„Bez obzira na sadašnje turbulencije u eurozoni, koje su imale utjecaja i na srednju i istočnu Europu (SIE), bankarska tržišta SIE-a pokazala su se otpornija nego što se prvotno očekivalo. Posebice je solidan razvitak Poljske i Rusije, koje stoga predstavljaju svijetle točke bankarskoga tržišta“, kažu analitičari Raiffeisen Bank International AG-a (RBI) i Raiffeisen Centrobank AG-a (RCB).
Krajem 2011. godine ukupna aktiva banaka u tom području iznosila je 2.068 milijarda eura, a krajem 2010. godine 1.846 milijarda, odnosno 7,7 i 7,2 posto istih tih pokazatelja za eurozonu.
Ukupna se profitabilnost bankarskih sektora u SIE-a povećala 2011. godine te se prosječan povrat na kapital (ROE) u toj regiji popeo na 12,8 posto s 0,4 posto iz 2010. godine.
Zdrav je ostao i porast kredita u toj regiji, po stopi 19 posto na godišnjoj razini izražen u domaćim valutama i 13 posto u eurima, nastavljajući se na solidan porast kredita iz 2010. godine.
Dobre rezultate bankarskih sektora SIE-a podržava i dosezanje vrhunca omjera loših kredita na glavnim tržištima, kao što su češko, poljsko, rusko, slovačko i ukrajinsko. S druge strane, većina zemalja JIE-a, kao ni Mađarska i Slovenija među zemljama SE-a, nisu ih uspjele slijediti u pogledu stabiliziranja kvalitete aktive. Omjer loših kredita za regiju SIE-a u cjelini tijekom 2011. stabilizirao se na neznatno ispod 7 posto, navode analitičari Raiffesen banke.
Kako se dalje ističe u istraživanju, u Hrvatskoj se nastavlja razdoblje smanjenih aktivnosti u financijskom sektoru. Omjer ukupnih kredita prema BDP-u dosegao je 85,4 posto na kraju 2011. godine, što je iza Slovenije najviši omjer u regiji.
U omjeru kredita stanovništvu prema BDP-u Hrvatska je vodeća u regiji. Jedino u kreditiranju poduzeća još postoji potencijal za rast kreditne aktivnosti, pa je unatoč izostanku oporavka gospodarstva u posljednje dvije godine ostvaren rast kredita poduzećima veći od pet posto, kaže se u istraživanju.
No, rast depozita ostvaren je samo u segmentu stanovništva, čime se postupno mijenja struktura bilance banaka: povećava se pokriće kredita depozitima u segmentu stanovništva, a smanjuje se u segmentu poduzeća.
Za razliku od vodećih zemalja u regiji, gdje je oporavak gospodarstva doveo do stabilizacije loših kredita na 7 posto od ukupnih, u Hrvatskoj je nastavljen njihov rast. Loši krediti dosežu 12,4 posto od ukupnih kredita na kraju 2011. godine, a očekuje se nastavak rasta i u narednim godinama, napominje se u istraživanju.
Povećanje loših kredita uzrokuje pad profitabilnosti poslovanja, pa se povrat na kapital u bankarskom sektoru stabilizirao na razini od 7 posto, što odgovara povratu na nerizična ulaganja u dugoročni državni dug.
Porast profitabilnosti u podregijama srednje i istočne Europe prema ciljanih 15 posto umanjuje atraktivnost ulaganja u hrvatske banke. No, visoka razina kapitaliziranosti domaćih banaka u uvjetima usporenog rasta kredita omogućava nastavak snižene razine profitabilnosti u srednjem roku bez negativnih posljedica na ponudu bankarskih kredita, stoji u istraživanju Raiffeisen banke.