ZAGREB
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren kao i zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak uputili su u petak s konferencije o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji poziv hrvatskim građanima da u nedjelju izađu na referendum. Konferencija "Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji - Izazovi i očekivanja" organizirana je u Zagrebu kao završno predreferendumsko događanje u okviru projekta "EU pokreni se!" koji provode Hrvatska udruga poslodavaca, Udruga gradova u RH, Hrvatski savez zadruga i medijski partneri HINA i 24sata, uz potporu Europske unije. Predsjednik Josipović pozvao je građane da u nedjelju izađu na referendum, te naglasio da "hrvatska država neće prestati biti suverena. Ulaskom u EU naša će suverenost dobiti bolju, veću, važniju dimenziju nego što je to danas", naglasio je predsjednik. Dodao je da Unija neće vladati Hrvatskom nego će Hrvatska biti jedna od 28 zemalja članica koje će upravljati Europskom unijom.
ZAGREB
Ako Hrvatska ne uđe u EU uslijedit će pad kreditnog rejtinga, izjavio je u petak u Zagrebu pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić koji tvrdi da je unatoč gospodarskoj krizi Unija još uvijek najjače gospodarstvo na svijetu. "Neulaskom (u EU) vjerojatno slijedi pad kreditnog rejtinga, što znači da bi novac postao skuplji, a mi moramo financirati dug i gospodarski razvoj", rekao je Marušić na skupu na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dva dana prije referenduma o pristupanju Hrvatskoj EU-u.
ZAGREB
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovat će u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova Europske unije što će biti prvi puta da će Republika Hrvatska biti zastupljena, kao zemlja promatrač, na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova EU, priopćeno je u petak iz MVEP-a. Na sastanku Vijeća, kojim će predsjedati visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, raspravljat će se o iranskom nuklearnom programu, te mogućem zaoštravanju režima sankcijam a razmotrit će se i situacija u Siriji, kao i posljednja zbivanja u Mianmaru, Srbiji, Kosovu, Bjelorusiji te napetostima između Sudana i Južnog Sudana.
DEN HAAG
Bivši libijski čelnik Moamer Gadafi imao je neprijavljenu zalihu kemijskog oružja, priopćila je u petak Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW), sa sjedištem u Den Haagu. U priopćenju se navodi da su inspektori OPCW-a posjetili Libiju ovoga tjedna te da su među kemijskim streljivom koje su pronašli bile zalihe bojnog otrova iperita, koji izaziva plikove na koži i sluznici. Svi pronađeni materijali pohranjeni su u skladištu u Rowaghi na jugoistoku Libije, zajedno s određenim količinama iperita i kemikalija za njegovu izradu, koje je Gadafijeva vlada prijavila kada se Libija pridružila OPCW-u 2004. godine. Libija sada mora podnijeti detaljan plan i rokove za uništenje svog materijala prijavljenog OPCW-u.
MOSKVA
Rusko ministarstvo vanjskih poslova opovrgnulo je u petak u Moskvi izvješća da su četiri diplomata i djelatnika ruskog veleposlanstva u Ottawi protjerana nakon uhićenja kanadskog vojnog časnika optuženog da je špijunirao za Rusiju, prenose ruski mediji, a niti Kanada nije željela potvrditi njihovo protjerivanje. Kanadski mediji su objavili u četvrtak navečer priču o projerivanju ruskih diplomata i identificirali su dvojicu diplomata kao bivšeg vojnog atašea Konstantina Kolpakova i njegovog zamjenika Dmitrija Fedorčatenka. Novine "The Globe and Mail" pišu da su drugo dvoje protjeranih Mihail Nikiforov i Tatjana Steklova, ali je glasnogovornik veleposlanstva rekao za taj dnevnik da je Nikiforov napustio Kanadu u sklopu planirane rotacije, a odlazak Steklove nije komentirao. Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak na Twitteru da je svih četvero diplomata i djelatnika veleposlanstva napustilo Kanadu zbog planiranih rotacija.
WASHINGTON - Američki FBI u petak je zatvorio jednu od najpopularnijih internetskih stranica za razmjenu video i audio materijala Megaupload, a njezin osnivač i još nekoliko menadžera optuženi za širenje ilegalnog "skidanja" filmova, glazbe i ostalih sadržaja, prenose u petak američki mediji. Američke vlasti podigle su optužnicu protiv stranice Megaupload.com jer je vlasnicima izdavačkih prava nanijela štetu od 500 milijuna dolara. Vijest o zatvaranju stranice izazvala je osvetu hakera koji tvrde da su hakirali stranicu američkog ministarstva pravosuđa. Savezni dužnosnici potvrdili su da je stranica bila zatvorena u četvrtak navečer i da se ometanje smatra "zlonamjernim činom".
PARIZ
Francuska traži od afganistanske vojske "vjerodostojna jamstva" o novačenju njezinih vojnika jer će se inače francuske postrojbe povući iz Afganistana prije vremena, upozorio je u petak francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe. Juppe je kazao da francuske vlasti čekaju s odlukom o zadržavanju kontingenta do izvješća ministra obrane Gerarda Longueta i šefa glavnog vojnog stožera admirala Edouarda Guillauda, poslanih hitno u Afganistan nakon što je afganistanski vojnik ubio četiri francuska vojnika.
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai izrazio je u petak sućut "francuskom narodu" nakon napada afganistanskog vojnika koji je ubio četiri francuska vojnika i ranio još osam do 16 drugih.
PARIZ
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je u petak kako svijet mora prisiliti Iran na pregovore o njegovu prijepornom nuklearnom programu jer vrijeme istječe, ali će službeni Pariz učiniti sve da izbjegne vojnu intervenciju koja bi pokrenula kaos u regiji i svijetu, a oštro je upozorenje uputio i sirijskome režimu. "Vojna intervencija ne bi riješila problem već pokrenula rat i kaos na Bliskom istoku i nažalost, moguće je i u svijetu... Francuska će činiti sve da izbjegne vojnu intervenciju", rekao je Sarkozy diplomatskom zboru. No "vrijeme istječe" i samo jedna opcija može spriječiti vojnu intervenciju, a to su mnogo strože sankcije Iranu "od potpunog prekida kupnje iranske nafte do zamrzavanja imovine iranske središnje banke", rekao je.
LJUBLJANA
Odluku o pristupu Europskoj uniji, o čemu će se hrvatski birači izjašnjavati u nedjelju, slovenski birači donijeli su na referendumu 13. ožujka 2003., nekoliko mjeseci nakon što je tadašnja EU od 17 članica na summitu u Kopenhagenu donijela odluku o zaključenju pristupnih pregovora s čak 10 novih članica, uglavnom iz srednje i istočne Europe, u petom i najvećem njezinu proširenju od osnutka. Slovenci su istog dana na referendumu odlučivali o ulasku u Europsku uniju i NATO savez i potvrdno odgovorili na oba referendumska pitanja. Na referendum se tada odazvalo 60,4 posto birača. Da se "slažu da Slovenija postane članicom EU-a" opredijelilo se čak 89,64 posto birača izašlih na izbore, što je bio jedan od najviših rezultata izražene potpore među svim novim članicama. Za članstvo su se u prethodnoj javnoj kampanji izjašnjavale sve parlamentarne stranke bez izuzetka. Znatno niži postotak potpore na referendumu bio je za ulazak u NATO savez - 66,08 posto.
WASHINGTON
Broj nasilnih zločina seksualne prirode koje su počinili aktivni pripadnici američkih kopnenih snaga u posljednjih se pet godina gotovo udvostručio dijelom i zbog trauma sudjelovanja u ratu, pokazalo je vojno izvješće. U razdoblju od 2006. do 2011. godine seksualno nasilje vojnika poraslo je za 90 posto i 2011. godine zabilježeno je ukupno 2.811 kaznenih djela čiji su počinitelji američki vojnici a od toga broja gotovo polovica su bili seksualni zločini. Vojska u izvješću navodi da broj nasilnih seksualnih djela koja počine američki vojnici raste puno brže od istih zločina u ostaloj populaciji i očekuje se da će se taj trend nastaviti. Pet najučestalijih djela koja su u 2011. godini počinili američki vojnici su teški napad, silovanje, teški seksualni napad, nasilna sodomija i dječja pornografija. Uočeno je i da vojnici koji pate od PTSP-a, traumatskih ozljeda mozga i depresije češće zlostavljaju svoje partnere.