ZAGREB - Konferencijom "Tržište rada i obrazovanje 2025" Hrvatska se uključuje u ostvarivanje nove strategije EU "Nove vještine za nove poslove" kako bi se ostvario zajednički cilj da stopa zaposlenosti bude 75 posto za dob od 20. do 64. godine, kazao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na otvaranju konferencije. To je nešto što Hrvatska mora ostvariti, Hrvatska mora imati dva milijuna zaposlenih ljudi, jer to osigurava prosperitet zemlje, rekao je. Podsjetio je i kako je pokrenut Hrvatski kvalifikacijski okvir, instrument za promicanje cjeloživotnog učenja i održive zapošljivosti, za kojeg se nada da će biti usvojen do kraja godine. Upozorio je na podatke da samo 43 posto mladih koji završe četvorogodišnju srednju strukovnu školu i 49 posto mladih iz trogodišnjih škola uspije pronaći posao na kojem mogu koristiti znanja stečena u školi, što znači da 60 tisuća mladih na svom prvom poslu nema prilike steći praksu u okviru svoje kvalifikacije. Cilj je stvoriti prilagodljiva, efikasna i pravovremena rješenja za obrazovne potrebe, što se može učiniti planiranjem obrazovanja koja će pratiti i podupirati strateške ciljeve regionalnoga i industrijskoga razvoja te razvoja zajednice, istaknuo je.
OSIJEK - Stanje u hrvatskoj poljoprivredi obilježavaju opća besparica, gašenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, posebice u stočarskoj proizvodnji, loša komunikacija s Ministarstvom poljoprivrede te potreba donošenja nekoliko zakona koji bi trebali promijeniti postojeće trendove, istaknuto je danas u Osijeku na javnoj tribini o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje koju su organizirali Osječko-baranjska županija i Odbor za suradnju s udrugama Hrvatske poljoprivredne komore. Predsjednik toga odbora Stjepan Kunovec istaknuo je kako zakoni o poljoprivrednom zemljištu, o poljoprivredi, državnoj potpori, vodama te legalizaciji objekata čine zakonski okvir koji je iznimno bitan za opstojnost i razvoj hrvatske poljoprivrede, a poljoprivrednici očekuju da će njihovim donošenjem doći u bolju poziciju od dosadašnje. Govoreći o predstojećoj žetvi pšenice predsjednik Komore Matija Brlošić kazao je kako proizvođači od otkupljivača očekuju ozbiljnost te spremnost da se u pregovorima postigne realna otkupna cijena. Očekujemo, u idućih desetak dana, radne sastanke na kojima bi trebali definirati cijenu, kao osnovicu uzet ćemo tržišne cijene na europskim burzama u okruženju, a koje se sada kreću od 1,40 do 1,50 kuna za kilogram.
ZAGREB - Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 72.401 poslovnog subjekta u Hrvatskoj u travnju je iznosila 43,47 milijardi kuna ili za 2,5 posto više nego u mjesecu prije, a zbog neizvršenih osnova za plaćanje na kraju travnja bilo je blokirano 211.048 građana, čije je ukupni dug iznosio 13,62 milijardi kuna. To je za oko 1.300 građana manje u odnosu na stanje krajem ožujka, no njihov je dug bio za 540 milijuna kuna viši u odnosu na prethodni mjesec, objavila je Financijska agencija na svojim web stranicama. Iz Fine napominju da je u odnosu na stanje krajem ožujka broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi smanjen je za 20,8 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 10,4 posto. Nešto više od 75 posto poslovnih subjekata u blokadi u pdugotrajnoj je blokadi, a iznos njihove blokade čini 82,7 posto iznosa ukupnoga duga. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje, u odnosu na ožujak, nešto je veći, broj poslovnih subjekata za 1,0 posto, a iznos za 3,5 posto. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi više od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,8 posto.
ZAGREB - U hrvatskom bankarskom sektoru prva četiri mjeseca ove godine obilježena su stagnacijom kreditnog portfelja i padom depozita, posebice poduzeća, a analitičari Privredne banke Zagreb u svojim najnovijim Tjednim analizama na razini ove godini procjenjuju da će se godišnji rast kredita kretati oko 3 posto, a depozita do 2,5 posto. Pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke navode kako su krajem travnja ukupni krediti iznosili 291 milijardu kuna i bili viši za 0,5 posto u usporedbi s krajem 2011., a njihov rast je pretežito rezultat zaduživanja središnje države. Krediti poduzećima pali su za 0,6 posto u odnosu na prosinac prošle godine, krediti stanovništvu ostvarili su 0,3 postotni pad u usporedbi s krajem protekle godine, dok su krediti središnjoj državi povećani za 7,8 posto. Istodobno, ukupni su depoziti sniženi za 1,8 posto, pri čemu su depoziti poduzeća pali za visokih 12,5 posto. Ovi podaci ne začuđuju s obzirom da su tvrtke izložene teškom teretu slabljenja aktivnosti, sužene likvidnosti te restrukturiranja, a povećan je i broj otvorenih stečajeva, napominje Ana Lokin. Dodaje kako se pad depozita poduzeća početkom godine može, uz sve navedeno, pripisati i izmjenama poreznog zakona kojima je uvedeno oporezivanje dividendi po stopi od 12 posto od ožujka ove godine.
ZAGREB - Tvrtka Končar završila je rekonstrukciju triju albanskih transformatorskih stanica, projekta vrijednog 18 milijuna eura, izvijestili su iz Končara. Riječ je o TS Tirana 1 i TS Elbasan 1 za koje je bila predviđena rekonstrukcija primarnog dijela te TS Fier koja se rekonstruirala u potpunosti, uključujući i sustave zaštite i upravljanja. Ugovor vrijedan oko 18 milijuna eura Končar je sklopio s albanskim operaterom prijenosnog sustava OST (Operateri i Sistemit te Transmetimit), a projekt je financiran kreditom Svjetske banke. Cilj projekta je produžiti životni vijek postojećih elektroenergetskih postrojenja te poboljšati kvalitetu napajanja potrošača, pouzdanost, sigurnost i učinkovitost elektroenergetskih sustava na području zemalja jugoistočne Europe.
ZAGREB - Ministarstvo turizma je slijedom dva dovršena natječaja iz programa za povećanje konkurentnosti turističkog sektora u ovoj godini odabralo 54 razvojno-turistička projekta kojima dodjeljuje ukupno 3,67 milijuna kuna bespovratnih sredstava, doznaje se iz tog Ministarstva. Riječ je o dovršenim ovogodišnjim natječajima za potporu projektima kojima su odobrena sredstava iz EU i drugih međunarodnih fondova pod nazivom "EU izvrsnost" te za program "Zajedno za konkurentnost" ili poticanja djelovanja strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija u području turizma. Napominjući da su to prva dva završena natječaja za dva programa od ukupno osam za dodjelu bespovratnih potpora koje će provesti u ovoj godini, iz Ministarstva podsjećaju da su za svih osam programa predvidjeli ukupno 32 milijuna kuna. Od ukupno odabrana 54 projekta u spomenuta dva natječaja 18 ih je dobilo potpore u sklopu programa "EU izvrsnost', a 36 iz programa poticanja djelovanja strukovnih udruga i neprofitnih organizacija "Zajedno za konkurentnost".
ZAGREB - Hrvatsko bankarsko tržište stabilno je i još je uvijek u zlatnoj sredini, pokazala je godišnja analiza profitabilnosti bankarskih sustava regije za 2011. koju je proveo portal Moj-bankar. Hrvatsko bankarsko tržište je u 2011. ostvarilo ukupni povrat na kapital, tzv. RoE (Return on Equity) u iznosu od 7 posto. Sličan prinos ostvaren je i u godini prije. Kao i prethodne godine takav je povrat svrstao domaće bankarsko tržište u zlatnu sredinu u usporedbi sa bankarskim sektorima regije jugoistočne Europe (CEE regije), pobijajući argumente o extra profitima hrvatskih banaka, navode iz tog portala. Pritom napominju da je ukupna dobit svih banaka bila oko četiri miljarde kuna, dok su Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka zaslužne za gotovo dvije trećine te dobiti. Ni u regiji se ne zamjećuju značajnije promjene. I dalje su najprofitabilnji banakarski sektori stabilnih država regije - Češke, Poljske i Slovačke, dok Rumunjska i Bugarska još uvijek plaćaju danak krizi koja je utjecala na nekretninski sektor te na volumen izvoza koji su imali negativniji učinak na bankarski sektor.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi Crobexi danas porasli, a promet je nešto veći nego posljednjih dana, što se zahvaljuje boljem raspoloženju na svjetskim tržištima nakon izbora u Grčkoj, no ni na domaćem, ni na globalnim tržištima ne vlada euforija. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,4 posto, na 1.626 bodova, a Crobex10 0,6 posto, na 884 boda. Redovni promet dionicama iznosio je oko 4 milijuna kuna, što je otprilike dva milijuna više nego u petak u to doba. Do podneva se samo dionica HT-a uvrstila na listu milijunašica. Uz promet od 1,7 milijuna kuna, cijena joj je porasla 0,2 posto, na 194,35 kuna. Osim HT-a, u fokusu ulagača je dionica Dalekovoda, koja je poskupila 2,5 posto, te Đuro Đaković Holdinga, s rastom cijene za 0,8 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,03 posto u odnosu na tečajnicu od petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,549006 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak, ojačavši 0,04 posto, na 6,286647 kuna po srednjem tečaju. Porasla je i vrijednost britanske funte, za 0,70 posto te njen srednji tečaj iznosi 9,361367 kuna. Istodobno je američki dolar oslabio prema kuni za 0,09 posto, na 5,972315 kuna po srednjem tečju.