Aktivisti su odjeveni u zaštitna odjela iz tri bačve istresli mulj te u njega zabili znak s upitnikom. Pored mulja držali su transparent na kojem je pisalo "Što MULJate?".
"Hrvatske vode su zajedno s drugim državnim institucijama suodgovorne za zagađenje u potoku Gorjak i rijeci Savi jer su Plivi svih ovih godina uredno izdavali vodopravnu dozvolu unatoč zagađenim otpadnim vodama koje su se ispuštale u taj potok. Tu vodopravnu dozvolu su na uvid tražile razne nevladine udruge no Hrvatske vode je odbijaju predočiti javnosti", rekla je dopredsjednica udruge Ekoturistiko Vlasta Petrač. Istaknula je kako su još početkom 2008. Hrvatske vode naložile Plivi i Kvascu sanaciju potoka Gorjak, no, sanacija prema izjavama iz Hrvatskih voda, nije niti započela.
"Hrvatske vode su koordinirale proces sanacije pa su podugovorile tvrtku APO da izradi Program sanacije, a APO je podugovorio Institut Ruđer Bošković da izradi studiju kojom bi se ispitao mulj i zagađenje u potoku Gorjak kako bi se utvrdila najprikladnija metoda sanacije. Institut je 2008. objavio studiju koja pokazuje da je mulj u tom potoku vrlo toksičan, a posebice zabrinjava visoka koncentracija antibiotika. Studija sadrži preporuke koje Hrvatske vode u posljednje tri godine nisu provele u djelo jer se čekalo da se Pliva i Kvasac dogovore u kojem će omjeru financirati sanaciju procijenjenu na oko 80 milijuna kuna. Te preporuke se prije svega tiču dva istraživanja koja Institut smatra da je potrebno izraditi prije sanacije - istraživanje o potencijalnoj rezistentnosti bakterija iz potoka Gorjak na antibiotike te ono koje bi utvrdilo je li bilo kontakta između zagađivala iz potoka Gorjak i vodocrpilišta Šibice", rekao je predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević.
Udruge od Hrvatskih voda i ostalih nadležnih institucija zahtijevaju, da nakon tri godine čekanja, javnosti prezentiraju rok do kojeg će se izraditi i u javnosti objaviti istraživanje o potencijalnoj rezistentnosti bakterija iz potoka Gorjak na antibiotike. Zahtjevaju i da Hrvatske vode prezentiraju rok do kojeg će se izraditi i u javnosti objaviti istraživanje kojim će se utvrditi je li došlo do kontakta između zagađivala iz potoka Gorjak (posebice antibiotika) i vodocrpilišta Šibice koje se nalazi samo četiri kilometara nizvodno i pitkom vodom opskrbljuje 120.000 ljudi. Navode kako ta dva istraživanja koja su presudna za zaštitu okoliša i zdravlje građana šire zagrebačke okolice ne koštaju 80 milijuna kuna, već manje od jedan posto tog iznosa. Ističu kako Hrvatske vode i ostale državne institucije imaju sve poluge da se istraživanja i sanacija provedu u najkraćem roku, primjerice uskratom vodopravnih dozvola Plivi i Kvascu ukoliko ne potpišu Sporazum o provedbi sanacije potoka Gorjak.