Istraživanje, dosad najveće na osobama koje nisu imale srčanih problema, utvrdilo je da je malo vjerojatno da će takvim osobama biti bolje od redovite doze toga lijeka jer povećava rizike unutarnjeg krvarenja.
"Koristi od aspirina kod onih koji nisu imali srčanih problema daleko su skromnije od onoga što se ranije vjerovalo i zapravo uzimanje aspirina može rezultirati velikom štetom zbog krvarenja", kazao je Rao Seshasai sa Sveučilišta svetog Jurja u Londonu, koji je vodio istraživanje.
Utvrđeno je da se dnevnim uzimanjem aspirina kroz šest godina na svakih 120 osoba spriječi jedan kardiovaskularni incident, dok u istom razdoblju svaka 73. osoba pretrpi ozbiljno krvarenje.
Rezultati objavljeni u časopisu Archives of Internal Medicine Journal, dodatak su ionako intenzivnoj raspravi oko smisla uzimanja aspirina za kojeg stručnjaci kažu da kod svakog tisućitog pacijenta nosi rizik krvarenja u želucu. Seshasai kaže da bi ti rezultati mogli otvoriti put izmjenama važećih preporuka u SAD-u i Britaniji te da bi se umjesto široke primjene o prepisivanju aspirina trebalo odlučivati od slučaja do slučaja.
Aspirin preventivno uzimaju osobe s rizikom od srčanog ili moždanog udara jer smanjuje rizike stvaranja krvnih ugrušaka, a utvrđeno je i da djeluje protiv razvoja nekih vrsta karcinoma.
Seshasaijev tim proučavao je upravo takvo preventivno uzimanje aspirina i utvrdio je da dnevna doza smanjuje kardiovaskularne incidente za deset posto, ali samo na način da se smanjio broj srčanih udara bez smrtnoga ishoda. Istraživanje koje je obuhvatilo 100 tisuća osoba pokazalo je da nikakva poboljšanja dnevnim uzimanjem aspirina nisu postignuta u području infarkta sa smrtnim ishodom te fatalnih i nefatalnih moždanih udara. Također istraživanjem je utvrđeno da preventivno uzimanje aspirina ne smanjuje smrtnost od raka.