ZAGREB - Izvješće Europske komisije o spremnosti Hrvatske za članstvo uglavnom će biti pozitivno no u njemu će biti iznesene i primjedbe na imenovanje političara u nadzorne odbore, nedovršenu privatizaciju brodogradilišta i dodatno oporezivanje mobilnih operatera, rekao je visoki izvor iz vanjskopolitičke službe Europske unije, prenio je u srijedu Hrvatski radio. Izvor ocjenjuje da će opći ton travanjskih monitoring-tablica biti pozitivan, ali ističe kako je važno da hrvatska vlada ozbiljno odradi posao za redovito godišnje izvješće koje Bruxelles o Hrvatskoj priprema u listopadu. To je bitno jer neke članice poput Velike Britanije, Nizozemske i Finske neće početi postupak ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske dok se ne uvjere da Zagreb korektno ispunjava svoje obveze. Glavne primjedbe Bruxellesa su da se razmisli je li ministrima mjesto u nadzornom odboru Ine, privede kraju privatizacija brodogradilišta te da se odustane od dodatnog oporezivanja mobilnih operatera, prema izvoru uz EU-a. Bruxelles razumije da je Ina strateški važna za Hrvatsku, ali ipak ne gleda blagonaklono na imenovanje ministara Radimira Čačića i Slavka Linića u nadzorni odbor kompanije te se može očekivati da će se ta primjedba naći u skorom izvješću i monitoring-tablicama za Hrvatsku koje će Europska komisija predstaviti članicama oko 20. travnja, izvijestio je Hrvatski radio. Bruxelles će upozoriti da porez za pružanje usluga u mobilnim mrežama nije u skladu s europskim zakonima te se hrvatska vlada prije donošenja te odluke trebala konzultirati s Komisijom, rekao je izvor. U izvješću o ispunjavanju europskih obveza Hrvatske naći će se primjedba glede nedovršene privatizacije brodogradilišta a ako se to pitanje ne riješi do ulaska Hrvatske u EU škverovi će morati vratiti 10 milijardi kuna državne potpore ili će ići u stečaj, upozorio je izvor.
ZAGREB - Ministar obrane Ante Kotromanović sudjelovat će u četvrtak u Skoplju na konferenciji zemalja članica Američko-jadranske povelje (A5) na kojoj će sudionici prvenstveno raspravljati o izazovima i mogućnostima euroatlantske integracije za osiguranje održivog mira i razvoja regije, utjecaju globalne ekonomske krize na sigurnost i razvoj regije te pitanjima energetske sigurnosti, priopćio je u srijedu MORH. S obzirom na predstojeći summit NATO-a 20. i 21. svibnja u Chicagu bit će riječi i o mogućnostima implementacije NATO koncepta "Pametne obrane" kroz regionalnu suradnju, kaže se u priopćenju. Tijekom konferencije očekuje se i potpisivanje zajedničke izjave ministara obrane Američko-jadranske povelje. Američko-jadransku povelju su 2003. godine potpisale Hrvatska, Albanija i Makedonija te SAD, a inicijativi su 2008. godine pristupile Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
ZAGREB/HAVANA - Papa Benedikt XVI. pozvao je u srijedu kubansko vodstvo da "ode korak dalje" u poštivanju vjerskih sloboda u javnosti i s "radošću" ustvrdio da Kuba upravo poduzima mjere u tom smjeru kako bi Katolička crkva ispunila svoju misiju javnog i otvorenog izražavanja vjere, prenose svjetske agencije. Sveti otac je pred oko 500.000 Kubanaca slavio misu na otvorenom, na Trgu revolucije, okruženom golemim slikama na okolnim zgradama revolucionarnih drugova Fidela Castra, Ernesta "Che" Guevare i Camila Cienfuegosa. "Crkva živi kako bi drugi uživali u jedinstvenoj stvari koju posjeduje, a to je nitko drugi nego Krist....Kako bi ispunila svoju zadaću, Crkva mora računati na temeljnu vjersku slobodu koja znači i javno iskazivanje i štovanje vjere, prenoseći drugima poruku ljubavi, pomirbe i mira koju je Isus donio svijetu", poručio je 84-godišnji Papa. U svom govoru "s radošću" je primijetio da Kuba upravo poduzima korake kako bi Crkva "obavljala svoju nepovratnu misiju javnog i otvorenog izražavanja mjere". "Stoga je potrebno ići korak dalje i želim ohrabriti vlasti da osnaže ono što je već postignuto i nastave putem istinskog služenja za dobrobit kubanskog naroda", rekao je Papa i pojasnio da kada Crkva ističe pravo izražavanja vjere u javnosti ne traži time nikakvu privilegiju. Govoreći o potrazi za "autentičnom slobodom" pozvao je vlasti da Crkvi omoguće poučavanje vjere u školama i sveučilištima.
HAVANA - Papa Benedikt XVI. sastao se u srijedu s ocem kubanske revolucije Fidelom Castrom nakon što je na središnjem trgu u Havani, Trgu revolucije, služio misu pred 500.000 ljudi, priopćio je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi. "Papa se sastao s Fidelom Castrom", kazao je novinarima Lombardi. Do susreta je došlo na kraju trodnevnog pastoralnog posjeta Pape toj komunističkoj zemlji gdje je čelnike pozvao da omoguće veće vjerske slobode i pozvao na izgradnju otvorenijeg društva. Ovo je bio prvi susret 84-godišnjeg njemačkog pape i 85-godišnjeg Fidela Castra koji je bivšeg papu Ivana Pavla II. susreo dva puta, 1996. u Vatikanu i 1998. tijekom Papinog povijesnog posjeta Kubi.
WASHINGTON - Sjedinjene Države prekinule su dostavu pomoći u hrani Sjevernoj Koreji, koja je dogovorena krajem veljače u zamjenu za prekid nuklearnih i balističkih aktivnosti Pjongjanga, izjavio je u srijedu visoki dužnosnik Pentagona Peter Lavoy. "Bili smo primorani prekinuti pomoć u hrani Sjevernoj Koreji" zbog odluke Pjongjanga da u travnju lansira raketu, koja bi, po službenom objašnjenju, trebala u orbitu postaviti satelit, rekao je pomoćnik ministra obrane zadužen za Aziju, na saslušanju u Kongresu. "Sporazum (iz veljače) izrijekom zabranjuje Sjevernoj Koreji da lansira projektile i mi smo ih upozorili da će se slanje satelita tumačiti kao lansiranje projektila jer se koristi ista tehnologija", rekao je Lavoy članovima Odbora za obranu Zastupničkog doma. Sjeverna Koreja najavila je da će raketu dugog dometa lansirati između 12. i 16. travnja, u čast obilježavanja stote obljetnice rođenja utemeljitelja te komunističke države Kim Il-sunga. "To pokazuje njihovo pomanjkanje volje da ispunjavaju preuzete obveze", rekao je Lavoy, ne precizirajući da li je dostava pomoći u hranu počela i potom prekinuta ili još nije ni počela.
BRUXELLES - Europska unija treba što prije otvoriti pristupne pregovore sa Srbijom, koja zauzvrat treba poboljšati odnose s Kosovom i održavati dobre odnose sa susjedima, istaknuli su u srijedu zastupnici Europskog parlamenta, koji se također zauzimaju da se i Kosovu osigura europska budućnost. Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u srijedu popodne na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o prijedlogu rezolucije o napretku Srbije i Kosova, o čemu će glasovati u četvrtak. Velika većina zastupnika koji su sudjelovali u raspravi istaknuli su da sa Srbijom, koja je kandidatski status dobila početkom ovoga mjeseca, treba otvoriti pristupne pregovore što je moguće prije, ali da pritom Srbija mora obaviti svoj dio posla, nastaviti i pojačati rad na reformama u ključnim područjima, poboljšati odnose s Kosovom i održavati dobre odnose sa svim susjedima. Parlamentarni izvjestitelj za Srbiju, slovenski liberal Jelko Kacin je rekao da sa Srbijom treba otvoriti pregovore ako nova vlada, koja će biti formirana nakon izbora u svibnju, ostane privržena europskom putu. "Nadam se da predizborna kampanja neće utjecati na dijalog s Prištinom. Vjerujem da je zemlja spremna za početak pristupnih pregovora i ako nova vlada pokaže privrženost reformama i regionalnoj suradnji potrebno je otvoriti pregovore čim prije. Srbijanske vlasti također trebaju pojačati borbu protiv korupcije, jer je tu država na samom početku, te ubrzati reforme pravosuđa", rekao je Kacin. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele pozdravio je zauzimanje većine zastupnika da se Srbiji otvori put za daljnji napredak prema EU-u i pozvao Beograd da izbjegava "nova kontroverzna pitanja, poput organiziranja lokalnih izbora na Kosovu, od čega se Srbija mora suzdržati". Nekoliko zastupnika je spomenulo pitanje poštovanje manjinskih prava u Srbiji, a najdalje je otišla Krisztina Morvai, mađarska zastupnica iz krajnje desne stranke Jobbik, koja je Srbiju optužila za "etničko čišćenje mađarske manjine", dodajući da su Mađari često izloženi napadima zato jer govore svoj jezik. Povjerenik Fuele je bio iznenađen takvom optužbom, kazavši da se, kada je čuo izraz etničko čišćenje", morao okrenuti oko sebe kako bi uvjerio da sada 2012. godina i da se raspravlja o Srbiji.
BEOGRAD - Srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić u srijedu je izjavio kako je naredio utvrđivanje svih okolnosti vezanih uz nedavni incident u nuklearnom institutu "Vinča", u istoimenom naselju nadomak Beograda, gdje je utvrđeno zračenje nakon poplave u skladištu. Dačić je nakon sastanka sa čelnicima toga instituta ustvrdio kako nakon incidenta zračenje nije na razini koja bi ugrozila stanovništvo ili zaposlene u institutu. Početkom tjedna beogradski su mediji objavili informaciju da je krajem veljače u institutu u Vinči došlo do poplave podzemnog skladišta u kojem se nalazio samlijeveni uranijum spreman za obogaćivanje i daljnju uporabu u nuklearnom reaktoru. Također je objavljeno kako je potom provjereno je li povećano zračenje u toj vodi te da je u izvješću javnog poduzeća "Nuklearni objekti Srbije" stajalo kako nema povećanog zračenja, dok je laboratorij za zaštitu od zračenja izmjerio tisuću puta veće zračenje od onog u vodi za piće.
BEOGRAD - Srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je u srijedu, tijekom službenog boravka u Beču, kako vodeće pitanje i glavni problem na Balkanu u borbi protiv kriminala posljednjih godina predstavljaju putevi droge, odnosno takozvana "Balkanska heroinska ruta", jer se Srbija nalazi na putu heroina iz Afganistana prema tržistu Zapadne Europe. Dačić je na zajedničkoj konferenciji za novinare s austrijskim ministrom vanjskih poslova kazao kako se nekoliko posljednjih godina bilježi preraspodjela aktivnosti balkanskih kriminalnih skupina koje se bave švercom kokaina iz Latinske Amerike, navedno je u priopćenju srbijanskog MUP-a. Dačić je izjavio kako je u Srbiji u posljednje četiri godine zaplijenjeno oko deset tona opojnih droga, te istaknuo kako je suradnja sa svjetskim agencijama koje se bave sprečavanjem trgovine narkoticima, prije svega američkom DEA-om i britanskom SOCA-om, rezultirala nizom uspješnih akcija.
KUVAJT - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u srijedu je pozvao sirijskog predsjednika Bašara al-Asada na hitnu primjenu UN-ova plana u šest točaka s ciljem zaustavljanja krvoprolića u zemlji. "Tražim od predsjednika Asada da odmah izvrši svoje obveze. Nema vremena za gubljenje", rekao je Ban na konferenciji za novinare u Kuvajtu. On je ocijenio da sirijsko prihvaćanje plana kojeg je predstavio izaslanik UN-a i Arapske lige Kofi Annan bio "važan početni korak koji bi mogao zaustaviti krvoproliće i nasilje". Ministri vanjskih poslova Arapske lige počeli su u srijedu u Bagdadu sastanak posvećen primjeni plana za Siriju. Očekuje se da prihvate plan koji u šest točaka traži prekid vatre i politički dijalog, a Irak ga opisuje kao "posljednju priliku" za Siriju. Annanov prijedlog najnoviji je pokušaj da prestane nasilje koje traje već više od godine dana jer Asad vojskom u gradovima guši prosvjede protiv svoje 12-godišnje vladavine. "Sirijsko prihvaćanje toga plana veoma je važan korak", rekao je irački ministar vanjskih poslova Hošijar Zebari u Bagdadu. "To je posljednja prilika za Siriju i mora se primijeniti na terenu". Zebari je najavio da će ministri Arapske lige razgovarati o Annanovu planu i o mogućnosti njegove primjene. Arapska je liga lani suspendirala Siriju i već je od Asada tražila da se povuče i omogući razgovore. Sirija je u međuvremenu priopćila da neće prihvatiti nikakvu inicijativu Arapske lige jer ju je suspendirala iz članstva.
BUKUREŠT - Rumunjski ustavni sud ocijenio je u srijedu da je zakon o lustraciji koji bivšim komunističkim dužnosnicima zabranjuje obnašanje javnih dužnosti u razdoblju na pet godina u suprotnosti s ustavom. U priopćenju stoji da je sud jednoglasno ustvrdio da je taj zakon neustavan. Zastupnički dom rumunjskoga parlamenta donio je u veljači zakon prema kojem bivši ministri, članovi CK Komunističke partije, tužitelji, agenti i doušnici Securitatea ne mogu obnašati dužnosti poput predsjednika države, zastupnika u parlamentu, senatora i gradonačelnika te dužnosti u vladi i diplomaciji na pet godina od stupanja zakona na snagu. Sjednicu na kojoj je zakon usvojen bojkotirala je oporba koja je smatrala da je prihvaćanje lustracijskog zakona 22 godine nakon pada komunističkog režima nedopustivo. Ovo je drugi put u dvije godine da su pokušaji donošenja zakona o lustraciji u Rumunjskoj proglašene neustavnima. Ovaj put su ocjenu ustavnosti zatražili tužitelji koji su na tim dužnostima bili u komunističkom režimu. Nekoliko zemalja bivšeg istočnog bloka, poput Poljske i Češke usvojile su slične zakone.
KIJEV - Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, koja služi zatvorsku kaznu za zloporabu vlasti izrečenu u postupku koji su zapadne zemlje kritizirale kao politički motiviran, uskoro će ponovno izaći pred sud zbog optužbi za izbjegavanje poreza, rekli su u srijedu državni tužitelji. Timošenko, najžešća protivnica predsjednika Viktora Janukoviča, prošlog je listopada osuđena na sedam godina zatvora zbog prekoračenja ovlasti pri sklapanju sporazuma o plinu s Rusijom 2009. Ona niječe da je prekršila zakon a Europska unija je rekla da njen slučaj smatra primjerom selektivne pravde i zatražila njeno oslobađanje. Ukrajinsko pravosuđe, međutim, ide dalje i iznosi nove optužnice protiv bivše premijerke. Novi slučaj, u kojem se Timošenko optužuje za izbjegavanje poreza i druge prekršaje dok je bila na čelu privatne energetske kompanije devedesetih godina, sudu će biti proslijeđen u roku od pet dana, rekao je u srijedu ured glavnog tužitelja.
PARIZ - Tijelo ubojice koji je nadahnut al Kaidom u Francuskoj ubio sedam osoba bit će u četvrtak poslano avionom u Alžir ako ga ta zemlja prihvati, rekao je u srijedu predstavnik jedne od najvećih pariških džamija. Abdallah Zekri rekao je da je tijelo Mohameda Meraha sad u bolnici u Toulouseu, a alžirske vlasti još moraju odlučiti žele li ga primiti. Francuski su mediji objavili da Merahov otac traži pokop u Alžiru. "Alžir još nije pristao", rekao je Zekri. Mohameda Meraha, 23-godišnjeg samozvanog islamističkog radikala koji je ubojstva priznao, prošli je četvrtak u pucnjavi nakon 30-satne opsade njegove zgrade ubila policija. Merahov otac koji živi u Alžiru u utorak je napao francuske vlasti što su mu ubile sina te rekao da želi tužiti Francusku. Mohamed Merah ubio je trojicu francuskih vojnika te troje djece i učitelja u tuluškoj židovskoj školi.
JERUZALEM - Bivša izraelska ministrica vanjskih poslova i dosadašnja predsjednica najveće izraelske oporbene stranke Kadime Tzipi Livni poražena je na unutarstranačkim izborima i odsad će stranku, kojoj predviđaju težak poraz na parlamentarnim izborima 2013., voditi bivši ministar obrane i načelnik glavnog stožera Shaul Mofaz. Konačno prebrojavanje glasova u srijedu pokazalo je da je Mofaz dobio 62, a Livni 37 posto glasova. Očekuje se da će nakon ovakvog rezultata Tzipi Livni objaviti kako se povlači iz politike. Kada se natjecala za premijersku dužnost 2009., pošto je zbog korupcijskog skandala Ehud Olmert podnio ostavku na dužnost premijera i čelnika Kadime, mnogi su Livni uspoređivali s prvom izraelskom premijerkom, pokojnom Goldom Meir. Stranci je u međuvremenu znatno pala popularnost i na izborima 2013. mogla bi izgubiti i polovicu od svojih 28 mjesta u izraelskom parlamentu. Međutim, dio analitičara drži kako bi 63-godišnji Mofaz, koji je rođen u Iranu, mogao imati veće izglede od Livni suprostaviti se premijeru Benjaminu Netanyahuu, koji mjesecima upozorava na iranski nuklearni program i budi zabrinutost u svijetu mogućim izraelskim napadom, i njegovom vladajućem Likudu.
BRUXELLES - Elisabeth Guigou, bivša francuska ministrica i savjetnica za europske poslove socijalističkog kandidata na francuskim izborima Francoisa Hollandea upozorila je kako on nije usamljen u kritikama proračunskog pakta u Europi i da njegova stajališta dijele čak i "konzervativci". "Bude li Hollande izabran za francuskog predsjednika 6. svibnja, to će stvoriti novu situaciju u Europskom vijeću, u kojoj će progovoriti mnogi koji se dosad nisu usuđivali pričati, uključujući i pripadnike konzervativnih (europskih) vlada", rekla je Guigou u izjavi za novinare. Napomenula je kako Hollandeovu želju da "prioritet da potpori rastu dijele ugledni članovi Europske komisije", ocijenivši da "bez europskog plana potpore,.. zemlje neće moći ostvariti nužan gospodarski rast". "Bez rasta nemamo nikakvih izgleda ispoštovati proračunsku disciplinu koju su odredila ne samo pravila iz Maastrichta nego i dodatne mjere koje su postupno uvodili Pakt za stabilnost ili sporazum 25-orice iz ožujka", dodala je. Glede Hollandeova prijedloga da se o tom sporazumu ponovno pregovara, koji je desnica kritizirala, Guigou je napomenula kako je tom tekstu, u kojem se riječ "rast" spominje samo dvaput, moguće "dodati ciljeve". "Tom se sporazumu može dodati protokol", kojim bi se omogućilo da svaka država uvede neke svoje mjere, dodala je.