- broj sudionika: 2626 (65 žena i 2561 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 29
- broj sportova: 22
- broj disciplina: 154
- Igre je otvorio: kralj Albert
- olimpijski plamen: nije bilo službene svečanosti
- olimpijska prisega sportaša: vaterpolist i mačevalac Victor Boin
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: Amsterdam i Lyon koji je povukao kandidaturu prije glasanja
- prvo pojavljivanje olimpijske zastave s pet krugova što simboliziraju povezanost pet kontinenata.
Prvi nastup Hrvata na Olimpijskim igrama poslije Prvog svjetskog rata bio je u nogometnoj reprezentaciji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 11 nogometaša koji su nastupili u susretu protiv Čehoslovačke, čak devetorica su bila iz zagrebačkih klubova: kapetan Artur Dubravčić i Slavin Cindrić iz "Concordie", Dragutin Vrđuka, Jaroslav Šifer, Dragutin Vragović, Rudolf Rupec, Emil Perška i Ivan Granetz iz "Građanskog" i Vjekoslav Župančić iz HAŠK-a. Uz njih su igrali još i Jovan Ružić iz Beograda te Stane Tavčar iz Slovenije. Reprezentacija Kraljevine SHS u prvom susretu turnira sastala se s najvećim favoritom Čehoslovačkom i izgubila s 0:7.
Brojem osvojenih zlatnih medalja istaknuo se talijanski mačevalac Nedo Nadi, kojeg se i danas smatra najsvestranijim mačevaocem svih vremena. Zlatno odličje uručio mu je belgijski kralj Albert I. Svoje prvo zlato osvojio je na igrama u Stockholmu, kad mu je bilo 18 godina. Osam godina kasnije bio je zlatni pojedinačno u floretu i sablji, te u momčadskoj konkurenciji u floretu, maču i sablji. Kao sudionik Prvog svjetskog rata odlikovan je za hrabrost.
Igre u Antwerpenu označile su početak dominacije još jednog finskog dugoprugaša, legendarnog Paave Nurmija. Osvojio je zlato na 10.000 m i momčadskom krosu te srebro na 5.000 metara. Njegova dominacija pokazala se u pravom svjetlu četiri godine kasnije u Parizu.