Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
12. lipnja 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Upisano 1,6 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa
7. Europska bankovna unija treba uporište u fiskalnoj uniji - Bundesbank
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
12.06. 30.800.000 280.800.000 30.800.000 0,34
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 30.800.000 0,34 Ukupno 30.800.000 0,34
Pozajmice deviza
Valuta Promet u eurima Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.500.000 1,4
Izvor: Tržište novca Zagreb
Tržište novca: potražnja blago porasla, kamata oštro pala
Na Tržištu novca Zagreb danas je potražnja porasla, no ponuda je bila dovoljna za pokrivanje svih potreba banaka, pri čemu je kamatna stopa znatno pala.
Potražnja je danas dosegnula 30,8 milijuna kuna, što je oko 32 posto više nego jučer, dok je ponuda porasla za 10-ak posto, na 280,8 milijuna kuna.
Cjelokupna potražnja odnosila se na prekonoćne kredite. Ugovoreno je 30,8 milijuna kuna pozajmica preko noći, po kamati od 0,34 posto, što je za 2,10 postotnih bodova manja cijena nego jučer.
„Kraj je razdoblja održavanja obvezne pričuve, pa je uz obilnu ponudu kratkoročnih kunskih sredstava podmirena ukupno prijavljena potražnja. Trgovalo se samo prekonoćnim pozajmicama uz prosječnu kamatnu stopu od 0,34 posto“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
Trgovalo se i devizama, pri čemu je 1,5 milijuna eura plasirano na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 1,40 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: vrlo nizak promet i pad indeksa
Na Zagrebačkoj burzi danas je ostvaren vrlo nizak redovni promet od svega 4,1 milijun kuna, a vrijednost dioničkih indeksa pala je za gotovo jedan posto.
Indeks Crobex trgovanje je tako danas završio s padom od 0,91 posto, na 1.636,83 boda, a Crobex10 je smanjen za 0,97 posto, na 891,33 boda. Jedina dionica s promet iznad milijun kuna bila je dionica HT-a, sa 1,06 milijuna kuna, uz pad cijene od 0,40 posto, na 193,90 kuna. Dionica Petrokemije imala je promet od 322,1 tisuće kuna, a cijena joj je pala za 1,16 posto, na 242,07 kuna.
Pad cijene od 1 posto, na 5,96 kuna, zabilježila je dionica Ingre ostvarivši promet od 304,9 tisuća kuna. Sve ostale dionice ostvarile su danas promete manje od po 200 tisuća kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 114,50 115,99 114,50 129.845,39 -0,09%
ATGR-R-A 481,00 486,00 482,00 91.690,25 -0,82%
DLKV-R-A 109,00 114,70 109,98 125.352,49 -1,79%
HT-R-A 193,75 196,00 193,90 1.064.732,72 -0,40%
IGH-R-A 685,03 702,05 685,03 73.459,20 -6,16%
INA-R-A 3.577,00 3.600,00 3.577,00 104.236,00 -2,00%
INGR-R-A 5,90 6,13 5,96 304.915,62 -1,00%
ISTT-R-A 119,99 120,00 120,00 26.159,82 0,00%
KOEI-R-A 492,07 492,09 492,09 78.733,35 -3,51%
LKPC-R-A 689,00 689,00 689,00 8.957,00 -0,14%
PODR-R-A 215,00 216,03 215,01 8.840,65 -1,82%
PTKM-R-A 242,07 242,55 242,07 322.162,00 -1,16%
ULPL-R-A 272,00 272,00 272,00 2.720,00 -1,09%
VART-R-1 14,00 14,02 14,01 17.088,70 1,82%
VERN-R-A 54,00 55,55 54,00 37.397,66 -6,57%
VIRO-R-A 450,03 450,03 450,03 1.350,09 0,00%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.211,01 2.250,00 2.211,01 22.328,12 0,45%
ADRS-P-A 215,00 215,00 215,00 118.680,00 0,47%
ADRS-R-A 236,00 236,00 236,00 1.180,00 1,72%
ARNT-R-A 100,00 104,00 104,00 10.352,00 4,52%
ATPL-R-A 254,00 263,00 255,15 181.083,53 -4,76%
AUHR-R-A 301,00 302,00 301,00 15.668,00 -0,33%
BLJE-R-A 72,85 74,15 73,88 102.379,18 -0,35%
CEBA-P-A 189,99 189,99 189,99 1.139,94 0,00%
DDJH-R-A 70,24 72,90 72,30 50.530,06 1,72%
DIOK-R-A 21,62 24,36 21,62 39.792,73 -9,50%
ELKL-R-A 100,06 100,06 100,06 4.502,70 -16,62%
ERNT-R-A 916,00 922,50 916,32 179.353,78 -0,40%
FNVC-R-A 126,96 134,79 134,79 14.127,80 7,52%
HDEL-R-A 95,00 100,00 95,00 3.040,00 -10,38%
HMAM-R-A 86,01 86,01 86,01 25.803,00 0,01%
HTPK-R-A 55,11 55,21 55,11 3.803,04 -0,18%
HUPZ-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 14.000,00 0,00%
JDBA-R-A 1.401,00 1.401,00 1.401,00 58.842,00 -0,28%
JDOS-R-A 2.752,00 2.752,00 2.752,00 13.760,00 -3,37%
JDPL-R-A 77,00 77,00 77,00 1.848,00 -3,75%
JMNC-R-A 35.000,00 35.000,00 35.000,00 35.000,00 0,00%
KNZM-R-A 140,02 143,00 140,02 18.907,12 0,01%
KODT-R-A 990,00 990,00 990,00 14.850,00 -1,00%
KOKA-R-A 101,01 101,01 101,01 707,07 -15,83%
KORF-R-A 90,60 92,58 91,03 35.895,87 -1,27%
KRAS-R-A 375,00 375,00 375,00 30.000,00 0,00%
KSST-R-A 790,00 802,08 800,00 14.371,08 -0,25%
KTJV-R-A 16,31 16,35 16,35 1.960,56 -3,82%
LANO-R-A 8,22 8,22 8,22 2.466,00 -8,67%
LEDO-R-A 5.210,00 5.298,00 5.210,00 52.190,00 -1,66%
LKRI-R-A 123,11 126,99 124,10 145.541,94 -3,79%
LRH-R-A 2.150,00 2.150,00 2.150,00 2.150,00 -5,49%
LURA-R-A 400,10 400,10 400,10 10.002,50 -2,41%
MAIS-R-A 43,21 43,28 43,21 2.291,81 -5,66%
PBZ-R-A 520,00 520,00 520,00 5.200,00 -0,95%
PLAG-R-A 1.560,00 1.560,00 1.560,00 15.600,00 -3,11%
RIVP-R-A 11,40 11,45 11,40 22.903,05 -0,44%
SLRS-R-A 210,00 210,00 210,00 30.450,00 -1,77%
THNK-R-A 960,00 966,90 966,90 9.648,30 1,78%
TISK-R-A 173,10 185,00 185,00 61.832,03 1,10%
TKPR-R-A 280,00 280,00 280,00 6.160,00 0,00%
TNPL-R-A 570,00 620,00 620,00 10.765,00 -6,91%
TUHO-R-A 1.021,00 1.050,00 1.050,00 35.613,00 2,44%
VDKT-R-A 210,00 210,17 210,00 15.756,59 -2,60%
VPIK-R-A 73,03 76,88 76,88 31.934,82 3,18%
ZABA-R-A 36,41 37,38 36,41 99.717,94 -0,79%
ZVCV-R-A 99,99 102,92 102,92 2.002,80 0,95%
ZVZD-R-A 2.900,00 2.900,00 2.900,00 2.900,00 7,41%
MTP
EHOS-R-A 4.450,00 4.450,00 4.450,00 22.250,00 5,95%
HDBK-R-A 145,01 145,01 145,01 2.900,20 0,00%
SLDR-R-A 153,00 154,00 153,00 76.585,00 -0,13%
SNHO-R-A 97,51 101,48 100,01 34.613,44 0,00%
VLHO-R-A 64,50 69,80 69,00 8.373,30 6,98%
Ukupan promet
4.121.394,24
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je porastao za 0,08 posto, na 162,7337 bodova, pokazuju podaci HANFA-e.
Nastavljen rast indeksa posljedica je rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost PBZ Croatia osiguranja porasla za 0,14 posto, na 151,8628 bodova, a Erste Plavog za 0,12 posto, na 165,4508 bodova. Fond AZ bio je viši za za 0,11 posto, na 168,1166 bodova.
Istodobno je vrijednost fonda Raiffeisen ostala gotovo nepromijenjenom, na 160,2260 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
08.06. 11.06.
Mirex 162,5991 162,7337 0,08
AZ OMF* 167,9311 168,1166 0,11
Erste Plavi OMF. 165,2607 165,4508 0,12
PBZ Croatia osig.OMF 151,6576 151,8628 0,14
Raiffeisen OMF 160,2271 160,2260 0,00
AZ benefit DMF** 176,4072 176,8029 0,22
AZ profit DMF 199,5209 199,9111 0,20
Croatia osiguranje DMF 119,0662 - -
Erste Plavi Expert DMF 137,3192 137,6807 0,26
Erste Plavi Protect DMF 143,2989 143,5999 0,21
Raiffeisen DMF 152,3664 152,5235 0,10
Auto Hrvatska ZDMF 106,4661 106,7042 0,22
AZ Dalekovod ZDMF*** 189,3917 189,6811 0,15
AZ Hr. kontrola zračne plov. 184,5924 184,9667 0,20
AZ VIP ZDMF 198,4875 198,8439 0,18
AZ Zagreb ZDMF 143,5720 143,9067 0,23
ZDMF cestarski fond 125,3854 125,3672 -0,01
ZDMF Croatia osiguranje 104,3050 - -
ZDMF Ericsson N. Tesla 165,0629 165,2871 0,14
ZDMF HEP grupa 108,9176 - -
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,2195 - -
ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,2386 171,5254 0,17
ZDMF Novinar 151,7540 151,9596 0,14
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 125,5512 125,6026 0,04
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 106,4660 - -
ZDMF T-HT 141,0335 141,2436 0,15
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 12.411 12.621 Tokyo/Nikkei 8.536 8.624 London/FTSE-100 5.453 5.432 Frankfurt/DAX 30 6.174 6.141
*Izvor: REUTERS
U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica oštro pale jer ulagače zabrinjava slabljenje najvećih svjetskih gospodarstava, pa je euforija u vezi međunarodne pomoći Španjolskoj brzo splasnula.
Dow Jones indeks oslabio je 1,14 posto, na 12.411 bodova, dok je S&P 500 oslabio 1,26 posto, na 1.308 bodova, a Nasdaq indeks 1,70 posto, na 2.809 bodova.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica porasle, zahvaljujući paketu pomoći koji su europski dužnosnici u subotu odobrili Španjolskoj.
No, euforija je brzo splasnula jer, unatoč pomoći od 100 milijardi eura španjolskim posrnulim bankama, ulagače i dalje zabrinjavaju financijski problemi Madrida. Zatraživši međunarodnu pomoć, Španjolska će spasiti svoje banke, no pritom će porasti njezina ukupna zaduženost u odnosu na bruto domaći proizvod. Zbog toga su prinosi na španjolske obveznice jučer porasli.
„Španjolska uzima nove kredite, ne čineći ništa za rast gospodarstva. Nakon odobrenja međunarodne pomoći, više se ne plašimo propasti tamošnjih banaka, no osim toga, ništa se drugo nije promijenilo“, objašnjava Paul Zemsky, direktor u fondu ING Investment Management.
Nesigurnost ulagača posljedica je i predstojećih parlamentarnih izbora u Grčkoj. Pobijede li u nedjelju stranke koje se protive oštrim mjerama štednje, koje je uvela bivša vlada kako bi dobila međunarodnu pomoć, Grčka bi mogla izaći iz eurozone, što bi naštetilo europskom financijskom sustavu.
Ni makroekonomski podaci iz najvećih svjetskih gospodarstava ne pružaju podršku tržištu. Doduše, jučer je objavljeno da je izvoz Kine porastao u svibnju više nego što se očekivalo, no podaci o industrijskoj proizvodnji, inflaciji i potrošnji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Nakon početne euforije, jučer su i na europskim burzama do kraja trgovanja dobici splasnuli. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,05 posto, na 5.432 boda, a pariški CAC 0,29 posto, na 3.042 boda. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,17 posto, na 6.141 bod.
Europske dionice porasle su u utorak u nervoznoj trgovini, pri čemu su strah od posljedica spašavanja španjolskih banaka i nelagoda zbog predstojećih grčkih parlamentarnih izbora potaknuli ulagače da potraže utočište u defanzivnim dionicama, poput onih prehrambenih i komunalnih kompanija.
Indeks Londonske burze FTSE porastao je 0,4 posto na 5.453 boda, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,6 posto na 6.174 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,4 posto i iznosio 3.055 bodova.
Početna euforija zbog pomoći španjolskim bankama splasnula je budući da su se ulagači pobojali da će povrat kredita koje je Španjolska dobila kako bi pomogla bankama imati prioritet u odnosu na njezine obveze po redovnim obveznicama. Stoga su španjolski troškovi zaduživanja na tržištima obveznica ponovo porasli.
Fokus se također okreće prema Grčkoj gdje ankete pokazuju izjednačenu borbu stranaka koje podržavaju i onih koje se protive međunarodnom paketu pomoći i mjerama štednje uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora.
Vijest da su europski dužnosnici razgovarali o sigurnosnom planovima koji uključuju i moguću kontrolu kapitala u slučaju grčkog izlaska iz eurozone dodatno su zabrinule ulagače.
U takvom su okruženju ojačale defanzivne dionice, pa je prehrambeni sektor u prosjeku dobio na vrijednosti 0,8 posto a telekomunikacijski 1,1 posto.
Pritom je cijena dionice Vodafonea porasla 1,1 posto a Deutsche Telekoma 2,3 posto. France Telecom dobio je na vrijednosti 1,5 posto a dionica Nestlea poskupjela je jedan posto.
"Ulagači su u potrazi za defanzivnim dionicama i pokušavaju utvrditi što bi moglo proizvesti neki prinos. To nije lako. Nema izbora nego biti oprezan", tumači Darren Sinden iz tvrtke Silverwind Securities.
"Španjolski problemi nisu u potpunosti riješeni, a prisutna je i zabrinutost zbog mogućeg širenja problema na Italiju. A tu su i nepredvidivi grčki izbori". Nervozni ulagači istodobno su smanjili izloženost cikličkim dionicama, pa su tako osiguravatelji u prosjeku oslabili 0,6 posto, a operateri putovanja 0,3 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu jedan posto, na 8.536 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2496 1,2530 1,2449
USD/JPY* 79,55 79,68 79,13
GBP/USD* 1,5544 1,5546 1,5453
USD/CHF* 0,9610 0,9645 0,9580
*Izvor: REUTERS
Euro se u utorak stabilizirao prema dolaru na međunarodnim tržištima deviza jer su popustili prodajni pritisci izazvani zabrinutostima u vezi paketa spašavanja posrnulih španjolskih banaka, a među ulagačima se ovih dana očekuje veći oprez zbog skorašnjih grčkih izbora.
U takvim okolnostima euro je prema dolaru ojačao 0,2 posto i njime se trgovalo po 1,2505 dolara, no drži se ispod 1,2672 dolara, najviše razine u posljednja gotovo tri tjedna na koju se nakratko popeo nakon što je odobren paket pomoći za posrnule španjolske banke. Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema jenu, i to 0,4 posto, i njome se trgovalo po 99,50 jena. Dolar je prema jenu bio na neznatnom dobitku i njime se trgovalo po 79,55 jena.
Na tržištima prevladava oprez nakon što je brzo splasnula početna euforija izazvana dogovorom o pomoći bankama, budući da ulagače sada brine da bi vraćanje tih dugova moglo dobiti prednost u odnosu na otplatu redovnih dugova Španjolske. Mnogi analitičari drže da će tržišni sudionici biti neskloni poduzimati nove pozicije pred grčke izbore zakazane za nedjelju i da bi se euro mogao zadržati unutar raspona od 1,24 do 1,26 dolara.
"Nakon svake dobre vijesti slijede prodaje, nakon čega se opet čekaju loše vijesti. Pred nadolazeće izbore u Grčkoj ulagači će biti neskloni većim prodajama eura za slučaj da vijesti budu dobre i može se očekivati da će se euro zadržati u uskom rasponu", kazao je Daragh Maher, valutni strateg u banci HSBC.
Oči ulagača uprte su i u tržište obveznica s obzirom na daljnji skok troškova zaduživanja Španjolske i Italije. Prinosi na španjolske i talijanske 10-godišnje obveznice dosegnuli su danas 6,61 i 6,10 posto i time se opasno približili razini od sedam posto koja se smatra dugoročno neodrživom. Jen je pak oslabio nakon što su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorili da je japanska valuta umjereno precijenjena i da je zbog dužničke krize u Europi izgledna njezina daljnja aprecijacija.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 11.06. USLIB 0,15950 0,003 0,24075 0,46785 0,73690 11.06 EULIB 0,26036 0,003 0,33321 0,57743 0,88971
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 13. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5466 6,0348 9,3700 7,5944 6,2851 9,1943
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju blago ojačala prema euru, za 0,06 posto, ojačala je i prema švicarskom franku, a oslabila prema američkom dolaru i britanskoj funti.
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,546609 kuna. Prema švicarskom franku kuna je također ojačala za 0,06 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,285174 kune. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 0,46 posto te prema britanskoj funti za 0,37 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 6,034873 kune i funte 9,370014 kuna .
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 13. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6200 6,2354 9,6427 6,6399 OTP Banka Hrvatska 7,6185 6,1857 9,5891 6,4390 Štedbanka 7,6444 6,2369 9,5720 6,4207 Partner banka 7,6100 6,2264 9,5628 6,4215 Erste&Steiermarkische 7,6120 6,2240 9,6740 6,4760 Hrvatska poštanska banka 7,6100 6,2662 9,6813 6,4940 Splitska banka 7,6100 6,2334 9,6602 6,4680 Podravska banka 7,7247 6,2721 9,6342 6,4493 Istarska kreditna banka 7,6150 6,2300 9,4262 6,4787 Karlovačka banka 7,6190 6,2290 9,6714 6,4873 Croatia banka 7,5956 6,1857 9,5667 6,4234 Volksbank 7,6400 6,2340 9,6417 6,5052 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 6,2412 9,6422 6,4912 Fina 7,5700 6,2662 9,6453 6,6813 Privredna banka 7,6050 6,3045 9,6030 6,5042 Centar banka 7,6107 6,2038 9,6042 6,4737
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5692 6,0529 9,3981 6,3040 Zagrebačka banka 7,6100 6,1498 9,5104 6,5531 OTP Banka Hrvatska 7,6055 6,1556 9,5234 6,4076 Štedbanka 7,6140 6,1630 9,4773 6,3571 Partner banka 7,6000 6,1895 9,5280 6,4045 Erste&Steiermarkische 7,6000 6,1893 9,6206 6,4404 Hrvatska poštanska banka 7,6000 6,1736 9,5855 6,4297 Splitska banka 7,6000 6,1548 9,5663 6,4050 Podravska banka 7,7239 6,1721 9,5942 6,4193 Istarska kreditna banka 7,6050 6,1850 9,4262 6,4485 Karlovačka banka 7,6090 6,1690 9,5782 6,4248 Croatia banka 7,5843 6,1435 9,5011 6,3857 Volksbank 7,6200 6,2038 9,5949 6,4737 Hypo Group Alpe-Adria 7,6100 6,1411 9,5421 6,3911 Fina 7,5600 6,1736 9,5855 6,4297 Privredna banka 7,5950 6,1809 9, 5079 6,4398 Centar banka 7,6001 6,1736 9,5574 6,4423
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5239 6,0167 9,3419 6,2663 Zagrebačka banka 7,5100 5,9419 9,1887 6,1532 OTP Banka Hrvatska 7,4917 5,9082 9,2419 6,1625 Štedbanka 7,4997 5,9164 9,0982 6,1028 Partner banka 7,5000 5,9096 9,2455 6,1647 Erste&Steiermarkische 7,5000 5,8993 9,1698 6,1386 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,8840 9,1357 6,1280 Splitska banka 7,5000 5,9371 9,2096 6,1909 Podravska banka 7,5050 5,9434 9,2361 6,2226 Istarska kreditna banka 7,5000 5,8950 9,2107 6,1374 Karlovačka banka 7,5000 5,9000 9,1606 6,1447 Croatia banka 7,5013 5,9352 9,2716 6,1739 Volksbank 7,5200 5,9323 9,2388 6,1909 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,9409 9,2419 6,1909 Fina 7,5000 5,8840 9,1357 6,1280 Privredna banka 7,4950 5,8794 9,2269 6,1257 Centar banka 7,5013 5,9383 9,2013 6,1280
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4950 5,8825 9,0969 6,0916 OTP Banka Hrvatska 7,4796 5,8721 9,1481 6,1185 Štedbanka 7,4697 5,8573 9,0072 6,0418 Partner banka 7,4900 5,8640 9,2021 6,1465 Erste&Steiermarkische 7,4900 5,8750 9,1240 6,1140 Hrvatska poštanska banka 7,4800 5,7839 8,9713 6,0177 Splitska banka 7,4900 5,8767 9,1157 6,1405 Podravska banka 7,4900 5,8734 9,1461 6,1726 Istarska kreditna banka 7,4900 5,8700 9,1919 6,1029 Karlovačka banka 7,4900 5,8500 9,0826 6,0926 Croatia banka 7,4900 5,8990 9,2060 6,1362 Volksbank 7,5000 5,9021 9,1920 6,1595 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 5,8408 9,1418 6,0908 Fina 7,4800 5,7839 8,9713 6,0177 Privredna banka 7,4850 5,8206 9,1346 6,0644 Centar banka 7,4900 5,9081 9,1826 6,0966
6. Upisano 1,6 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana Oznaka
trezorskog zapisa
Ostvarena
jedinstvena prodajna
cijena uz kamatnu
stopu
99,442 2,25 %
98,429 3,20 %
96,721 3,40 %
Ostvareni iznos emisije 705.000.000 555.000.000 229.000.000
Ukupan iznos pristiglih 705.000.000 605.000.000 244.000.000
ponuda
ISIN RHMF-T-237A RHMF-T-250A RHMF-T-324A
HRRHMFT237A1 HRRHMFT250A4 HRRHMFT324A7
Najviša ponuđena cijena 99,553 98,672 97,095
uz kamatnu stopu 1,80 % 2,70% 3,00 %
Najniža ponuđena cijena 99,442 98,309 96,534
uz kamatnu stopu 2,25 % 3,45 % 3,60 %
Vagana prosječna ponuđena 99,458 98,471 96,900
cijena uz kamatnu stopu 2,19% 3,11 % 3,21%
Udio nebankarskog sustava u 0,00 % 3,60 % 8,30 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 13. rujna 2012. 13. prosinca 2012. 13. lipnja 2013.
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 8.600.000 6.000.000
Ukupan iznos pristiglih 17.600.000 6.000.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-237E RHMF-T-324E
ISIN HRRHMFT-237E3 HRRHMFT-324E9
Najviša ponuđena cijena 99,454 97,142
uz kamatnu 2,20% 2,95 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,258 97,142
uz kamatnu stopu 3,00 % 2,95 %
Vagana prosječna ponuđena 99,378 97,142
cijena uz kamatnu stopu 2,51 % 2,95 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,442 97,142
cijena uz kamatnu stopu 2,25 % 2,95 %
Udio nebankarskog sustava u 6,98 % 0,00 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 13. rujna 2012. 13. lipnja 2013.
Ministarstvo financija RH danas je putem trezorskih zapisa prikupilo ukupno oko 1,6 milijardi kuna, pri čemu je kunskih zapisa emitirano znatno više od plana, a eurskih znatno manje.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija ponudilo je na upis 1,05 milijardi kuna i 40 milijuna eura. vrijednih trezorskih zapisa, izvijestili su iz tog ministarstva.
Bankarske institucije i ostali investitori podastrli su ponude vrijedne 1,554 milijardi kuna i 23,6 milijuna eura.
U konačnici, na aukciji je upisano trezorskih zapisa u vrijednosti 1,489 milijardi kuna ili 439 milijuna više od planiranoga te 14,6 milijun eura (u protuvrijednosti 110,25 milijuna kuna), odnosno 25,4 milijuna eura manje od planiranoga. Pritom je kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 91 dan upisano 705 milijuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 2,25 posto, kao i prošloga tjedna. Prihvaćene su sve pristigle ponude.
Kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 182 dana upisano je 555 milijuna, i to uz prosječnu kamatnu stopu od 3,20 posto, što je 0,05 postotnih bodova manje nego na prošloj aukciji. Financijske institucije podastrle su ponude vrijedne 605 milijuna kuna. Kunskih trezorskih zapisa za 364 dana upisano 229 milijuna, uz kamatnu stopu od 3,40 posto, odnosno 0,1 postotni bod nižoj nego prošli tjedan. Ministarstvo financija nije prihvatilo sve ponude - ostalo je neiskorišteno 15 milijuna kuna. Eurskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dan upisano je 8,6 milijuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 2,25 posto, odnosno 0,23 postotnih bodova nižoj nego na prethodnoj aukciji. Financijske institucije podastrle su 17,6 milijuna eura vrijedne ponude.
Također, upisano je i 6 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 milijuna, po kamatnoj stopi od 2,95 posto, što je 0,05 postotnih bodova manje nego prošli tjedan. Sve pristigle ponude su prihvaćene.
Ukupno je na današnji dan tako upisano 15,888 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa ili 187 milijuna više nego što je to bilo na dan prethodne aukcije. Upisano je ukupno i 731,680 milijuna eura trezorskih zapisa, što je 65,07 milijuna manje nego na dan prethodne aukcije. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 19. lipnja putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS).
7. Europska bankovna unija treba uporište u fiskalnoj uniji - Bundesbank
Europska bankovna unija može biti od koristi samo ako bude imala odgovarajući oslonac u fiskalnoj uniji koja bi bila ovlaštena zaustaviti kršenje proračunskih propisa u pojedinim državama, upozorila je u utorak njemačka središnja banka.
"U bankovnoj uniji kriza u bankovnom sustavu jedne zemlje možda će zahtijevati da se za njeno rješavanje koristi novac poreznih obveznika drugih zemalja", kazala je viceguvernerka Bundesbanke Sabine Lautenschlaeger u govoru pripremljenom za konferenciju o bankovnoj superviziji. "Tko plaća račun, mora imati pravo i na kontrolu, poglavito kada se radi o golemim iznosima kojima svjedočimo u bankovnim krizama", dodala je.
Niz europskih političkih dužnosnika sugerirao je uspostavu svojevrsne bankovne i fiskalne unije kako bi se teret financijske krize prebacio na šira europska pleća i time smanjio pritisak na pojedine članice, poput Grčke ili Španjolske. Za sads nije jasno što su političari mislili pod "bankovnom" odnosno "fiskalnom" unijom, kazala je Lautenschlaeger. Bankovna unija bit će od koristi ako bude uključivala viši stupanj integracije mehanizama za superviziju banaka odnosno veći skup instrumenata kojima bi se provodilo gašenje banaka u pojedinim članicama i spriječila navala na banke, dodala je.
Upozorila je također da uspostava bankovne unije mora biti popraćena uspostavom fiskalne unije koja će joj biti oslonac. Banke u zemljama s visokim troškovima refinanciranja imale bi najviše koristi od bankovne unije i mogle bi iskoristiti njezine prednosti za pojačane kupovine obveznica matičnih država, kazala je viceguvernerka. Tako bi banke zapravo prebacile povoljnije uvjete refinanciranja na matične zemlje i time prigušile disciplinske učinke financijskih tržišta, pojasnila je. Podjela tereta odgovornosti kroz bankovnu uniju obuhvatila bi i državne obveznice problematičnih zemalja, upozorila je Lautenschlaeger.
"Rezultat toga bilo bi podjela obveza država na 'mala vrata', i to bez mogućnosti kontrole i zaštite koju pruža fiskalna unija", kazala je viceguvernerka Bundesbanke.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821