ZAGREB - Na vojnom poligonu "Eugen Kvaternik" kod Slunja održana je danas ceremonija otvaranja međunarodne vojne vježbe "Immediate Response 12", koja se do 9. lipnja provodi u svrhu promicanja regionalne stabilnosti i sigurnosti te jačanja interoperabilnosti između članica NATO-a i partnerskih zemalja, priopćeno je danas iz Ministarstva obrane. Na vježbi sudjeluje više od 700 pripadnika oružanih snaga, većinom iz Republike Hrvatske i SAD-a te pripadnici OS Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Srbije. Ceremoniji otvaranja vježbe na vojnom poligonu "Eugen Kvaternik" nazočio je zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Dragutin Repinc koji je istaknuo kako je vježba osmišljena da bi se unaprijedila zajednička interoperabilnost savezničkih i partnerskih nacija i unaprijedila priprema sudionika za uspješno djelovanje u združenom, multinacionalnom i integriranom okružju. Svečanosti otvorenja vježbe nazočni su bili i direktori vježbe s hrvatske i američke strane brigadiri Ivan Turkalj i Andrew R. Heppelmann, te zapovjednik Središta za borbenu obuku brigadir Ivan Jurilj, a na svečanosti otvaranja upriličeno je i postrojavanje sudionika vježbe iz oružanih snaga SAD, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore I Slovenije, te promatrači iz Makedonije i Srbije. Vježba "Immediate response" je dio združene obuke i vježbi Zapovjedništva američkih snaga za Europu – EUCOM (United States European Command) i Zapovjedništva kopnenih snaga za Europu (USAREUR - United States Army Europe). Vježba se provodi prema zamišljenom scenariju, a osim kopnenih snaga u vježbi će sudjelovati i pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Bojne za specijalna djelovanja te Zapovjedništva za potporu.
MAKARSKA - Predsjednik Republike Ivo Josipović, u sklopu današnjeg boravka u Dalmaciji, posjetio je Makarsku gdje je, kao pokrovitelj 7. festivala stripa MaFesta koji se održava u hotelu Meteor, obišao radionice na kojima sudjeluju crtači i ljubitelji stripa. Makarska je zavrijedila više manifestacija poput MaFesta koje potiču i upotpunjuju turizam, kazao je predsjednik Josipović dodavši kako misli da je to što se na MaFestu radi vrlo vrijedno, jer je riječ o umjetnosti koja oplemenjuje dušu i prisjetivši se kako je rado čitao stripove poput onih o Čeličnoj pandži i braći Dalton. Direktor MaFesta Dado Antunović naglasio je kako festival traje tjedan dana, što je raritet ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. MaFest, koji traje od 21. do 27. svibnja, ljubiteljima stripa ponudio je niz radionica, razgovora, susreta s autorima, koncerta te nekoliko tribina, a održana je i izložba originalnih crteža gostiju festivala te burza stripova. Među gostima festivala su i poznati svjetski crtači stripa poput Morena Burattinija, Stefana Casinija, Mire Čolaka, Pasqualea Frisende, Darka Macana, Nicole Marija, Vladimira Krstića i Igora Kordeja.
RIJEKA - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović danas je na tribini o sportu i sveučilištima govorio o izmjenama zakona o sportu, kazavši da su prioriteti proširiti bazu svih koji se bave sportom i omogućiti da sport bude djelatnost od posebnog državnog interesa. Sve što se radi, naglasio je, "preduvjet je da sporta bude više, kako nitko, ni raznorazni menadžeri, ne bi živio na uštrb sporta i sportaša". Zakon o sportskoj inspekciji, koja se dosad rijetko obavljala, te zakon o izmjenama i dopunama zakona o sportu idu u tom smjeru - da se sportu omogući da bude djelatnost od posebnog državnog interesa te da se što više učenika i studenata bavi sportom kako bi iz te široke baze izišao kvalitetan profesionalni sport, istaknuo je Jovanović. Istodobno uz izmjene zakona počela je izradba nacionalne strategije razvoja sporta i nacionalne strategije financiranja sporta. Za izradbu strategije i modela financiranja sporta raspisan je natječaj na kojemu je taj posao dobio Ekonomski institut u Zagrebu, rekao je Jovanović. Kako se ne bi čekalo donošenje nacionalne strategije, krenulo se u izmjene zakona o sportu, a u prvom planu toga zakona mora stajati da je sportska djelatnost od posebnog državnog interesa, što znači da je država dužna regulirati radna, mirovinska i zdravstvena prava sportaša, a što se do sada nije sustavno rješavalo, rekao je ministar. Govoreći o financiranju sportova i saveza, ministar je napomenuo kako nema dovoljno novca da bi se financiralo sve pa se na temelju tradicije, brojnosti i uspješnosti moraju se odrediti prioriteti. Mlade treba uključiti u aktivnije bavljenje sportom te više ulagati u školski i studentski sport, a tjelesnu i zdravstvenu kulturu na fakultetima zakonski urediti, dodao je.
ZAGREB - U Sportskom parku "Mladost" danas su učenici osnovnih škola, polaznici Univerzalne sportske škole, obilježili 5. Dan Univerzalne športske škole, u sklopu kojega je održana i središnja nacionalna proslava međunarodnog Olimpijskog dana. Na "Mladosti" se okupilo oko 800 djece iz 21 hrvatske županije. Demonstrirali su svoje spretnosti u raznim sportskim vježbama , družili se, te na najljepši način poslali poruku olimpijskog jedinstva i fair playa. Studenti Kineziološkog fakulteta koji svake godine volontiraju na ovom događanju pripremili su 21 aktivnost za djecu, od bacanja kugle, trčanja, skoka u dalj, do kriketa i hokeja na travi. Učenici su uživali i u druženju s olimpijcima Ivanom Balićem, Gordanom Kožuljem, Zoranom Primorcem, Danirom Nakić te Androm Knegom. Proslavu su organizirali Hrvatski školski sportski savez i Hrvatski olimpijski odbor kroz Hrvatsku olimpijsku akademiju i Hrvatski klub olimpijaca, a pokroviteljstvo je preuzelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Međunarodni olimpijski dan posvećen je proslavi rođenja olimpijske ideje o obnovi Igara 23. lipnja 1894. godine u pariškoj Sorboni, a svake ga godine obilježi više od 200 nacionalnih olimpijskih odbora diljem svijeta.
SLAVONSKI BROD - Deseti susret sjećanja na 402 dječaka i djevojčice poginule u Domovinskom ratu pod nazivom "Mali križ velika žrtva", održan je danas u Slavonskome Brodu pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja. Na skupu su se okupili roditelji poginule djece iz cijele Hrvatske, a nazočni su bili i predstavnici državnih i lokalnih vlasti. Predsjednica Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskoga rata Julijana Rosandić izrazila je nadu kako će povratkom civilnih stradalnika pod okrilje Ministarstva branitelja biti riješena i pitanja prava za koja se godinama bore. "Mi ne tražimo izjednačavanje s braniteljima ali osjećamo se zaboravljeno i kao žrtve drugog reda", rekla je Rosandić i podsjetila kako očekuju da život ili invaliditet djeteta i civila, kada je riječ o materijalnim naknadama, vrijedi jednako kao i život ili invaliditet branitelja. Priznajući kako razina materijalnih prava civilnih stradalnika nije u skladu s tragedijom koju su pretrpjeli, izaslanik ministra branitelja Tomo Bogović rekao je kako je "obveza korigiranja i usklađivanja zakonskih propisa kojima će se to ispraviti među prioritetima ministarstva". Najavio je i donošenje Zakona o civilnim stradalnicima u čijoj će izradi sudjelovati i predstavnici udruge. Na skupu sjećanja na poginulu djecu tijekom jugo-srpske agresije u Domovinskom ratu, ponovno je postavljeno i pitanje odgovornosti za stradavanje civila. Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara reko je kako je žalosno što 20 godina nakon stradavanja djece "još nemamo nijedno ime odgovorno za taj zločin jer u gradu nije bilo vojnih ciljeva".
VINKOVCI - Obljetnica osnutka 109. vinkovačke brigade HV-a, prve pričuvne brigade Zbora narodne garde koja je 1991. godine sudjelovala u obrani Vinkovaca i vinkovačkog kraja, obilježena je danas u Vinkovcima prigodnim programom. Prvi zapovjednik 109. vinkovačke brigade HV-a, umirovljeni pukovnik Ivan Petrinović podsjetio je kako je kroz tu postrojbu prošlo oko 10.000 vojnika, dočasnika i časnika, od kojih su 202 poginula, a ranjeno ih je 640, dok se na popisu zatočenih i nestalih nalaze još 24 pripadnika brigade. Podsjetio je da je 109. brigada HV-a, ustrojena 28. svibnja 1991., sudjelovala u obrani Vinkovaca i vinkovačkog kraja od jugo-srpske agresije, držeći 70 kilometara bojišnice duž rijeke Bosut od Komletinaca do Vinkovaca i Jarmine pa sve do šume Durgutovice na zapadu vinkovačkog kraja. "Nakon što je brigada demobilizirana 15. studenoga 1992., njezini u ratu osposobljeni borci činili su okosnicu novoustrojenih postrojbi na ovim prostorima - 131. i 124 brigade HV-a, 11. pukovnije, te 3. i 5. brigade Zbora narodne garde", kazao je Petrinović. U spomen na poginule i nestale pripadnike 109. vinkovačke brigade, na Gradskom groblju položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
KUMROVEC - U Kumrovcu se danas okupilo oko osam tisuća ljudi iz Slovenije, BiH i Hrvatske slaveći "Dan mladosti" u povodu 120. rođendana nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije, Josipa Broza Tita. Uz sveprisutnu ikonografiju vezanu za bivšu jugoslavensku državu i poruke na transparentima Titovih štovatelja, npr. „Zemlja seljacima“, „Tvornice radnicima“ i „Što je više kleveta i laži, Tito nam je miliji i draži“, organizatori proslave, Društvo „Josip Broz Tito“, pripremilo je i pješanje po 'stazama Titova djetinjstva', a u Brozovoj osnovnoj školi u Kumrovcu otvorena je izložba „Tito na poštanskim markama“. Uz vodstvo arhitekta Roberta Lohera upriličeno je razgledavanje Arhitektonskog parka Kumrovec, a u kino dvorani kumrovečkog Spomen doma održana je projekcija filma „Cinema Komunisto“ srpske redateljice Mile Turajlić. „Nadam se da sve vas koji ste danas došli k nama, novi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nije obeshrabrio da dođete. I on će sigurno, sada kada je zasjeo na čelnu funkciju HDZ-a, ublažiti svoju retoriku prema Kumrovcu i 'plesanju Žikinog kola' jer je postigao svoj cilj i postao predsjednikom HDZ-a. On je prijašnjih godina, kad je bio ministar, ovaj skup htio i zabraniti", rekao je načelnik općine Kumrovec, Dragutin Ulama, koji je dočekao goste proslave ispred zgrade općine.
HRAŠČINA - U kuriji književnice Spomenke Štimec, u Hrašćini, danas je održana proslava 261. godišnjice pada Hraščinskog meteorita. U toj maloj sjeveroistočnoj zagorskoj općini 26. svibnja 1751. godina pala su dva meteorita: prvi je težio oko 40 kilograma i završio je na austrijskom dvoru Marije Terezije i Franje I., a manjeg, od 9 kilograma, Zagorci su raskomadali i prekovali u čavle. Veći komad Hrašćinskog meteorita, druge po veličini izvanzemaljske materije koja je ikad pala na europsko tlo, danas se čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču. Na meteoritsku obljetnicu književnica Štimec, inače tajnica Hrvatskog saveza za esperanto koji je organizator ove proslave, ugošćuje poznate hrvatske književnike ili predstavlja njihove djela. Ovaj put je program bio posvećen istraživaču i književniku Tiboru Sekelju, a u povodu 100. obljetnice njegova rođenja. O Sekelju su govorili književnici Spomenka Štimec i Zlatko Tišljar, dok je ulomke iz njegovih knjiga čitao Đivo Pulitika, a iz korejskog izdanja odlomak je pročitala Nara Han iz veleposlanstva Republike Koreje u Hrvatskoj. U glazbenom programu nastupio je Neven Mrzlečki, član Opere HNK u Zagrebu.