Za takav je zaključak glasovalo 70 od 83 nazočna zastupnika, a tri su bila protiv.
U višesatnoj raspravi prije glasovanja zastupnici oporbe tražili su najprije da se glasovanje o tome odgodi, izražavajući bojazni da vladajuća koalicija unošenjem odredbe prema kojoj javni prihodi i rashodi države i općina ubuduće moraju biti uravnoteženi i bez zaduživanja, može značiti "demontažu socijalne države" i da je riječ o "unošenju neoliberalne doktrine" u ustavnu materiju, čemu se protive.
Oporbeni zastupnici izražavali su i zabrinutost "žurbom" kojom se pristupa ustavnim promjenama budući da je premijer Janez Janša tražio da se zlatno fiskalno pravilo u ustav unese u roku od jednog mjeseca, a izvedbeni ustavni zakon koji bi propisao kako osigurati trajnu stabilnost javnih financija bez zaduživanja u roku jedne godine.
Zlatno fiskalno pravilo u svoj je ustav od država EU-a unijela samo Njemačka. Fiskalni pakt koji je donesen početkom ove godine u EU-u zlatno fiskalno pravilo ne propisuje kao obvezu nego ga preporučuje, a slovenski problemi s javnim financijama neće automatski biti riješeni ustavnim promjenama, neki su od argumenata koje je oporba iznosila u višesatnoj raspravi.
Ministar financija Janez Šušteršič rekao je zastupnicima u svom nastupu da će zlatno fiskalno pravilo u slovenskom ustavu olakšati financiranje države i privatnog sektora, te vratiti povjerenje investitora i da će pravila o uravnoteženim javnim financijama svaku buduću vladu spriječiti od iskušenja prevelikog zaduživanja i zloporabe vlasti.
Slovenski premijer Janez Janša u utorak je na savjetovanju sa stranačkim prvacima o potrebi unošenja zlatnog fiskalnog pravila u ustav rekao da će to biti poruka stranim financijskim tržištima da Slovenija ozbiljno misli sa stabiliziranjem javnih financija, te omogućiti poboljšanje kreditnog rejtinga i manje kamatne stope na slovenske kredite.
Slovenski sindikati u srijedu su objavili da se protive unošenju fiskalnog pravila u ustav, jer to i odredbe fiskalnog pakta primijenjene u sadašnjim uvjetima u Sloveniji mogu značiti ukidanje socijalne države i povećanje siromaštva.
Govoreći na konferenciji za novinare u Ljubljani, prvak najveće sindikalne centrale Dušan Semolič izrazio je bojazan da Janšina vlada u ustav želi progurati fiskalno pravilo kako bi ustavnom sudu omogućila da pozivanjem na ustav zabrane referendumi na kojima bi se inače moglo odlučivati o zakonima s fiskalnim posljedicama. Među njima je i zakon o stabilnosti javnih financija, kojim sadašnja vlada uz rebalans državnog proračuna nizom mjera želi racionalizirati javni sektor i smanjiti plaće, te niz postojećih socijalnih prava.