DUBROVNIK
Hrvatski premijer Zoran Milanović u subotu je na zatvaranju 7. Croatia summita u Dubrovniku poručio da Hrvatska ima važnu ulogu u regiji, ali nema megalomanskih pretenzija biti regionalnim liderom. "Uloga Hrvatske je važna, mi želimo biti aktivni član, ali ne želimo biti lideri….nemamo nikakvih megalomanskih pretenzija», kazao je Milanović, dodavši da želi da Hrvatska "bude jedna uređena država". "Tu smo da pomognemo našim susjedima jer imamo i poslovne i ljudske interese", poručio je šef hrvatske vlade na završnoj tiskovnoj konferenciji u Dubrovniku. Također je zaželio da "sve ono što nas je proganjalo posljednjih 20 godina bude iza nas".
Komentirajući nenajavljeni dolazak bivšeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Dubrovnik, hrvatski je premijer potvrdio da ga je osobno pozvao rekavši da je on bivši predsjednik države i predsjednik velike srbijanske stranke koja je tehnički još u vladi. Tadić se nije sastao s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem, iako su mediji o tome naveliko nagađali, ali su se njih dvojica po završetku summita rukovala, a premijer Milanović smatra da je to dobra stvar koja postavlja dobre standarde za budućnost. "Jedna je strana uvijek izbjegavala drugu stranu. Nadam se da ćemo druge godine, ako budemo budemo organizirali skup, biti dobar domaćin i jednima i drugima", kazao je hrvatski premijer. Milanović je izrazio zadovoljstvo ovogodišnjim skupom u Dubrovniku. "Croatia summit je tijekom posljednjih sedam godina", rekao je Milanović, bila dobra prilika za regionalni dijalog, a zaključujući summit podsjetio je da se sljedeće godine "Hrvatskoj otvara cijeli novi svijet", aludirajuću na predviđeni ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2012.
SARAJEVO
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović i predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda u subotu su na marginama Croatia summita u Dubrovniku dogovorili nastavak potpore zajedničkim projektima, posebice na planu infrastrukture i gradnje elektroenergetskih objekata, priopćeno je iz Bevandina ureda u Sarajevu. Hrvatski je premijer istaknuo kako je u proces definiranja međudržavnog sporazuma o granici već uloženo puno truda te je stoga odlučan u nastojanjima da se otklone svi problemi koji stoje na putu njegova konačnog prihvaćanja, navodi se u priopćenju. Među zajedničkim projektima koje su Milanović i Bevanda podržali posebice je spomenuta gradnja mosta na rijeci Savi kod Gradiške. Zaključili su kako je ta investicija izuzetno važna, te su se suglasili da i njena realizacija bude ubrzana. Istaknuto je i da je izgradnja hidroelektrane Dubrovnik 2 od strateškog značaja za obje države i te da što prije treba pokrenuti realizaciju projekta.Premijer Milanović je rekao da dvije države imaju zajedničke interese i potvrdio kako će Hrvatska pomoći BiH na putu prema EU.
DUBROVNIK
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić razgovarala je u subotu u Dubrovniku sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem o pitanju Ljubljanske banke i poslije sastanka nagovijestila mogućnost da vlade angažiraju dvojicu eksperata koji bi pomogli u rješavanju spora, uz ocjenu da ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma ne bi smjelo s tim dovoditi u vezu. "Želimo riješiti pitanje Ljubljanske banke, tj. pitanje jednog dijela štediša. Razgovarali smo o angažiranju dvojice stručnjaka u pronalaženju rješenja, ali za to moram dobiti mandat premijera i vlade", kazala je Pusić nakon sastanka s Erjavcem održanom po završetku 7. Croatia summita. Na pitanje bi li taj spor mogao utjecati na proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, Pusić je rekla da prijepor oko Ljubljanske banke ne treba vezati uz ratifikaciju. "Moje je mišljenje da je ratifikacija separatni proces", kazala je Pusić. Dodala je kako je pitanje duga LB-a jedino otvoreno pitanje između dviju država. Erjavec je izrazio zadovoljstvom nastavkom razgovora oko tog pitanja.
BEOGRAD
U prvim reakcijama povodom boravka predsjednika srbijanske Demokratske stranke (DS) i bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića na danas završenom 7. Croatia summitu u Dubrovniku, u srbijanskoj političkoj javnosti u subotu je to ocijenjeno neprihvatljivim, te da na taj način Srbija ništa ne dobija, dok analitičari ocjenjuju kako u Tadićevom boravku na summitu nema ničeg spornog, kao i da je riječ o polu-privatnom posjetu. Aktualni srbijanski ministar unutarnjih poslova i mandatar za sastavljanje nove srbijanske vlade Ivica Dačić kazao je kako je sigurno da nitko ne može određivati kako će se tko ponašati kada nije državni dužnosnik i da svatko ima pravo da privatno ili kao predsjednik stranke funkcionira na način koji smatra dobrim. Politička stranka Nova Srbija, ocjenila je neprihvatljivim sudjelovanje Tadića na summitu u Dubrovniku, navodeći kako je za Srbiju kao demokratsku državu veoma opasno i u suprotnosti s ustavom da je na međunarodnim skupovima, umjesto predstavnika institucija države predstavljaju ''predsjednici stranaka koji se očigledno još uvijek nisu pomirili s izbornom voljom građana Srbije".
Bivši srbijanski veleposlanik u Njemačkoj Ognjen Pribićević je za srbijansku agenciju Tanjug ocjenio kako je svako sudjelovanje Srbije na regionalnim skupovima dobro, jer je važno učestvovati na sastancima na kojima se govori o situaciji i odnosima u regiji.
PARIZ
Izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Kofi Annan, autor plana za izlazak te zemlje iz krize koji je još uvijek mrtvo slovo na papiru, priznao je kako nije uspio u svojoj dosadašnjoj misiji te je, u intervjuu za francuski Le Monde, od Iranaca zatražio da se pridruže raspravi o tom pitanju. "Kriza traje već 16 mjeseci, a ja sam u njoj izravno angažiran tri posljednja mjeseca. Napravili smo velike napore da bismo pokušali riješiti situaciju na miran način i političkim putem. No, kako možete vidjeti, u tome nismo uspjeli. A možda i ne postoji nikakvo jamstvo da ćemo uspjeti", rekao je za Monde Annan. "No jesmo li razmotrili alternativna rješenja? Jesmo li na stol stavili sve opcije? Ta sam pitanja postavio u Vijeću sigurnosti te podsjetio da ta misija nije nešto što može trajati beskonačno, kao uostalom ni moja uloga u njoj", rekao je. Intervju je objavljen dan nakon završetka konferencije Prijatelja Sirije održane u Parizu, u kojoj je sudjelovalo više od 100 arapskih i zapadnih zemalja. Njihovi su predstavnici od UN-ova Vijeća sigurnosti zatražili usvajanje obvezujuće rezolucije koja će sadržavati i prijetnju Damasku sankcijama.
DAMASK
Šezdeset ljudi, među kojima 31 civil, smrtno je stradalo u nasilju u Siriji, najviše u bombardiranjima sjeverne pokrajine Alep i istočne pokrajine Deir Ezor, objavila je u subotu sirijska nevladina organizacija Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu. U susjednom Libanonu ubijene su osmogodišnja djevojčica i žena, a 10 je osoba ranjeno u pucnjavi i eksplozijama u pograničnom području, objavile su snage sigurnosti i liječnički izvori. Od 60 smrtno stradalih u Siriji, 31 je civil, 19 vojnika i 10 pobunjenika i dezertera, stoji u priopćenju Opservatorija te se dodaje da je 13 osoba, među kojima sedam članova iste obitelji ubijeno u bombardiranju snaga režima i sukobima između vojske i pobunjenika.
GUWAHATI
Više od 120 osoba smrtno je stradalo u poplavama nakon obilnih monsunskih kiša na sjeveroistoku Indije, a šest milijuna ih je bilo prisiljeno napustiti svoje domove, objavile su u subotu indijske vlasti. Meteorolozi upozoravaju kako će se obilne padaline nastaviti i u iduća 24 sata. Najpogođenija poplavama je država Asam u kojoj se iz korita izlila rijeka Brahmaputra. Nevrijeme i kiše pogodili su i susjedne indijske države Arunachal Pradesh, Namipur i Megalayu, no ondje nije bilo smrtno stradalih.
"Dosad je u odvojenim incidentima smrtno stradalo više od 120 ljudi, 55 ih se utopilo pokušavajući pobjeći pred poplavama, a 16 ih je ostalo zatrpano nakon odrona tla", stoji u priopćenju mjesnih vlasti. Domove je zbog poplava moralo napustiti oko šest milijuna stanovnika. Oni su krenuli prema nadmorski višim područjima, a lokalna uprava je za njih u Asamu otvorila više provizornih prihvatilišta.
MOSKVA
Broj žrtava poplava na jugozapadu Rusije popeo se na 99 pošto su u okrugu Krimsku, koji je u noći na subotu bio najteže pogođen silovitim poplavama, pronađena nova trupla, objavila je policija. U ranijem izvješću navodio se podatak o 78 mrtvih, među kojima 67 u tom okrugu Krasnodarskog kraja, na obali Crnog mora. Devet trupala pronađeno je također u ljetovalištu Gelendžiku, nešto zapadnije, na Crnom moru i dvije u susjednoj luci Novorosijsku.
Razina vode na području Krimska porasla je na sedam metara, seoske kuće su poplavljene, a policija pomaže ljudima da siđu s krovova i drveća.
Rusko ministarstvo za izvanredne situacije je priopćilo da je u samo nekoliko sati u Krasnodarskom kraju palo kiše koliko u prosjeku padne u mjesec dana. Gotovo 13.000 ljudi našlo se u zoni poplave