WASHINGTON
Sjedinjene Države "vrlo su zabrinute" situacijom u sirijskom gradu Alepu gdje vojska sprema odlučujuću ofenzivu protiv pobunjenika, ali odbijaju usporedbu sa slučajem Bengazija koji je isprovocirao međunarodnu intervenciju u Libiji 2011. godine. "Vrlo smo zabrinuti situacijom u Alepu", kazao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney osudivši "agresiju snaga (predsjednika) Asada protiv gradskog središta civilnog stanovništva". "Vrsta naoružanja koju koriste protiv nenaoružanih civila pokazuje nastranost u koju je potonuo Asad", kazao je Carney. Upitan o sličnosti situacije s onom u kojoj se u ožujku 2011. našao Bengazi, kao središte pobune u Libiji, glasnogovornik Bijele kuće kazao je kako je situacija posve različita jer je tada međunarodna zajednica vojno intervenirala kako bi se poštivala zona zabrane letenja, dok je sada situacija takva da ne postoji međunarodni konsenzus i da su Rusija i Kina već tri puta ulagale veto u UN-u vezano uz rješavanje pitanja Sirije. Istodobno je Kanada ocijenila "neprihvatljivom" eskalaciju sukoba u Siriji zatraživši od svih članica UN-a da "usvoje rezoluciju koju će čvrsto pratiti represivne sankcije prema režimu". "Kanada je zgrožena činjenicom da se na rubovima grada okupljaju vojne snage jedne zemlje kako bi napale svoje vlastite građane", kazao je u priopćenju ministar vanjskih poslova John Baird pozvavši sve članice Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući i one koji su u prošlosti podupirali režim, na jednoglasnu osudu tih akata i usvajanje rezolucije koju će pratiti i oštre sancije protiv režima Bašara al-Asada. Turska je također pozvala na poduzimanje međunarodnih koraka kako bi se zaustavilo gomilanje snaga u Alepu kao i s obzirom na najavljenu moguću uporabu kemijskog oružja što je najavio Asad. "To gomilanje snaga u Alepu i posljednje izjave koje se odnose na upotrebu kemijskog oružja masovnog uništenja akcije su koje nas ne mogu ostaviti pukim promatračima", rekao je Erdogan u Londonu na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s britanskim premijerom Davidom Cameronom. "Moraju biti poduzeti zajednički koraci u sklopu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Organizacije islamskih zemalja, Arapske lige, i moramo raditi zajedno kako bi pokušali riješiti situaciju", kazao je Erdogan. Cameron je sa svoje strane rekao kako su Britanija i Turska zabrinule činjenicom da Asadova vlada namjerava poduzeti neke "doista grozne poteze u i oko grada Alepa".
WASHINGTON
Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama u petak je opet pružio potporu Izraelu, kamo koncem tjedna treba stići njegov protukandidat na predsjedničkim izborima u studenome Mitt Romney. U svečanom ozračju u Ovalnom uredu, okružen predstavnicima proizraelskih lobista iz AIPAC-a i američkih kongresnika, Obama je potpisao zakon o razvoju suradnje s Izraelom na polju sigurnosti i obrane i opetovao "čvrstu" potporu Washingtona toj zemlji. Taj zakon koji Izraelu omogućuje pristup većoj količini američkog oružja i streljiva "potvrđuje naše stalno zalaganje za izraelsku sigurnost", istaknuo je Obama. Predsjednik je uz to izrazio zadovoljstvo zbog dodatne financijske pomoći SAD-a izraelskom proturaketnom sustavu "Željezna kupola" u iznosu od 70 milijuna dolara koju je još u svibnju najavio njegov ministar obrane Leon Panetta. Svečanost se događa u trenutku kada Romney, koji će se 6. studenog natjecati s Obamom za dužnost u Bijeloj kući, ovog vikenda treba stići u Izrael, drugu postaju šestodnevnog putovanja u inozemstvo koje počinje u Londonu a završava u Poljskoj.
MOSKVA
Rusko ministarstvo obrane zanijekalo je u petak vijest da Rusija pregovara o ponovnom otvaranju vojnih baza na Kubi i u Vijetnamu, nazivajući "izmišljotinama" informacije koje su nešto ranije u petak bili objavili ruski mediji. Ruska novinska agencija Ria-Novosti objavila je u petak, prenoseći izjavu glavnog zapovjednika ruske mornarice, viceadmirala Viktora Čirkova, da Rusija proučava "pitanje osnutka stanica za materijalnu i tehničku pomoć na Kubi, Sejšelima i u Vijetnamu" za svoje pomorske snage. U priopćenju se opovrgava da je zapovjednik pomorskih snaga dao takvu izjavu te se navodi da "pitanja u vezi s međudržavnim vezama nisu u nadležnosti zapovjedništva ruske mornarice i stoga se nikako ne mogu iznositi medijima" te da je "pojavljivanje takvih informacija u medijima puka izmišljotina njihova autora koji traži senzaciju (...) na štetu profesionalne etike". Navodni razgovor s viceadmiralom Čirkovom objavljen je uoči susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegova vijetnamskog kolege Truong Tan Sanga u Sočiju, na Crnome moru. U zajedničkoj izjavi nakon susreta dvojica predsjednika nisu ni jednom riječju spomenula eventualno ponovno otvaranje ruske pomorske baze u Vijetnamu. Moskva je 2001. najavila svoje povlačenje iz baze Cam Ranh na jugu Vijetnama i s Kube, gdje je u Lourdesu imala stanicu za prisluškivanje. Te je odluke obrazložila novim svjetskim prilikama i potrebom da svoje napore usmjeri na borbu s terorizmom.
AURORA
Osumnjičeni počinitelj pokolja u američkom kinu u kojemu je prije tjedan dana život izgubilo 12 ljudi bio je pod nadzorom psihijatra kojemu je poslao bilježnicu s crtežima koji prikazuju planirani pokolj, rekao je jedan od njegovih odvjetnika u dokumentima poslanim sudu. James Holmes (24) poslao je tu pošiljku psihijatrici sa sveučilišta u Coloradu, otkrili su u srijedu američki mediji. U medijima su kružile oprečne informacije kada je riječ o tome je li ta pošiljka mogla stići ranije kako bi se spriječio pokolj. U podnesku upućenom sudu koji je u petak objavio jedan sudac, Holmesovi odvjetnici ističu da su otkrivanjem "postojanja i sadržaja te pošiljke" narušena ustavna prava njihova branjenika. Najavljujući pravnu bitku, traže da se sadržaj te prepiske ne može koristiti kao dokaz zbog toga što je "Holmes bio pacijent dr. (Lynne) Fenton i što je njihov razgovor zaštićen" liječničkom tajnom. Na idućem pojavljivanju na sudu u ponedjeljak protiv Holmesa se treba podignuti optužnica. Holmes je optužen da je ubio 12 i ranio 58 ljudi u kinu u Aurori, u predgrađu Denvera, u Coloradu, na premijeri filma o Batmanu, "Vitez tame - povratak". Trenutačno je u pritvoru u Arapahoeu i prijeti mu smrtna kazna, premda je Colorado pogubio tek jednu osobu od 1976. Prvi put se na sudu pojavio u ponedjeljak i sada ga očekuje psihijatrijsko vještačenje.
BEJRUT
Sirijski pobunjenici zarobili su oko 150 sirijskih vojnika i prorežimskih boraca na sjeveru Sirije, u Aleppu i Idlebu, priopćili su u petak aktivisti Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR). U Aleppu su pobunjenici izvijestili da su zarobili stotinjak vojnika i prorežimskih boraca u borbama u velikoj metropoli na sjeveru zemlje koja se priprema za sveobuhvatnu protuofenzivu sirijskih oružanih snaga. Na snimci koju su aktivisti objavili u petak, može se vidjeti stotinjak civila koji sjede na zemlji, po svoj prilici u dvorištu neke zgrade, a snima ih muškarac koji se predstavlja kao pripadnik Slobodne sirijske vojske (ASL, dezerteri i naoružani civili) i koji od njih traži da se redom predstave. Okruženi naoružanim muškarcima, većina upitanih odgovara da su pripadnici vladinih snaga i prorežimskih milicija (šabiha) i da su zarobljeni u Aleppu. Pobunjenici su u Maret al-Nomanu, u pokrajini Idlebu, zarobili još 50 vojnika, među njima 14 časnika, izvijestio je SOHR.
WASHINGTON
Čelnik najpoznatije svjetske tv mreže CNN-a Jim Walton objavio je u petak da će s 31. prosinca napustiti ovu nekoć najdominantniju svjetsku tv postaju koja se posljednjih godina bori za gledanost.
Potraga za novim predsjednikom započet će odmah, objavila je ova tv mreža. "CNN treba novo promišljanje. To počinje s novim čelnikom koji donosi drugačiju perspektivu, drugačija iskustva i novi plan", kazao je Walton koji je bio predsjednik CNN-a od 2003. godine. "CNN, čiji je vlasnik Time Warner INC, nastojao se zadržati u sredini svojim novim izvještavanjem, na poziciji koju mnogi krive za pad gledanosti ove tv postaje, dok istovremeno raste gledanost tv postajama Fox News i MSNBC, koje kombiniraju vijesti s mišljenjima i političkim komentarima. Drugo tromjesečje za redom CNN bilježi najslabije stope gledanosti u udarno vrijeme u posljednjih 21 godinu, a ukupan broj gledatelja pao mu je za 35 posto u odnosu na godinu ranije.