Ravnatelj Hrvatskoga centra za razminiranje (HCR) Zdravko Modrušan istaknuo je da je u Hrvatskoj dosad razminirano 410 kilometara četvornih minama ugroženog područja te da je ostao još 731 kilometar četvorni površine.
"Nacionalnim programom protuminskog djelovanja planirano je da do 2019. u cijelosti uklonimo zaostale mine u Hrvatskoj, a za to će nam biti potrebno oko 500 milijuna eura", rekao je Modrušan.
Po njegovim riječima, od ukupno 731 četvorni kilometar minama ugroženog područja, 24 posto je poljoprivredno zemljište koje će, kako je istaknuo, biti razminirano do 2015.
"U Hrvatskoj su na razminiravanju angažirane 33 tvrtke, 634 pirotehničara, 57 strojeva, 20 pasa i 670 metalnih detektora", izvijestio je Modrušan. Nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava poginule su 134 osobe, ali od 2004., zahvaljujući programima edukacije, nije poginulo nijedno dijete, rekao je Modrušan.
U Hrvatskoj su 74 četvorna kilometra ugrožena minama uz granicu s BiH, Crnom Gorom i Srbijom te bi "zajedničkim apliciranjem za financijska sredstva iz fondova EU-a mogli brže rješavati razminiranje", istaknuo je Modrušan.
Ravnatelj Centra za uklanjanje mina u BiH Dušan Gavran izvijestio je kako se procjenjuje da je u BiH još oko 200.000 neeksplodiranih mina.
"U BiH je minama ugroženo još 1340 četvornih kilometara, što je 2,6 posto cjelokupne površine BiH", rekao je Gavran i upozorio kako je poseban problem u BiH što je "velika količina oružja kod stanovništva jer je čak 80 cjelokupne proizvodnje minsko-eksplozivnih sredstava u bivšoj Jugoslaviji bilo u BiH". Također je upozorio da su u zemljama regije opasnost nedovoljno osigurana skladišta oružja te da i požari ili udari groma, kako je rekao, mogu uzrokovati katastrofu.
Koordinatorica za edukaciju o prijetnjama od zaostalog oružja u Albanskome crvenom križu Marcela Papa izvijestila je kako u Albaniji još ima golemih skladišta oružja zaostalih iz totalitarnoga komunističkog režima i dva svjetska rata.
"Postoji državna strategija da se u Albaniji do kraja 2013. u skladištima uništi 25.000 komada raznog oružja", rekla je Papa. Poseban je problem što je u Albaniji 1997. iz skladišta oružja, kad su ona otvorena, ukradeno 560.000 komada oružja. Kako je rekla, u Albaniji ima i skladišta oružja ukopanih u brdima koja se "traži i locira, a čišćenju oružja iz skladišta pomažu vlade SAD-a i Njemačke".
Upraviteljica zaklade "Hrvatska bez mina" Đurđa Adlešič istaknula je kako hrvatski model edukacije za razminiranje, po kojem surađuju bivši branitelji i Crveni križ, "postaje i naš izvoz". "Krajem prošle godine naši su instruktori za razminiranje boravili u Libiji, a uskoro očekujemo dolazak skupine od sedam Libijaca u Hrvatsku kako bi učili na našim iskustvima", rekla je, dodajući kako je se nedavno hrvatsko izaslanstvo na sastanku u Azerbajdžanu dogovorilo o suradnji s azerbajdžanskim pirotehničarima radi zajedničkog angažmana u trećim zemljama.
Voditeljica Odjela za zaštitu zdravlja Hrvatskoga crvenog križa Vijorka Roseg izvijestila je kako je u vezi s razminiranjem u Hrvatskoj dosad "napravljeno 79 sigurnih igrališta".
Prvog dana radionice, koja završava sutra, čula su se i upozorenja kako se posebice treba brinuti o sigurnosti 50.000 lovaca u Hrvatskoj kako ne bi zalazili u minama ugrožena područja.