Pismo je danas objavio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, a kardinal Bozanić pisao ga je o svetkovini Pedesetnice kojom se zaključuje vazmeno vrijeme i u pismu zaželio da ga vjernici čuju u svojim zajednicama 3. lipnja na nedjelju Presvetoga Trojstva u kojemu se slavi otajstvo Božje ljubavi, otajstvo života triju božanskih osoba: Oca, Sina i Duha Svetoga.
Ističe da je prošlogodišnji susret i slavlje sa Svetim Ocem ostavio trag koji nas ohrabruje i pomaže da ne zaboravimo ono što je životno najvažnije. Papa nam je, podsjeća, progovorio o svakome segmentu našega vjerničkog i društvenoga života, a središnje misno slavlje na zagrebačkoj obali Save bilo je povezano s Prvim nacionalnim susretom hrvatskih katoličkih obitelji.
U vrijeme dok će se čitati pismo kardinala Bozanića, Papa se biti u Milanu od 1. do 3. lipnja na Sedmom svjetskom susretu obitelji pod geslom "Obitelj: rad i slavlje" na kojemu će i zagrebački nadbiskup sudjelovati.
Obitelj je, podsjetio je kardinal, bila u središtu razmatranja za Papina pohoda Hrvatskoj koji je tada naglasio da Crkva daje velik doprinos društvu u oblikovanju savjesti, što započinje u obitelji te je upozorio da se ta temeljna ljudska stvarnost danas, u Hrvatskoj i drugdje, mora suočavati s teškoćama i prijetnjama.
Koliko su te Papine riječi bile proročke za sadašnji društveni život u Hrvatskoj, vidi se, ističe kardinal, po raznim pokušajima - od prijedloga pojedinih zakonskih rješenja koja ne poštuju otajstvo života, braka i obitelji do agresivnog nametanja onih stavova u javnosti koji se suprotstavljaju zdravom razvoju obitelji, prijeteći time temeljima hrvatskoga društva i njegovim osnovnim vrijednostima.
Vrijedno je, ističe kardinal, ponoviti ono što nam je Papa ostavio kao dijagnozu sadašnjih poteškoća da se, posebno u Europi, širi sekularizacija koja Boga života gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji te nas pozvao da se odupremo tome mentalitetu. Papa nas je tada uputio da je važno i svjedočenje te zauzetost kršćanskih obitelji, posebno kao potvrda nepovredivosti ljudskoga života od začeća do njegova prirodnoga skončanja.
Kardinal odaje priznanje svima, a posebno onim vjernicima laicima koji neustrašivo javno ustaju u obranu života bez obzira na cijenu jer, istaknuo je, svaki kršćanin treba znati da je to jedna od graničnih crta na kojoj se potvrđuje ili niječe njegova vjernička pripadnost.
Navodi da su za skori susret u Milanu istaknute dvije važne odrednice - rad i slavlje, kao i važnost ravnoteže rada, koji ne smije imati prevagu, i slavlja, u kojemu se susreću prošlost i sadašnjost, otvarajući obzore zbližavanju ljudi po spomenu na prošlo i pogledu na buduće, gdje se nalaze zajedno kultura i vjera; gdje se živi radost međusobnoga dijeljenja, opraštanja, pomirenja, pročišćenja i obnove.
Kardinal smatra da se u hrvatskome društvu upravo te odrednice dovode u pitanje, pri čemu se ostavlja dojam da ih se ne želi prožimati istinom. Zbog toga se i dalje povlače pitanja iz prošlosti na način koji vrijeđa žrtve, kako iz doba komunističke diktature, tako i iz vremena obrane hrvatske neovisnosti i slobode tijekom dvaju posljednjih desetljeća. Zbog toga smo, dodao je, često izloženi poticanju sukoba i stvaranju ozračja nezadovoljstva koje je lako stvoriti ako se ne utvrde kriteriji i ne zastupaju istinske vrijednosti za dobro domovine.
Kardinal je istaknuo da je vođen duhom nove evangelizacije papa Benedikt XVI. najavio da će 11. listopada ove godine početi Godina vjere, a trajat će do 24. studenoga 2013. godine. Objasnio je da je početak Godine vjere namjerno doveden u vezu s 50. obljetnicom početka Drugoga vatikanskog koncila (11. listopada 1962.) te s 20. obljetnicom objavljivanja Katekizma Katoličke Crkve (11. listopada 1992.). po kojima su se iskristalizirali nosivi izričaji nauka i crkvenoga duha u naše vrijeme.
"S jedne strane smo iznenađeni, a s druge strane zbunjeni činjenicom da su vjernici prisutni u svim slojevima društva, u raznim zvanjima i na raznim mjestima društvenog života, a da se ta prisutnost ne osjeća u onoj snazi koja može pomoći da se u društvu više uprisutne kršćanski stavovi", ističe kardinal. Dodaje kako smo, nažalost, suočeni s prilično velikim vjerskim neznanjem, a kultura površnosti i svođenja svega na zabavu ne pogoduje dozrijevanju u vjeri, što ima teške posljedice na odgoj i obrazovanje djece i mladih kojima se tako uskraćuje pristup onomu bogatstvu koje je iznjedrilo najljepša djela u kulturi našega naroda.
Godina vjere, zaključio je kardinal Bozanić, prigoda je za nas vjernike da se dublje oslonimo na temelj, na susret s Osobom i događajem Isusa Krista.