Priznanje je školi dodijeljeno u Međunarodnoj godini šišmiša 2011. i 2012., a uručena je i "zahvalnica malog potkovnjaka (edukativni plakat) u ime šišmiša koji godinama neometano obitavaju na tavanu škole područnoga razrednog odjela u Grdanjcima".
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković pohvalio je djecu i njihove nastavnike te istaknuo kako je njihov odnos prema prirodi primjer koji mogu slijediti svi, a poglavito obrazovne ustanove.
Rekao je kako je taj zavod u suradnji s inspekcijom zaštite prirode prošle godine obavio 17 stručnih očevida na temelju dojave građana u Zagrebu i u Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji te da su pronašli tri vrste šišmiša od kojih je najčešća bila bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii). Istaknuo je kako su iznimno vrijedni nalazi dvije porodiljske kolonije - riđeg šišmiša (Myotis emarginatus) i malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros) jer su obje vrste u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske u kategoriji gotovo ugroženih vrsta Hrvatske.
Šišmiše ugrožava gubitak skloništa i lovnog staništa. Iznimno dugo žive, na godinu imaju samo jedno mladunče, čiji je postotak smrtnosti i više od 50 posto pa se zato populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja.
Marković je istaknuo kako je zbog toga UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša u povodu 20. obljetnice, u suradnji s UNEP/CMS Konvencijom o migratornim vrstama, 2011. i 2012. godinu proglasio Međunarodnom godinom šišmiša.
Na svijetu ima više od 1150 vrsta šišmiša koje čine petinu ukupnog broja vrsta sisavaca. Od toga je na svjetskoj razini 177 vrsta šišmiša ugroženo, čak 204 vrste nisu dovoljno poznate, a pet ih se vodi kao izumrle. Najviše vrsta ugroženo je zbog gospodarskih aktivnosti kojima se smanjuju površine pod šumama i razdvajaju staništa.
Hrvatska je od 2000. jedna od 33 zemlje članice sporazuma koji obuhvaća Europu i države koje okružuju Sredozemno more, a s 35 vrsta šišmiša od 52 vrste zabilježene na teritoriju koji pokriva taj sporazum jedna je od najbogatijih država tim životinjama. Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava - bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju mnogih biljaka koje cvatu noću i kontroliranju brojnosti noću aktivnih kukaca, te su tako indikator zdravlja okoliša. Što je više vrsta šišmiša na nekom području, veći je i njegov 'indeks zdravlja', istaknuo je ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković.