ZAGREB - Radi poticanja i zaštite ulaganja, ministarstvo vanjskih i europskih poslova organiziralo je u utorak radni sastanak o vizama te o dozvolama za rad i boravak stranaca u Hrvatskoj. Sudionicima se obratila ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja kaže da je sastanak 'Vize, dozvole za boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj' organiziran u sklopu vladinih napora za poticanje i zaštitu ulaganja u Hrvatskoj jer je, istaknula je, vlada "čvrsto opredijeljena prema stvaranju preduvjeta za poticanje investicijske klime i olakšavanje poslovnih procedura za sve ulagače". Ona je Pusić je najavila i da će od idućeg mjeseca u MVEP-u biti imenovan posebni savjetnik ministrice za gospodarska pitanja.
MOSTAR - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras susreo se na rubu međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru s predsjednikom Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, kojemu je prenio potporu hrvatske vlade nastojanjima BiH da pristupi Europskoj uniji te najavio promjene u međusobnim odnosima nakon ulaska Hrvatske u EU. Maras je na otvaranju 15. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru bio izaslanik predsjednika vlade Zorana Milanovića. Maras i Bevanda sudjelovali su i u radu konferencije o razvoju i mogućnosti malog i srednjeg poduzetništva nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u organizaciji ministarstva poduzetništva i obrta RH.
NEW YORK - Više od 9000 osoba ubijeno je u Siriji od početka pobune protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, po najnovijim podacima koje su u utorak iznijeli Ujedinjeni narodi. "Na terenu se sukobi i dalje nastavljaju", rekao je posebni izaslanik UN-a za Bliski istok UN-ova Vijeća sigurnosti, Robert Serry. "Prema vjerodostojnim podacima, od početka pobune prije godinu dana, ubijeno je više od 9000 osoba. Potrebno je hitno okončati sukobe i spriječiti njihovu eskalaciju", rekao je Serry. Spomenuti podaci objavljeni su nekoliko sati nakon što je izaslanik UN-a i Arapske lige Kofi Annan objavio da sirijski predsjednik Bašar al-Asad prihvaća njegov plan koji čini šest točaka.
HAVANA - Papa Benedikt XVI. stigao je u utorak poslijepodne u Havanu, drugi dio svog 48-satnog posjeta Kubi. Stigavši iz Santiaga, gdje je kubanske katolike pozvao da "izgrade otvoreno i obnovljeno društvo", Papu je u zračnoj luci dočekao čelnik kubanske katoličke crkve, kardinal Jaime Ortega i Svetog oca odmah otpratio do vatikanske nuncijature. Nakon odmora, Papu će službeno primiti kubanski predsjednik Raul Castro. Također je moguće da će se Papa sastati i "ocem" kubanske revolucije, 85-godišnjim Fidelom Castrom koji se s vlasti zbog zdravstvenih problema povukao 2006. godine. U srijedu ujutro Benedikt XVI. će održati svečanu misu na poznatom Trgu revolucije u Havani, a zatim će u zračnoj luci održati oproštajni govor prije nego poslijepodne njegov zrakoplov poleti u Rim.
BAGDAD - Arapske zemlje okupljene od utorka u Bagdadu pozvale su sirijske vlasti i ujedinjenu oporbu na otvaranje nacionalnog dijaloga, a "pokolj u Baba Amru", četvrti Homsa, smatraju "zločinom protiv čovječnosti", prema nacrtu rezolucije arapskog summita na koji se poziva AFP. O tom bi prijedlogu u srijedu trebali raspravljati ministri vanjskih poslova, a u četvrtak bi ga trebali usvojiti čelnici država.
DUBAI - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadindžad pohvalio je sirijsko čelništvo za postupanje u jednogodišnjem ustanku u kojem su tisuće ljudi izgubile život i rekao da će Teheran učiniti sve što može kako bi podržao svoju najbližu arapsku saveznicu, izvijestili su iranski mediji u utorak. Šijitski Iran podržao je narodne ustanke u kojima su svrgnuti čelnici Egipta, Libije i Jemena ali je ustrajno podržavao sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, koji je pripadnik manjinske šijitske sekte alavita. "Vrlo sam sretan što sirijski dužnsonici tako dobro rješavaju stanje... Nadam se da će se stanje u Siriji poboljšavati iz dana u dan", prenijela je službena novniska agencija IRNA izjavu Ahmadinedžada iz razgovora s Asadovim izaslanikom Faisalom Mekdadom.
BAGDAD - Irak je na summitu Arapske lige od arapskih zemalja zatražio oprost dugova od prije invazije i pozvao druge zemlje da slijede primjer Ujedinjenih Arapskih Emirata i Alžira koje su već pristale otpisati irački dug. Pariški klub 19 bogatih država zajmodavaca 2004. je pristao otpisati 80 posto od oko 40 milijardi dolara duga kako bi pomogao Iraku da se oporavi nakon invazije 2003. kojom je svrgnut predsjednik Sadam Husein a koja je i izazvala godine nasilja i nesigurnosti. Irački vanjski dug 2003. je iznosio između 130 i 140 milijardi dolara, od čega je veliki dio riješen 2004. sporazumom Pariškog kluba.