ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela mjere kojima se olakšava vraćanje kredita korisnicima modela kreditiranja A i A+ tako što se rok za otplatu kredita s tri godine produžuje na pet godina, a poček s godine dana na dvije godine. Ministar financija Slavko Linić podsjetio je kako je bivša Vlada u okviru mjera za poticanje gospodarskog oporavka donijela odluku o modelima A i A+, kojima su osigurani jeftiniji krediti za poduzetnike. Odobreno je 1018 kredita ukupne vrijednosti oko pet milijardi kuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 4,9 posto. S obzirom na posljedice krize postoje problemi u vraćanju tih kredita pa je Vlada odlučila olakšati otplatu. Linić je najavio da će uskoro biti usvojen novi program razvoja gospodarstva koji će omogućiti kredite uz još nižu kamatu, od oko tri posto. Taj je program dogovoren s HNB-om, HBOR-om i poslovnim bankama, a obuhvaća osam milijardi kuna sredstava koje će po pola osigurati HBOR i poslovne banke, uz rok otplate od tri godine. HBOR-ova kamata iznosit će 1,8 posto, a ona poslovnih banaka ne bi smjela biti iznad četiri posto, tako da Linić očekuje prosječnu kamatu od oko tri posto. Rokovi korištenja su do 31. prosinca 2013. Uvjeti za dobivanje kredita su da poduzetnik ima najmanje 25 posto vlasništva i mora ostvarivati najmanje 10 posto izvoza. Najveći iznos kredita je 70 milijuna kuna.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila sporazum o raskidu ugovora o gradnji Pelješkog mosta s udrugom tvrtki Konstruktor-inženjering, Viadukt i Hidroelektra niskogradnja. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je da Hrvatske ceste zbog financijske situacije ne mogu osigurati potrebna sredstva za nastavak gradnje mosta pa je s izvođačima radova dogovoren sporazumni raskid ugovora o gradnji. Izvođačima će biti priznati svi stvarni troškovi, ali nemaju pravo na naknadu izgubljene dobiti. Hajdaš Dončić je podsjetio kako je 2007. sklopljen ugovor o gradnji mosta kopno - Pelješac, vrijedan 1,94 milijardi kuna. Ugovorom je predviđen rok gradnje od 48 mjeseci, no do danas su izvedeni samo radovi u vrijednosti od 58 milijuna kuna bez PDV-a, što iznosi samo tri posto ugovorene cijene. Izvođači su u lipnju 2010. obustavili radove pa se od toga datuma ništa ne radi na toj lokaciji. Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako bi svaka vlast željela imati Pelješki most, ali trenutno se Hrvatska mora okrenuti jeftinijem i efikasnijem rješenju toga problema, u razumnom roku i za razuman novac. Od svojih ministara očekuje da ozbiljno pristupe provedbi projekta "Neumskog koridora" čiji je cilj isti kao i Pelješkog mosta - spojiti Hrvatsku, ali na jeftiniji i učinkovitiji način, uz suglasnost BiH i lokalne zajednice.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će se u pregovorima sa sindikatima javnog sektora morati redefinirati neka prava i obveze kako bi se pomoglo privatnom sektoru. Zbog krize će se neke navike morati mijenjati i prilagođavati, imamo relativno visoku javnu potrošnju, pa ćemo državnoj upravi, javnim službama i državnim poduzećima morati redefinirati neka prava i obaveze da bismo očuvali i otvorili radna mjesta u privatnom sektoru, izjavio je Milanović na sjednici Vlade. Apelirao je na razum socijalnih partnera, prije svega sindikata, kako Hrvatska ne bi završila u dubokoj krizi kao neke europske zemlje. Želimo da svaki radnik ima visoku plaću, regres, božićnicu, uskrsnicu i ostale dodatke, no pitanje je što je od toga moguće i što hrvatsko društvo i gospodarstvo mogu platiti, istaknuo je Milanović. Ove godine neće biti velikog gospodarskog rasta, borimo se za bilo kakav rast. Ova godina mora biti godina konsolidacije, a slijedeća mora biti godina stvarnih promjena i rasta, rekao je predsjednik Vlade.
ZAGREB - Nastavlja se pad broja izdanih odobrenja za građenje u Hrvatskoj, u ožujku je izdano 735 odobrenja za građenje, što je za 18,2 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine izdano 1.957 odobrenja za građenje, što je smanjenje za 15,9 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Po odobrenjima izdanim u prva tri mjeseca ove godine predviđena je izgradnja 2.806 stanova. Usporedili se to sa prošlogodišnjim podacima to je 10,3 posto manje stanova nego po odobrenjima za građene izdanim u prvom kvartalu lani. Predviđena vrijednost radova prema odobrenjima za građenje izdanim u prvom tromjesečju ove godine iznosi 4,79 milijardi kuna, a to je za 10,1 posto manje nego po odobrenjima izdanim u istom razdoblju prošle godine. Od toga se 2,46 milijardi kuna odnosi na zgrade, a 2,33 milijardi kuna na ostale građevine.
ZAGREB - Glavna skupština Končar Elektroindustrije (EI), sazvana za 3. srpnja, odlučivat će između ostalog o isplati dividende dioničarima u iznosu od 12 kuna po dionici, navodi se u pozivu za skupštinu objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Uprava i Nadzorni odbor tvrtke utvrdili su krajem ožujka financijske izvještaje društva za 2011. prema kojima neto dobit ostvarena u prošloj godini iznosi 70,6 milijuna kuna. Glavnoj skupštini predlaže se da se dobit rasporedi tako da u zakonske rezerve ide pet posto ostvarene dobiti, ili 3,5 milijuna kuna, u statutarne rezerve i ostale rezerve po 18,18 milijuna kuna. Preostala raspoloživa dobit u iznosu od 30,7 milijuna kuna namijenjena je za dividendu dioničarima, što je 12 kuna po dionici.
VARAŽDIN - Varteks je potpisao novi petogodišnji distributerski ugovor s tvrtkom Levi Strauss Europe, za Hrvatsku i zemlje regije, čime te dvije kompanije nastavljaju uspješnu dugogodišnju suradnju, izvijestili su iz Varteksa putem Zagrebačke burze. Varteks i Levi's uspješno surađuju već 28 godina, a 2007. je Varteks postao ekskluzivni distributer Levi's-a za Hrvatsku i zemlje regije te je kroz 121 prodajno mjesto uspješno pozicionirao robnu marku Levi Strauss na tržištima zemalja regije. Kontinuitet i obnova suradnje s Levi's-om, ali i s ostalim ključnim inozemnim partnerima, potvrđuju da europske odnosno svjetske tvrtke cijene Varteksov rad i prepoznaju ga kao kvalitetnog i poželjnog partnera, kazao je predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec na današnjem brifingu za medije u Varaždinu.
ZAGREB - Proizvođač električnih vodova i kabela Eurocable Group u prvom je kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani povećao ukupne prihode za 41,4 posto, na 226,26 milijuna kuna, izvijestili su iz te tvrtke. Navode i kako je na jučerašnjoj glavnoj skupštini imenovani novi članovi Uprave i Nadzornog odbora čime se želi ojačati upravljanje tvrtkom. Tvrtka je na skupštini predstavila rezultate poslovanja u prvom kvartalu ove godine - ukupni prihodi viši su za 41,4 posto i iznose 226,26 milijuna kuna, a bruto operativna dobit (EBITDA) iznosi 6,9 milijuna kuna i 66,6 posto je viša u odnosu na 2011. Ukupni rezultati poslovanja tvrtke su stabilni i vode ka cilju od milijardu kuna prihoda u 2012., ističu u tvrtki i podsjećaju da su početkom godine potpisali izvozne ugovore s vodećim njemačkim i austrijskim distributerima kabela, vrijedne 70 milijuna eura, čime se nastavlja usmjeravati na izvoz više od 90 posto ukupne prodaje.
ZAGREB - Deveti dan zaredom na Zagrebačkoj burzi i danas su pale cijene dionica, tako da su Crobexi izbrisali sve dobitke ostvarene od početka godine te su sada u minusu većem od jedan posto. Crobex indeks oko podneva bio je na gubitku 1,31 posto, na 1.713 bodova, a Crobex10 za 1,01 posto, na 950 bodova. U proteklih devet trgovinskih dana Crobex je potonuo 6,3 posto, a Crobex10 za 5,14 posto. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 6,7 milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT-a, od 767.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,39 posto na 200,27 kuna. U nešto većem fokusu je i dionica Ingre. Nakon pet dana oštroga pada, tijekom kojih joj je cijena oslabila 25 posto, danas stagnira na 5,93 kune. Među likvidnijim izdanjima po padu cijene za više od 5 posto izdvaja se dionica Viadukta.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,20 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a oslabila je i prema švicarskom franku i američkom dolaru. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,537804 kune. Prema kuni je ojačao i švicarski franak za 0,20 posto te američki dolar za 0,10 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,276273 kune, a dolara 5,929209 kuna. Britanska je funta pak oslabila prema kuni za 0,04 posto te njen srednji tečaj iznosi 9,416370 kuna.