BEČ - Oporavak svjetske industrijske proizvodnje zaustavljen je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zbog financijske krize u Europi, konstatirali su Ujedinjeni narodi u najnovijem tromjesečnom izvješću. Proizvodnja je u četvrtom tromjesečju porasla najsporijim tempom u prošloj godini, od 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nakon impresivnog 7,5-postotnog rasta u prva tri mjeseca. Oporavak je posustao u drugom tromjesečju zbog pogoršanja financijske situacije u zemljama eurozone i značajnog pada u Japanu nakon prirodne katastrofe u ožujku i otada slabi da bi u posljednja tri prošlogodišnja tromjesečja kliznuo na najnižu razinu u prošloj godini. Četvrto su tromjesečje obilježili znakovi usporavanja rasta industrijske proizvodnje i u zemljama u razvoju. U skupini razvijenih zemalja rast industrijske proizvodnje kliznuo je na samo dva posto, uz izražene razlike među pojedinim zemljama. Tako su izgledi za rast u europskim zemljama oslabljeni, dok su zemlje izvan Europe konsolidirale dobre rezultate. Glavni su pokretači rasta u prošloj godini bili automobilski i sektor transportne opreme. Nasuprot tome, proizvodnja se smanjila u tiskarskoj i izdavačkoj, te papirnoj industriji.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je u petak nakon završetka summita EU-a kako očekuje da će ratifikacija ugovora o fiskalnoj disciplini, koji praktički zabranjuje proračunski deficit, proteći bez poteškoća. "Svi vjerujemo da će ratifikacija proteći glatko", rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita na kojem je potpisan ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Dogovor o fiskalnom paktu potpisale su sve zemlje članice osim Velike Britanije i Češke. U fiskalnom paktu zemlje potpisnice su se obvezale da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koji imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne. Iznimke iz "zlatnog pravila" moguće su samo u izvanrednim situacijama koje su izvan kontrole države članice i to privremeno i ako to privremeno odstupanje ne ugrožava srednjoročnu fiskalnu održivost. Za nadzor poštivanja "zlatnog pravila" bit će nadležan Sud Europske unije. Ugovor će stupiti na snagu kada ga ratificira najmanje 12 članica eurozone, a cilj je da stupi na snagu 1. siječnja 2013. godine.
BRUXELLES - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je u petak da će članice eurozone tijekom ovoga mjeseca odlučivati o jačanju kreditnih sposobnosti Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), kriznog fonda za pomoć zemljama u financijskim poteškoćama. "S njemačkom kancelarkom Angelom Merkel dogovoreno je da o tom pitanju donesemo odluku krajem ovoga mjeseca", izjavio je Sarkozy nakon završetka summita čelnika zemalja članica Europske unije. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je da će se o tome odlučivati na razini ministara financija eurozone i da neće biti potrebe za to sazivati summit. Europska komisija želi da se kreditna sposobnost ESM-a poveća s 500 milijarda na 750 milijarda eura, tako što bi se u taj fond uključilo zasad neiskorištenih 250 milijarda eura iz privremenog fonda za zaštitu eura (EFSF).
MADRID/BRUXELLES - Španjolski premijer Mariano Rajoy izvijestio je da će u ovoj godini nastojati srezati proračunski manjak na 5,8 posto BDP-a, što je osjetno iznad 4,4 posto koliko je dogovoreno s Europskom unijom. Španjolski premijer objavio je novu ciljanu razinu manjka nakon povratka sa summita Europske unije u Bruxellesu. Nova vrijednost gotovo je dvostruko viša od dopuštenog plafona za članice Europske unije pa se Madrid izlaže prijetnji europskih sankcija zbog njegova probijanja drugu godinu zaredom. Rajoy napominje da nova razina od 5,8 posto predstavlja "razuman" cilj za Španjolsku, unatoč tome što su partneri u eurozoni poručili da od Madrida očekuju da se drži dogovorenog plana. Španjolska vlada našla se pod povećanim pritiskom tijekom dvodnevnih sastanaka u Bruxellesu, gdje su se okupili i ministri financija, budući da je procjena prošlogodišnjeg proračunskog manjka revidirana naviše, na 8,5 posto BDP-a, u odnosu na ranije procijenjenih 6,0 posto.
BRUXELLES - Žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca i to prosječno 16,4 posto, pokazuju nove brojke koje je u petak, povodom drugog europskog dana jednakih plaća, objavila Europska komisija. Europska komisija želi podići svijest o toj razlici u EU-u. Ovogodišnji dan fokusira se prije svega na poslodavce i obilježava se pred Međunarodni dan žena 8. ožujka. "Načelo istih plaća za isti rad upisano je u europske ugovore od 1957. Krajnje je vrijeme da se svugdje provede u praksi", kazala je povjerenica za pravosuđe Viviane Reding. Najnovije brojke pokazuju prosječnu razliku u plaćama između žena i muškaraca od 16,4 posto za 2010. u EU-u. Ta razlika ipak posljednjih godina bilježi silazni trend jer je ranije bila i 17 posto ili više. Razlike idu od oko 2 posto u Poljskoj do 27 posto u Estoniji. Unatoč generalno blago pozitivnom trendu, postoje zemlje članice gdje se razlika u plaćama povećava, kao što su Bugarska, Francuska, Latvija, Mađarska, Portugal i Rumunjska. Što se tiče Hrvatske, koja nije uključena u statitistiku koju je objavila EK, vladin Ured za ravnopravnost spolova priopćio je da je ženama za plaće u 2011. isplaćeno 10,6 posto manje novca nego muškarcima.
LONDON - Europski burzovni indeksi u petak su se ponovno našli pod pritiskom, jer se u fokus ulagača vratila dužnička kriza nakon španjolske objave o deficitu, zaustaviši uzlet dionica izazvan golemom injekcijom likvidnosti Europske središnje banka (ECB). Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima u poslijepodnevnoj trgovini oslabio 0,3 posto, na 5.912 bodova, frankfurtski DAX bio je u minusu 0,4 posto i iznosio 6.913 bodova, dok je pariški CAC kliznuo za 0,1 posto, na 3.495 bodova. Uteg burzovnim indeksima bile su dionice telekom sektora, na čelu s francuskim Vivendijem čije su dionice oslabile daljnjih dva posto. Slijede France Telecom i Deutsche Telekom, s padom cijena dionica od jedan odnosno 0,7 posto. Europski bankovni sektor bio je u prosjeku u plusu svega 0,4 posto. Odgovorajući je indeks na dobitku oko 25 posto od sredine prosinca kada je ECB prvi put ponudio jeftine zajmove. Od prosinačke aukcije dionice Societe Generalea ojačale su 50 posto, BNP Paribasa za 27 posto, Commerzbanka za 50 posto a one KBC-a za čak 78 posto.
LONDON - Euro je oslabio u petak prema dolaru na međunarodnim tržištima, pogođen zabrinutostima u vezi dužničke krize nakon izjava španjolskog premijera da će ciljani proračunski manjak biti veći no što je dogovoreno s Europskom unijom. Euro je prema dolaru tako oslabio 0,7 posto i njime se trgovalo po 1,3218 dolara. Dolar je također ojačao na 81,718 jena, zabilježivši najvišu razinu od svibnja prošle godine, da bi se potom stabilizirao na 81,47 jena, što znači da je na dnevnom dobitku 0,5 posto. Dolar je danas dosegnuo novu najvišu razinu u devet mjeseci prema jenu nakon što su podaci iz Japana pokazali nepopustljive pritiske na pad cijena zbog čega će se japanska središnja banka vjerojatno nastaviti fokusirati na popuštanje monetarne politike dok će jen biti pod pritiskom.