ZAGREB/MOSKVA - Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ustanovili su na ruskim predsjedničkim izborima mnogo manjkavosti i ti izbori nisu bili pošteni, rekao je u ponedjeljak za Hinu voditelj misije OESS-a Tonino Picula. Ruski premijer Vladimir Putin, kandidat vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, izabran je u nedjelju sa 64 posto glasova u prvome krugu, prema rezultatima središnjeg izbornog povjerenstva. "Nas ne zanima tko, nego kako, to je zadatak OESS- a, a mi smo u tome 'kako' našli mnogo manjkavosti", rekao je Picula. Bit promatračke misije OESS-a je promicati demokratske standarde, ustanoviti nepravilnosti i upozoriti kako bi se one ubuduće ispravile. Na "predsjedničkim izborima u Rusiji ustanovili smo ozbiljne manjkavosti u izbornom procesu, ti izbori nisu bili fer bez obzira na pojedine inovacije", rekao je Picula. Inovacije su nadzorne kamere, njih 180.000 na 90.000 birališta, osim bolnica, vojarni i brodova. Pokazalo se da uvođenje te videoopreme nije dok kraja uklonilo izborne sumnje, rekao je Picula i ocijenio da bi mnogo efikasniji bili promatrači. Promatrači su obišli više od tisuću birališta u Moskvi i drugdje i za razliku od izbornoga dana kada je bilo nepravilnosti, ustanovili da je pravi problem nastao pri zatvaranju birališta i brojanju glasova. Gotovo na trećini biračkih mjesta bilo je problema kao što su neupotrebljeni listići, neuređeni birački spiskovi, dodatni izborni listići. Nepravilnosti je bilo i pri glasovanju po kućama, a i znatan broj izbornih komisija nije bio dobro pripremljen, rekao je voditelj misije OESS-a. Problema nije bilo samo pri zbrajanju rezultata već i pri registraciji kandidata kojima nije lako zadovoljiti neujednačene, samovoljne odrednice ruskog zakonodavstva. Te odrednice ograničuju broj natjecatelja. Možda zbog skupoće oglašavanja i veličine zemlje (Rusija je površinski najveća zemlja na svijetu), televizija je najjači, dominantan medij, a ona je "bez ikakve sumnje snažno promovirala bivšeg premijera, njega kao premijera i njega kao kandidata", rekao je Picula.
ZAGREB - Ratifikacija pristupnog ugovora između Hrvatske i EU-a u nizozemskom parlamentu ovisi o rezultatima monitoringa nad ispunjavanjem preuzetih obveza, poručio je u ponedjeljak u Zagrebu nizozemski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal, potvrdivši da će se Nizozemska prema Hrvatskoj i dalje odnositi "strogo i pravedno". "Sada traje proces pojačanog nadzora i praćenja ispunjavanja kriterija. Ako rezultati budu pozitivni, uvjeren sam da neće biti problema da krenemo dalje s postupkom", rekao je Rosenthal na konferenciji za novinare, upitan kada će nizozemski parlament ratificirati hrvatski Ugovor o pristupanju koji su dosad ratificirale četiri članice EU-a. "Uvjeren sam da su naši hrvatski prijatelji jasno shvatili poruku ne samo Nizozemske nego cijelog Europskog vijeća", istaknuo je Rosenthal i dodao da će se Kraljevina Nizozemska prema Hrvatskoj, ali i prema ukupnom proširenju Unije, i dalje primjenjivati načelo "strogi i pravedni". "To se odnosi i na Srbiju kojoj smo nedavno dodijelili status kandidata", istaknuo je nizozemski ministar. Rosenthal je u Zagrebu razgovarao s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić koja je najavila da će do 15. ožujka Bruxellesu poslati tzv. monitoring tablice i posebno izvješće o poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava, a izvješće Europske komisije o monitoringu očekuje u travnju. Pusić je istaknula kako je s europskim partnerima važno razgovarati uvijek, a osobito u razdoblju monitoringa, te smatra da se stavovi Hrvatske i Nizozemske oko nadzora nad ispunjavanjem obveza podudaraju. Rosenthal je istaknuo da će njegova vlada u odnosu na Hrvatsku primjeniti sve mehanizme monitoringa, osobito poglavlja 23, a krajem godine očekuje ratifikaciju pristupnog ugovora koja, rekao je, isključivo ovisi o parlamentu u Den Haagu na koji vlada ne može utjecati.
BEOGRAD - Posljednji načelnik Generalštaba nekadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) Blagoje Adžić umro je u četvrtak i pokopan je u subotu, prenose u ponedjeljak srbijanski informativni internetski portali, pozivajući se na beogradske dnevne listove ''Press'' i ''Kurir'', dok takva informacija do sada nije službeno potvrđena niti objavljena u najeminentnijim srbijanskim tiskanim i elektroničkim medijima. U samo jednoj rečenici, ne navodeći izvor informacije, ''Press'' na svom službenom internetskom portalu navodi kako je umirovljeni general-pukovnik JNA Blagoje Adžić (80) umro 1. ožujka, dok je na službenom portalu ''Kurira'' navedeno da je Adžić umro 1. ožujka poslije duge i teške bolesti, a da to nitko službeno nije priopćio. Dodaje se kako je Adžić pokopan u Beogradu u subotu 3. ožujka, u nazočnosti supruge, članova najuže rodbine, kolega i prijatelja, a da je prije pokopa održana komemoracija u zgradi Generalštaba na beogradskom naselju Banjici. Neimenovani izvori portala ''Kurira'' rekli su kako nikome od Adžićevih bivših potčinjenih nije jasno zašto je ta vijest prošla potpuno nezapaženo. Adžića se smatra jednim od najodgovornijih za agresiju Srbije na Hrvatsku i Sloveniju. Županijski sud u Osijeku još je 1991. raspisao tjeralicu za Adžićem zbog sumnje da je počinio genocid i ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika tijekom agresije na Hrvatsku 1991. godine. Optužnica za ratni zločin protiv Adžića podignuta je na vukovarskom Županijskom sudu a predmet je ustupljen Županijskom sudu u Osijeku. Blagoje Adžić rođen je 2. rujna 1932. u selu Pridvorci, kod Gacka u BiH, a od 1989. do 1992. bio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga bivše SFRJ (JNA i Teritorijalna obrana) i s te je dužnosti 27. veljače 1992. prisilno umirovljen sa skupinom od 32 generala i admirala JNA i od tada se nije pojavljivao u javnosti.
ZAGREB - Amnesty International Hrvatske (AIH) i sirijski aktivisti u Hrvatskoj održali su u ponedjeljak u središu Zagreba zajedničku akciju solidarnosti i potpore stanovništvu Sirije koje je posljednjih mjeseci izloženo brutalnosti režima Bašara al-Asada. Ova je akcija, s obzirom na skorašnji Međunarodni dan žena, posebice usmjerena na žene aktivistice koje daju neprocjenjiv doprinos borbi za ljudska prava diljem Bliskog istoka, pa tako i u Siriji. "Predstojeći Dan žena htjeli smo obilježiti malo drugačije. S obzirom na teško stanje u Siriji htjeli smo ukazati da su u borbi za ljudska prava i slobode i tamošnje žene izložene utamničenju, mučenjima i drugim nehumanitarnim postupcima", rekla je Blanka Dedi, koordinatorica AIH-a za kampanju i aktivizam, navodeći primjer aktivistice Razan Zeitouneh koja je na svojoj web stranici zabilježila otmice, ubojstva, mučenja i uhićenja svojih sugrađana. AIH i sirijski aktivisti skupljali su i potpise za peticiju koja će biti poslana prvoj dami Sirije Asmi al-Asad. "Gospođa Asad se u međunarodnoj zajednici predstavlja kao velika zagovornica prava žena i djece. Krajnje je vrijeme da je podsjetimo da su ljudska i ženska prava univerzalna i da se moraju poštivati i u Siriji", dodala je Dedi. Prema podacima Ujedinjenih naroda sirijske snage ubile su u godinu dana više od 7.500 civila u ustanku protiv Al-Asada, čija obitelj četiri desetljeća vlada Sirijom.
KAIRO - Posebni izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Kofi Annan posjetit će 10. ožujka Damask, prvi put od imenovanja na tu dužnost prošli mjesec, objavila je u ponedjeljak Arapska liga. "Kofi Annan rekao mi je da će ga Sirija primiti 10. ožujka i da će u Kairo stići 7. ožujka", rekao je glavni tajnik Arapske lige Nabil Elarabi. S Annanom će u Siriju doputovati i njegov zamjenik, palestinski diplomat Naser al-Kidva, nećak pokojnog palestinskog predsjednika Jasera Arafata. U sukobima u Siriji koji traju gotovo godinu dana poginulo je više od 7500 ljudi.
BEČ - Iran je utrostručio mjesečnu proizvodnju visokoobogaćenog uranija i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) "ozbiljno je zabrinuta" mogućim vojnim dimenzijama iranskih nuklearnih aktivnosti, rekao je u ponedjeljak direktor agencije Yukiya Amano. U dva kruga pregovora između predstavnika IAEA-e i Teherana ove godine nije bilo napretka, rekao je Amano na sastanku guvernera 35-člane agencije uoči sastanka američkog predsjednika Baracka Obame i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na kojem će kasnije u ponedjeljak razgovarati o Iranu. "Agencija je i dalje ozbiljno zabrinuta mogućim vojnim dimenzijama iranskoga nuklearnog programa", rekao je Amano na sastanku iza zatvorenih vrata, javlja Reuters na temelju uvida u njegov govor. IAEA "ne može dati vjerodostojna jamstva da u Iranu ne postoji neprijavljeni nuklearni materijal niti neprijavljene aktivnosti i ne može zaključiti da je sav nuklearni materijal u Iranu namijenjen u civilne svrhe", rekao je Amano. Iran redovito tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopski, no Zapad sumnja da je to krinka za razvoj atomskog oružja.
BEČ - Na zahtjev da omogući uvid u svoje nuklearne aktivnosti Sirija je u veljači izvijestila Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) o svojoj osjetljivoj situaciji, rekao je u ponedjeljak u sjedištu agencije njezin predsjednik Yukiya Amano i upozorio također na iranski nuklearni program. Na sastanku guvernera iz 35 zemalja članica u Beču, Amano je rekao kako u gotovo četiri zadnje godine nije bilo napretka u istraživanju nuklearnih aktivnosti u Siriji gdje režim predsjednika Bašara al-Asada krvavo guši protivnike režima, a moguće je da provodi i pokolj u gradu Homsu. IAEA traži pristup pustinjskoj lokaciji Deir al-Zor koju je 2007., bombardirao Izrael temeljem dojave američke obavještajne agencije o reaktoru sjevernokorejske proizvodnje za proizvodnju plutonija. Damask "traži razumijevanje za 'teške okolnosti' i osjetljivu situaciju koju Sirija upravo prolazi", citirao je Amano odgovor od 20. veljače 2012., u kojem Damask navodi da će "nastaviti suradnju s IAEA-om kako bi riješio otvorena pitanja". Sirija tvrdi da se u Deir al-Zor ne razvijaju nuklearne aktivnosti, no IAEA drži "vrlo izglednim" da se ondje postavlja reaktor koji bi trebao biti prijavljen agenciji. Guverneri su u lipnju glasovali da Siriju zbog nesuradnje s IAEA-om treba prijaviti Vijeću sigurnosti UN-a, čemu su se suprotstavile Rusija i Kina.
TEHERAN - Iranskim parlamentom izabranim na izborima u petak i dalje će kao i prethodnih godina dominirati konzervativci vrhovnog vođe Alija Hameneija, dok su reformisti dobili samo 19 mjesta, prema rezultatima prvog kruga objavljenim u ponedjeljak. Od 290 mjesta u parlamentu, 224 ih je dodijeljeno u ponedjeljak ujutro dok će preostalih 63 biti dodijeljeno u drugom krugu, vjerojatno u travnju, prema podacima internetske stranice Madžilsa. Tri mjesta se još trebaju dodijeliti. Pristaše Hameneija osvojile su više od tri četvrtine od 290 mjesta u parlamentu, prema popisu koji je objavilo ministarstvo unutarnjih poslova nakon prebrojanih 90 posto glasačkih listića. Sa samo 19 mjesta umjesto dosadašnjih 60 reformatorska oporba, koja je uglavnom bojkotirala izbore, sada gotovo nestaje iz parlamenta. Niti jedna od glavnih konzervativnih koalicija, Ujedinjena konzervativna fronta, koja okuplja protivnike predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada i "Fronta postojanosti islamske revolucije", koja okuplja pristaše Ahmadinedžada nije se uspjela nametnuti, prema rezultatima, prenosi AFP. Od 222 zastupnika iz prvog kruga Ujedinjena fronta koju vodi predsjednik dosadašnjeg parlamenta Ali Laridžani, dobila je samo 43 mjesta a "Fronta postojanosti" 10.
MOSTAR - Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uhitili su u subotu na području Mostara, Posušja, Tomislavgrada i Bugojna šestočlanu kriminalnu organizaciju i prekinuli međunarodni lanac trgovine drogom iz Crne Gore u BiH, priopćili su u ponedjeljak iz SIPA-e. Kako se precizira u priopćenju, ta kriminalna skupina je dulje razdoblje raspačavala drogu na području BiH, a prigodom uhićenja zaplijenjena je značajna količina droge i naoružanja. Uhićene osobe, kojima se navode inicijali i od kojih su dvije državljani Crne Gore, do sada su u BiH prokrijumčarile oko 26 kg marihuane, što su policijski službenici SIPA-e dokumentirali. Pretragom objekata i automobila koje su koristile uhićene osobe pronađeno je 910 grama heroina, jedna strojnica, više komada streljiva i pištolj "Browning", dvije lovačke puške, devet mobitela sa SIM karticama, 100 grama opojne droge skunk. Uhićeni su predani Državnom odvjetništvu BiH koje će odlučiti o određivanju pritvora. SIPA je priopćila da je posljednja akcija provedena u suradnji s pripadnicima Granične policije BiH kao i pripadnika policija iz četiri županije.