ZAGREB - Smanjenje stope PDV-a za turizam, donošenje strategije razvoja, nastavak privatizacije i poticanje investicija, restrukturiranje sustava turističkih zajednica, izmjene zakona o turističkom zemljištu te edukacija glavne su aktivnosti i projekti Ministarstva turizma za iduće četiri godine, a sve trebaju voditi glavnom cilju povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma, najavio je na današnjem susretu s novinarima ministar turizma Veljko Ostojić. Istaknuvši da je povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma u Europi i na Mediteranu uvjet za njegove dalje iskorake, ministar je kazao da će tome pridonijeti i smanjenje stope PDV-a za turizam koja bi se trebala kretati od 8 do 10 posto. O tome će se konkretnije znati slijedećih dana, rekao je Ostojić. Za strategiju, kao glavni razvojni dokument hrvatskog turizma, na čemu od prošle godine radi Institut za turizam, ponovio je da će se njena izrada ubrzati s mogućnošću dovršetka do kraja ljeta ili početkom jeseni. Najavio je i nastavak privatizacije još neprivatiziranih oko 15 turističkih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, za što se izrađuje program u čemu će ključno biti da se prvo te tvrtke restrukturiraju, a potom u iduće dvije do tri godine i privatiziraju. Najavio je i da će se zbog kvalitetnije pripreme dokumentacije zainteresiranih investitora produljiti natječaj za Brijune Rivijeru, čiji je rok 15. siječnja ove godine i to za dvije lokacije u sklopu tog projekta Pinetu i Hidrobazu.
ZAGREB - U studenome prošle godine promet u trgovini na malo porastao je u Hrvatskoj za 1,0 posto na godišnjoj razini, što je manji rast nego mjesec dana prije, ali veći od očekivanja. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo u studenome nominalno porastao za 4,5, a realno za 1,0 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja usporavanje rasta, s obzirom da je u listopadu potrošnja ojačala 1,8 posto. No, to je veći rast nego što se očekivalo. "Blagi rast trgovine na malo u studenome znači da je potrošnja dosegnula dno i da se stabilizirala. Zbog potrebe zadovoljavanja osnovnih životnih potreba, ne može se očekivati daljnji pad potrošnje u Hrvatskoj, no skromne realne stope njezina rasta pokazuju da ne može biti niti pokretač gospodarskog rasta", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja u Raiffeisenbank Austria. Kako dodaje, slabost na tržištu rada, relativno visoka zaduženost stanovništva i sve manji raspoloživi realni dohodak čimbenici su koji ograničavaju rast osobne potrošnje, a tako će se nastaviti i u ovoj godini.
ZAGREB - Goran Šaravanja od početka ove godine obavlja posao glavnog ekonomista naftne kompanije Ina, priopćeno je danas iz Ine. Šaravanja u Inu dolazi s dužnosti glavnog ekonomiste Zagrebačke banke, a njegovim dolaskom Ina po prvi put ima mjesto glavnog ekonomiste. "U sklopu svojih dužnosti glavnog ekonomista u Ini, Šaravanja će biti zadužen za upravljanje ekonomskim analitičkim zadacima u Ini, upravljanje pripremom i izradom strateških analiza, prognoza i prijedloga za menadžment. Uz kontinuirano praćenje, izvješćivanje i procjenu utjecaja industrijskih i poslovnih promjena na regionalnoj i globalnoj razini na poslovanje kompanije, Šaravanja će razvijati suradnju s nacionalnim i međunarodnim istraživačkim ustanovama i stručnjacima, s ciljem unaprjeđenja strateškog i poslovnog planiranja Ine", navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Nadzorni odbor Vaba banke Varaždin donio je odluku o imenovanju Stanka Kežmana kandidatom za funkciju predsjednika Uprave Banke na razdoblje od tri godine, priopćeno je danas iz te banke. NO je odluku donio 1. prosinca prošle godine. Preuzimanje dužnosti predsjednika Uprave Vaba banke podložno je dobivanju suglasnosti od strane Hrvatske narodne banke, Nadzorni je odbor Vaba banke 29. prosinca prošle godine uputio HNB-u zahtjev za izdavanje takve suglasnosti. Kežman je svoje dvadesetogodišnje radno iskustvo stekao radeći na odgovornim menadžerskim pozicijama u gospodarstvu i bankarstvu.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za lanjski listopad iznosila je 6.348 kune, što je u odnosu na plaću za rujan manje za 34 kune ili nominalno za 0,5 posto. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na listopad 2010., prosječna je zagrebačka plaća za lanjski listopad bila viša za 71 kunu ili za 1,1 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Prema pojedinim djelatnostima, najnižu prosječnu neto plaću za listopad u Zagrebu imali su zaposleni u uslugama vezanim s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika, u iznosu od 3.162 kuna. Nasuprot tome, najviša neto plaća zabilježena je u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem i za listopad je iznosila 12.743 kune.
ZAGREB - Nakon jučerašnjeg skoka za više od jedan posto, indeksi Zagrebačke burze danas ne bilježe znatnijih oscilacija, a i prometi su nešto niži nego jučer. Oko podneva Crobex indeks je stagnirao na 1.771 bodu, dok je Crobex10 bio u minusu 0,17 posto, na 987 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,71 milijun kuna, što je otprilike 3 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Nalikvidnija je zasad dionica Valamar Adria Holdinga, s gotovo milijun kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,45 posto, na 73 kune. Slijedi dionica HT-a, s nešto više od pola milijuna kuna prometa i padom cijene za 0,3 posto, na 243 kune. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za 5,63 posto izdvaja se dionica Đuro Đaković Holdinga.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu neznatno oslabila prema euru, za 0,005 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,532976 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas još američka i britanska valuta, dolar je ojačao za 0,17 posto, na 5,788363 kune, a funta za 0,49 posto, na 9,051882 kune. Istodobno je švicarski franak oslabio za 0,23 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,181664 kune.