Prema statističkim pokazateljima predstavljenim u VTK BiH u Sarajevu, BiH je tijekom prvih šest mjeseci ove godine izvezla roba u vrijedosti nešto manjoj od četiri milijarde konvertibilnih maraka (oko dvije milijarde eura), dok je uvoz dosegnuo vrijednost veću od 7,1 milijardi KM (oko 3,5 milijardi eura).
Hrvatska je i dalje pojedinačno najveći izvoznik u BiH, gdje je od siječnja do kraja lipnja plasirala roba u vrijednosti nešto većoj od 1,25 milijardi KM (oko 630 milijuna eura), što je 17,68 posto ukupnog bosanskohercegovačkog uvoza.
U odnosu na isto razdoblje 2011. ukupni je udio Hrvatske u uvozu u BiH međutim smanjen jer je tada iznosio 17,9 posto.
Srbija kao drugi najveći izvoznik u BiH bilježi rast udjela s prošlogodišnjih 10,76 posto na 11,33 posto u prvom polugodištu 2012.
Slični trendovi vide se i u izvozu iz BiH koja je u Hrvatsku u prvoj polovici ove godine plasirala roba u vrijednosti od oko 595 milijuna KM (oko 300 milijuna eura) što je 14,98 posto ukupnog izvoza iz te zemlje dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 15 posto i bio je veći za gotovo 75 milijuna eura.
Njemačka je za to vrijeme učvrstila poziciju države u koju BiH najviše izvozi, a njen je udio s prošlogodišnjih 15,16 posto povećan na ovogodišnjih 16,69 posto.
"Pad Hrvatske na popisu najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH će se nastaviti u predstojećem razdoblju jer će se smanjivati njen izvoz u BiH ali i izvoz iz BiH u Hrvatsku", kazao je Hini analitičar VTK BiH Duljko Hasić.
Objasnio je kako to proistječe iz činjenice da će Hrvatska inzistrati na striktnoj primjeni standarda koje propisuje Eurpska unija za uvozne proizvode iz Bosne i Hercegovine a istodobno će njeni proizvodi izgubiti dio dosadašnjeg bosanskohercegovačkog tržišta jer će postati skuplji zbog plaćanja carinskih pristojbi.
Stupanjem u punopravno članstvo EU Hrvatska će od naredne godine izgubiti mogućnost slobodnog izvoza u zemlje-članice CEFTA-e, među kojima je i BiH pa će proizvodi koji se izvoze u tu zemlju poskupjeti između 5 i 18 posto kolike su propisane carinske stope.
Hasić je kazao kako su u VTK BiH zabrinuti zbog nastojanja Hrvatske da u izravnim pregovorima s Europskom komisijom ishodi povlašteni trgovinski status prema zemljama CEFTA-e i kada postane punopravnom članicom EU. Istaknuo je kako bi o takvom prijelaznom aranžmanu Hrvatska i BiH trebale izravno pregovarati s tim da eventualni dogovor obuhvati i preinake plana da se između dvije države samo preko prijelaza u Gradiški i Metkoviću mogu prevoziti proizvodi biljnog i životinjskog podrijetla.
Uz mali broj takvih graničnih prijelaza s Hrvatskom bosanskohercegovački izvoznici istodobno će se suočiti sa znatno ozbiljnijim problemima jer brojni proizvodi iz te zemlje, posebice prehrambeni, ne ispunjavaju standarde EU pa se neće moći plasirati ni u Hrvatskoj.
Proizvođači prehrambenih proizvoda u BiH za to krive prije svega vlasti svoje zemlje. Pero Damjanović, vlasnik tvrtke "Posavina koka" koja je do sada najveći dio svoje proizvodnje plasirala u Hrvatsku, izjavio je novinarima kako će najvjerojatnije morati zatvoriti svoje pogone i otpustiti svih 120 zaposlenih.
"Mi smo u protekle četiri godine bili veliki izvoznik jaja u Hrvatsku, a vjerujem da to od kraja ove godine više nećemo biti", kazao je Damjanović objašnjavajući kako tijela vlasti na različitim razinama do sada nisu učinila ništa da bi se osigurala nužna provjera kvalitete proizvoda namijenjenih izvozu u EU. "Takav je zastoj doista samo u interesu neprijateljima ove države", izjavio je Damjanović.
BiH je do sada u pregovorima s EU sklopila sporazume koji joj omogućuju tek nesmetan izvoz žive ribe i sirove kože, a tek sada se pregovara o tome da bi, primjerice, u EU mogla plasirati svoj krumpir. U VTK BiH očekuju kako bi se uz sadašnji tempo pregovaranja krumpiri iz BiH mogli naći na tržištima država-članica EU najranije 2015. godine.