Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je za jedan dolar na 105,38 dolara, dok je na američkom tržištu bila u plusu 83 centi i iznosila 89,80 dolara.
Čelnik ECB-a Mario Draghi poručio je da će učiniti sve što je potrebno kako bi se eurozona zaštitila od kolapsa, što uključuje i mjere kojima bi se snizili nerazumno visoki troškovi zaduživanja država.
Nakon tog Draghijevog obećanja tečaj eura ojačao je prema dolaru 1 posto, što je potaknulo rast cijena imovine denominirane u dolarima, te posljedično potaknulo jačanje cijena nafte za više od 1 posto, a skočila je i cijena zlata na najvišu razinu u tri tjedna.
"Danas je ovo uglavnom posljedica slabljenja tečaja dolara", ističe Marc Ground, strateg za ulaganje u robe pri Standard Banku.
Širenje dužničke krize u eurozoni, zajedno s ostalim političkim i ekonomskim čimbenicima, u proteklome razdoblju izazvalo je volatilnost cijena energenata, jer su trgovaci bili fokusirani na pad potražnje.
Analitičari i dalje očekuju da će volatilnost cijena, jer tržištu podršku daju i očekivanja novog kvantitativnog ublažavanja američke monetarne politike. Nade u monetarne poticaje u SAD-u ojačale su nakon što su podaci za lipanj pokazali najveći pad prodaje obiteljskih kuća u godinu dana.
„Moramo imati na umu da će Fed slijedeće srijede održati sastanak, a to će kratkoročno izazvati stagnaciju cijena“, navodi u bilješci klijentima Olivier Jakob iz tvrtke Petromatrix.
Volatilnosti cijena na naftnim tržištima pridonose i napetosti na Bliskom istoku, posebice u Siriji, gdje postoji opasnost od širenja borbi protiv režima predsjednika Bashar al-Assada.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 100,21 dolara, što znači da je bila 30 centi niža nego dan ranije.