Istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od 4.000 osoba koje su bile liječene u švedskim bolnicama od pretilosti. Između 1987. i 2001. polovica tih osoba odlučila se za operativne zahvate poput podvezivanja želuca a druga polovica liječena je konzervativno te promjenom životnog stila.
"U usporedbi s uobičajenim liječenjem, operativni zahvati bili su povezani s manjim brojem kardiovaskularnih incidenata kod pretilih odraslih osoba", napisao je voditelj istraživanja Lars Sjostrom sa sveučilišta u Gothenburgu.
Stanje bolesnika praćeno je deset godina kako bi se utvrdilo koliko ih je pretrpjelo moždani udar ili infarkt.
Ukupno 199 osoba podvrgnutih zahvatu pretrpjelo je srčani ili moždani udar a 28 je umrlo, dok su u skupini koja nije liječena operativnim metodama 234 osobe pretrpjele infarkt ili moždani udar i 49 ih je umrlo.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu JAMA.