazočnosti UN-a u Damasku" po isteku mandata promatračke misije, u obliku ureda za vezu. Bit će to "manja skupina", vjerojatno s 20 do 30 ljudi, dodao je Mulet, kazavši da još ne zna hoće li on biti voditelj tog ureda, ali da je sirijska vlada dala svoju suglasnost za njezin osnutak. Mandat UNSMIS-a istječe 19. kolovoza, a zadnji vojni promatrač misije napustit će Siriju 24. kolovoza, rekao je Mulet.
DAMASK - Sirijski ministar vanjskih poslova Walid Mouallem rekao je u četvrtak, pozivajući se na izjavu UN-ove čelnice za humanitarna pitanja, da arapske zemlje nisu dale ni "dolara" za pomoć Sirijcima. "Tijekom mog susreta s (Valerie) Amos jučer (srijeda), pitao sam je koje su zemlje pružile humanitarnu pomoć sirijskom narodu. Odgovorila mi je da su to učinile četiri zemlje a da Arapi nisu dali ni dolara", rekao je Mouallem, po dijelovima razgovora za sirijsku državnu televiziju. "Rekao sam Amos, imaju novca za dopremu oružja naoružanim ljudima, uništavanje kuća i infrastrukture u Siriji i za poticanje ljudi na egzodus, ali ne daju ni dolara da im pomognu ili obnove ono što su vandali uništili", dodao je ministar u tom razgovoru koji će se u cijelosti objaviti u 20.00 sati (19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu). Amos je u srijedu u Damasku rekla da je pomoć potrebna za oko 2,5 milijuna Sirijaca, ili 10 posto stanovništva.
SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija izjavio je u četvrtak u Sarajevu kako neće podnijeti ostavku na tu dužnost što već danima od njega traže političari iz Republike Srpske. "Neću podnijeti ostavku jer nisam prekršio ustav niti bilo koji zakon", kazao je Lagumdžija novinarima po povratku sa izvanrednog summita Organizacije islamske suradnje (OIC) održanog u Saudijskoj Arabiji na kojemu se raspravljalo o stanju u Siriji. BiH u ovoj organizaciji ima status promatrača, a upravo je ranije glasovanje predstavnika BiH pri Ujedinjenim narodima u prilog rezoluciji o Siriji bilo povodom da iz RS zatraže Lagumdžijinu ostavku jer za to nije dobio formalnu suglasnost svih članova predsjedništva BiH. Ultimativni zahtjev za Lagumdžijijom ostavkom u srijedu je ponovio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Lagumdžija je u četvrtak kazao kako ostavku "u svakom slučaju neće dati onima koji to sada od njega traže", dodajući kako je u okviru insitucija sustava spreman "položiti račun" zbog glasovanja u prilog rezoluciji o Siriji. Iako predsjedništvo BiH doista nije zauzelo službeno stajalište o posljednjoj rezoluciji o Sriji usvojenoj u UN-u, Lagumdžija je ustvrdio kako u tome nema ničega spornog. Pri tom se pozvao na načelnu odluku predsjedništva BiH iz 2010. po kojoj će predstavnici te zemlje u međunarodnim organizacijama slijediti stajališta država-članica Europske unije što je bio slučaj i u odnosu na sirijsku krizu. Lagumdžija je ocijenio kako se na meti napada i političkih pritisaka unutar BiH našao ne zbog Sirije i rezolucije nego zbog pokušaja obračuna sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH) kojoj je na čelu.
BEČ - Njemački predsjednik Joachim Gauck je tijekom susreta u Beču s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom objasnio u četvrtak da njemačko stajalište o krizi javnog duga i eura u sklopu Europske unije ne znači "težnju za dominacijom". Njemačko inzistiranje u sklopu EU da se smanji javni deficit nije težnja za dominacijom, to je više želja za postojanošću i pouzdanošću EU-a, ocijenio je. Tijekom svog prvog posjeta Austriji Gauck je istaknuo napore Austrije i Njemačke za izlazak iz dužničke krize. Naglasio je važnost rada bivšega socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schroedera koji je pokrenuo veliku reformu tržišta rada i uveo više fleksibilnosti i restriktivnih mjera u osiguranje nezaposlenih. Austrijski predsjednik Heinz Fischer podržao je francusko-njemačku suradnju u Europskoj uniji.
OTTAWA - Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je u četvrtak u Ottawi da će ubrzati završetak pregovora o slobodnoj trgovini koje već tri godine vode Europska unija i Kanada. "Čim se vratim u Njemačku zauzet ću se da se ti pregovori što prije završe", rekla je Merkel koja boravi u službenom posjetu Ottawi, priznavši ipak da još treba riješiti neke probleme. "U vrijeme kada svijetu nedostaje rast, mi, Kanada i Njemačka, sigurni smo da je slobodna trgovina jedan od najboljih pokretača rasta koji možemo imati", dodala je kancelarka. Merkel je usto ponovila da će i dalje braniti euro. "Obvezali smo se da ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo zadržali zajedničku valutu", istaknula je na tiskovnoj konferenciji, napomenuvši, u odgovoru na pitanje, da je "na istoj valnoj dužini" s Europskom središnjom bankom (ESB). Njezine izjave o pregovorima s EU-om pokazale su da je njezin domaćin, premijer Stepher Harper, postigao svoj glavni cilj kada je vodeće europsko gospodarstvo pridobio za sveobuhvatan ugovor na koji Kanada računa kako bi povećala i proširila izvoz. No tiskovna konferencija dvoje čelnika pokazala je da Merkel nije uspjela nagovoriti Kanadu da financijski sudjeluje u rješavanju problema eurozone i da Ottawa to odbija učiniti.
MARIKANA - Južnoafrička policija za suzbijanje nereda otvorila je vatru iz automatskog oružja na rudare naoružane mačetama koji su prosvjedovali ispred rudnika platine Marikana, ubivši nekoliko radnika, izvješćuju u četvrtak agencije. Do zuba naoružana policija s oklopnim vozilima podizala je žičanu ogradu, a u jednom trenutku ih je opkolilo oko 3.000 rudara. Policija je otvorila vatru iz strojnica nakon što je na njih nasrnula skupina muškaraca. Kada se pucnjava stišila i prašina slegla na zemlji je bilo najmanje sedam tijela. Južnoafrička agencija SAPA javlja da je njihov novinar na tlu izbrojao 18 tijela. Policija je priopćila da su nakon nekoliko dana pregovaranja propali pregovori s čelnicima sindikata rudara i građevinara (AMCU) te im nije preostalo ništa drugo nego da prosvjednike rastjeraju silom. Rudnik Marikana se nalazi oko 100 kilometara sjeverozapadno od Johannesburga.
OSLO - Snažni pljuskovi i valovi vrućine uzrokovani klimatskim promjenama mogli bi ugroziti dostavu hrane od polja do supermarketa, uz opasnost naglog rasta cijena prehrambenih proizvoda kao što je to slučaj ove godine u SAD-u zbog suše, upozoravaju znanstvenici. UN stoga upozorava vlade da bi trebali obratiti više pažnje u kojoj mjeri ekstremne suše, vrućine i poplave mogu utjecati na količinu proizvedene hrane, od posijanog sjemena do tanjura potrošača. "Ovdje se ne radi samo o činjenici da će zbog suše prinosi u SAD-u biti manji", kazao je profesor Jihn Porter sa sveučilišta u Kopenhahenu. On upozorava da poplave, primjerice, ne uništavaju samo žetvu već odnose sa sobom ceste i mostove, a skladišta žita sve su češće na meti snažnih oluja. Ti čimbenici, dodaje Porter, najvjerojatnije će najviše pogoditi ionako siromašne zemlje. "Možemo očekivati rast cijena hrane jer ćemo sve češće svjedočiti ekstremnim uvjetima", ističe David Lobell sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji.
SARAJEVO - Gotovo sve političke stranke u Bosni i Hercegovini primale su nedopuštene darove i donacije kojima su financirale svoje izborne kampanje a kršenje zakonskih odredbi koje to reguliraju imalo je najrazličitije oblike, od besplatnih koncerata estradnih zvijezda do nabave promidžbenog materijala od tvrtki registriranih na Sejšelima, objavila je nevladina organizacija Centar za istraživačko novinsrstvo (CIN) čije je sjedište u Sarajevu. CIN je zajednički projekt Odsjeka za novinarstvo University of New York i Journalism Development Group, a financira se kroz donacije USAID-a i Fonda otvoreno društvo BiH i u njemu domaći novinari u suradnji s dvojicom američkih kolega kritički istražuju različite društvene pojave u toj zemlji. U analizi koji je CIN objavio u četvrtak ističe se kako je služba za reviziju financiranja političkih stranaka koja djeluje pri Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) u svojim najnovijim izvješćima potvrdila da su Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranka demokratske akcije (SDA) propustile prijaviti kako su tijekom izborne kampanje 2010. za njih besplatno nastupali srbijanska folk pjevačica Ceca Ražnatović odnosno Hari Varešanović. Izborni zakon je prekršen jer nastupi estradnih zvijezda nisu evidentirani kao prilog stranci a pri tom su ti prilozi višestruko premašili dopuštene iznose donacija. Među bizarne podatke koji su prikupljeni ubraja se i onaj po kojemu je Narodna stranka "Radom za boljitak" (NSRzB) braće Ivanković-Lijanović koristila lažne identitete navodnih donatora. Tako je za jednu osobnu navedenu kao donator utvrđeno da je umrla još 2007. Revizori SIP-a utvrdili su i kako je NSRzB promidžbeni materijal za izbore nabavljala od tvrtke registrirane na Sejšelima.