ZAGREB - Pomoćnica ministra financija i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec izjavila je kako je objava liste poreznih dužnika samo jedna od mjera uvođenja reda u porezni sustav, a bivšu je vladu prozvala što se porezni dug od 52 milijarde kuna proteklih godina nije spominjao, te što su na listi posebice poduzetnici koji su s bivšom vladom bili u itekako dobrim odnosima. "Razloga za objavu popisa, liste poreznih dužnika ima više. Posebno ističem odgovornost ove Vlade u odnosu na sve porezne obveznike, poduzetnike koji uredno plaćaju i podmiruju svoje porezne obveze unatoč tomu što smo u krizi, recesiji, one koji se snalaze na razne načine i državi nisu dužni nikakve obveze", kazala je Čavlović Smiljanec koja je putem YouTube kanala Vlade odgovorila na pitanja o objavi liste poreznih dužnika. Ističe da su na listi najvećim dijelom poduzetnici koji dugi niz godina nisu podmirivali svoje obveze, a istovremeno su stjecali imovinu velike vrijednosti. Odgovarajući na upite tko je dozvolio takva dugovanja, kazala je kako se iznos od 52 milijarde kuna uopće nije spominjao prijašnjih godina, počeo se spominjati ove godine. "Ne bih rekla da je problem bio u poreznim službenicima, jer prevelik je to bio iznos da bi o tome odluku donosili pojedinci, odnosno službenici Porezne uprave", kazala je. Po njenim riječima, na listi su posebice porezni obveznici, poduzetnici koji su imali itekako dobre odnose s bivšom vladom. Ti poduzetnici zapošljavaju veliki broj radnika, naplaćivali su i radili dobre i unosne poslove za državu, a nisu plaćali svoje obveze, ustvrdila je.
ZAGREB - Računovodstveni i porezni stručnjak Vlado Brkanić iz tvrtke RRiF za Hinu je ocijenio kako je objava liste poreznih dužnika načelno dobra mjera, ali ograničena dosega jer će naknadna naplata poreza biti moguća od onih koji inače dobro stoje, a za one u problemima mogla bi ubrzati kraj. Načelno je opravdano sve što donosi porezni red i jača porezni moral, kaže Brkanić, ali drži upitnim značajnije fiskalne učinke objave liste poreznih dužnika. Smatra da bi učinci mogli biti postignuti kod aktivnih tvrtki bez poteškoća s likvidnošću koje iz raznih razloga imaju porezni dug. Među tim razlozima može biti nesvjesnost o dugu starijeg datuma. Pritom upozorava da mu se javljaju klijenti koji su na listi zbog duga otprije desetak godina, premda Opći porezni zakon propisuje zastaru nakon šest godina. Ti klijenti su sposobni za plaćanje, ali nisu bili ni pozivani da plate dug, kaže Brkanić. Druga skupina tvrtki koje bi mogle generirati određeni učinak mjere su "savjesni, s eventualnim problemima s likvidnošću" koji čekaju naplatu svojih potraživanja iz čega će podmiriti dug. Od onih pak s velikim dugom i koji su inače u poslovnom glibu teško je očekivati naplatu. Objava liste za njih može značiti ubrzani put k stečaju, ako se Porezna uprava kao vjerovnik na to odluči, kaže Brkanić.
OSIJEK - Ministarstvo poljoprivrede organizira javne rasprave o nacrtu prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, a prva u nizu takvih rasprava održana je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek. Predstavnici regionalne i lokalne samouprave kao i brojnih udruga istaknuli su niz primjedbi na prijedlog zakona, upozorivši da će najviše pogoditi mala obiteljska gospodarstva, a pogodovati pravnim osobama i velikim tvrtkama i kombinatima. Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić upozorio je da je nacrt prijedloga zakona predvidio da se oduzima prihod županijama od zakupa poljoprivrednog zemljišta koji sada iznosi 25 posto. Za Osječko-baranjsku županiju to je neprihvatljivo jer se iz proračuna gubi oko 13 milijuna kuna, pa ako to tako ostane u budućem zakonu o poljoprivrednom zemljištvu Županija neće moći izvršavati svoje obveze, kazao je Šišljagić. Također je upozorio da velike ovlasti i obveze novim prijedlogom zakon dobiva Agencija za poljoprivredno zemljište.
ŠIBENIK - Ulaganja su važna za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a na području Šibensko-kninske županije najavljuju se ulaganja u uređenje i izgradnju novih kapaciteta hotela Olympia u Vodicama, hotela Ivan u hotelskom naselju Solaris, u nautički turizam, istaknuto je nakon današnjeg sastanka ministra turizma Veljka Ostojića s predstavnicima županije i grada Šibenika te turističkog sektora županije. Ministar turizma izrazio je zadovoljstvo predstavljenim turističkim projektima, kao i naporima za pripremu projekata za korištenje sredstava iz fondova EU. Novi i kvalitetni smještajni kapaciteti podići će kvalitetu turističke ponude u Šibensko-kninskoj županiji, ali i produžiti sezonu. Upravo je kvalitetno pozicioniranje odredišta i pojedinih objekata u odredištu preduvjet za uspjeh, rekao je Ostojić ističući kako je jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma glavni cilj Ministarstva turizma kojeg će se nastojati ostvariti kroz niz mjera i aktivnosti.
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala je danas u Parizu s Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) ugovor o kreditu u iznosu od 50 milijuna eura namijenjen financiranju projekata malih i srednjih poduzeća, lokalne i regionalne samouprave te drugih subjekata javnog sektora u Hrvatskoj, priopćeno je iz HBOR-a. Ova kreditna linija razlikuje se od dosadašnjih ugovora zaključenih s CEB-om jer će po prvi put biti omogućeno i financiranje projekata javnog sektora, navodi iz HBOR-a. Također, CEB je prihvatio HBOR-ov prijedlog produljenja gornje granice ročnosti kredita za projekte malog i srednjeg poduzetništva s dosadašnjih 10 godina na 12 godina (u oba slučaja uključujući do dvije godine počeka). Prije ugovora koji je potpisan danas, HBOR je s CEB-om zaključio tri ugovora o zajmu u ukupnom iznosu od 108 milijuna eura za financiranje malih i srednjih poduzetnika.
ZAGREB - Imunološki zavod izvjestio je putem Zagrebačke burze da će kroz program zbrinjavanja viška radnika biti zbrinuta 73 radnika, da se 36 radnika odlučilo za odlazak u mirovinu, a šestorici je prestao radni odnos zbog odlaska u novu firmu. Tako će do kraja godine iz Imunološkog zavoda otići 115 osoba, odnosno kroz odlaske u mirovinu, otkaze zaposlenima na određeno vrijeme i program zbrinjavanja viška radnika broj zaposlenih smanjit će se s 326 na 211 radnika, kazao je u telefonskoj izjavi za Hinu direktor te tvrtke Davorin Gajnik. Iz Imunološkog zavoda u priopćenju objavljenom na Burzi navode kako je 20. lipnja donesen program zbrinjavanja viška radnika koji je dostavljen Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a koji obuhvaća 73 radnika. Zbog teške financijske situacije u društvu 36 radnika odlučilo se za odlazak u mirovinu, a šestorici radnika je prestao radni odnos zbog odlaska u novu firmu, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Erste&Steiermaerkische Bank u prvih je šest mjeseci ostvarila neto dobit od 272 milijuna kuna, što je porast od 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su iz te banke. Ukupna aktiva Erste banke na kraju lipnja iznosila je 57,7 milijardi kuna, što je za 1,2 posto više u odnosu na kraj 2011. Ukupni krediti na dan 30. lipnja ove godine iznosili su 38,6 milijardi kuna, što je za 0,8 posto manje u odnosu na kraj prošle godine. To je smanjenje, objašnjava se, rezultat općenito smanjene potražnje za novim kreditiranjem na tržištu u prvoj polovici ove godine, posebice u domeni poslovanja s pravnim osobama, a što je posljedica trenutačnih tržišnih okolnosti i objektivne gospodarske situacije. Ukupni depoziti polovicom godine iznosili su 31,6 milijardi kuna, što je za 1,6 posto manje u odnosu na kraj 2011. U Banci pritom naglašavaju da je na iznos ukupnih depozita primarno utjecalo njihovo smanjenje u dijelu poslovanja s pravnim osobama, dok depoziti stanovništva i dalje bilježe stabilan i kontinuiran rast.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 10,1 milijun kuna, a vrijednost dioničkih indeksa je porasla, Crobexa za 0,32 posto, Crobexa10 za 0,10 posto. Crobex je trgovanje završio na 1.698,23 boda, a Crobex10 na 924,40 bodova. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s 2,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,46 posto, na 205,05 kuna. Za 0,64 posto, na 501 kunu, pala je cijena dionica Privredne banke Zagreb kojih je protrgovano za nešto više od milijun kuna. Po prometu slijede dionice Končar Elektroindustrije sa 615,8 tisuća kuna i rastom cijene za 1,75 posto, na 495 kuna. Ostalim dionicama postignut je znatno manji promet. Među onima s prometom većim od sto tisuća kuna, cijena je porasla dionicama Petrokemije za 4,52 posto, Vupika za 3,74 posto, Konzuma za 3,5 posto, Belja za 1,76 posto, itd.