Hrvatska se pridružila svijetu u nastojanjima da se očuva biološka raznolikost i unaprijedi zaštita prirode, a Hrvatski sabor je 2003. donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se taj dan obilježava i kao Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, rekla je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy najavljujući njegovo obilježavanje.
Istaknula je kako je ove godine 20. obljetnica Konferencije UN-a o okolišu i razvoju, dotad najvećeg skupa svjetskih vođa na kojem je prihvaćena Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), prvi opći sporazum o očuvanju i održivom korištenju bioraznolikosti.
No, dodala je ministrica, međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene tom konvencijom, ponajprije smanjenje gubitka bioraznolikosti do 2010., nego naprotiv, svi pokazatelji upućuju na povećanje pritisaka koji utječu na život na Zemlji.
Stranke te konvencije zato su prihvatile novi, desetogodišnji strateški plan od 2011. do 2020. radi održivog korištenja i zaustavljanja gubitka bioraznolikosti, a kako bi se pridonijelo njegovoj provedbi, Opća skupština UN-a proglasila je Desetljeće biološke raznolikosti od 2011. do 2020.
Ministrica Holy istaknula je da je ove godine dan posvećen biološkoj raznolikosti mora (Marine Biodiversity) kako bi se javnost upozorila na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite.
Dodala je kako je jedan od ciljeva na koje su se stranke te konvencije obvezale strateškim planom zaštititi deset posto mora i obalnih ekosustava, a uspješan način očuvanja obalnih i morskih ekosustava te njihove bioraznolikosti jest uspostaviti zaštićena morska područja i ekološku mrežu "Naturu 2000" te osigurati učinkovito upravljanje.
Ministrica Holy rekla je kako je u Hrvatskoj zaštićeno oko 60.000 hektara teritorijalnog mora, što je 1,942 posto površine. Najreprezentativnija područja su tri nacionalna parka (Brijuni, Kornati i Mljet) i dva parka prirode (Telašćica i Lastovsko otočje), koja su ključni dijelovi ekološke mreže Hrvatske te će biti dio "Nature 2000", ekološke mreže Europske unije.
"Hrvatska će zato u razdoblju do ulaska u Europsku uniju i dalje intenzivno raditi na ispunjavanju obaveza koje proistječu iz direktiva EU-a (Direktiva o pticama i Direktiva o staništima), a posebno na uspostavi ekološke mreže 'Natura 2000' kao najzahtjevnijeg zadatka s područja zaštite prirode", najavila je.
Ministrica Holy istaknula je kako je procijenjeno da je na svjetskoj razini zbog stoljećima "kontinuiranog pritiska ljudskih aktivnosti" uništeno oko 65 posto zajednica morskih cvjetnica, biljaka koje su se prilagodile životu u moru.
"U Jadranu obitavaju četiri vrste cvjetnica, a najznačajnija i najrasprostranjenija je Posidonia oceanica, endem Sredozemnog mora, strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode, a raste uglavnom na sedimentnom dnu, gdje tvori morske livade", rekla je, dodajući da neki primjerci mogu biti stari i do nekoliko stotina godina te je zato najdugovječniji organizam Mediterana. "Svojim korijenjem stabilizira podlogu, a svojim dugim listovima i rizomima smanjuje snagu valova te sprječava eroziju obale", istaknula je ministrica.
Dodala je da su livade posidonije važno stanište jer u njima živi više od 20 posto poznatih sredozemnih morskih vrsta. "Ta staništa su obitavališta, mrijestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Livade posidonije se smatraju i plućima mora jer uvelike obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede na dan do 14 litara kisika", rekla je Holy.
Istaknula je kako su glavni razlozi ugroženosti te vrste zagađenje, uništavanje livada sidrenjem, marikultura, nasipavanje obale i gradnja na obali.