TRIPOLI - Libija će u svoje oružane snage od siječnja uključiti tisuće bivših ustanika koji su pomogli u svrgavanju Moamera Gadafija, najavio je libijski ministar obrane, što će biti i ispit sposobnosti vlade da privole vođe ustanika da prepuste zapovjedništvo nad svojim borcima. Nepostojanje potpuno funkcionalnih vojnih i policijskih snaga milicijama je nakon ustanka dalo slobodne ruke za vođenje sukoba zbog nadzora nad područjima. "Program za cilj ima uključiti revolucionare u mnoga područja uključujući obranu", rekao je na konferenciji za tisak Osama al-Džuvali, ministar obrane u prijelaznoj vladi. "Zamisao je ubrizgati novu krv u vojsku koju je tiranin Gadafi marginalizirao", rekao je Džuvali koji je bio zapovjednik Zintan milicije koja je u studenom zarobila Gadafijevog sina Saifa al-Islama. Ministar unutarnjih poslova Favzi Abd al-Al rekao je da su ustanici pozvani i da zauzmu položaje u ministarstvu unutarnjih poslova kojemu, rekao je, nedostaje ljudi.
SANA - Obnašatelj dužnosti jemenskog čelnika u nedjelju je zatražio od neprijatelja i pristaša predsjednika Alija Abdulaha Saleha da sklope primirje nakon što su Salehove snage ubile devetero ljudi koji su tražili suđenje Salehu zbog ubijanja prosvjednika u gotovo godinu dana prosvjeda protiv njega. Vojnici za koje su svjedoci rekli da su iz postrojbi odanih Salehu pucali su na desetke tisuća prosvjednika koji su u subotu prilazili Salehovom kompleksu u prijestolnici nakon jednodnevnog marša iz grada Taiza. Prosvjednici su uzvikivali "Nema imuniteta", reagirajući na obećanje dano Salehu da će biti pošteđene sudskog progona ukolilko preda valst svom zamjeniku, Abbd-Rabuu Mansuru Hadiju, i dopusti da vlada koja uključuje oporbene čelnike vodi zemlju do izbora u veljači na kojima se očekuje okončanje Salehove vlasti nakon 33 godine. Jemenska državna agencija je u nedjelju prenijela Hadijevu zjavi sa sastanka s veleposlanikom SAD-a Geraldom Feiersteinom da se sve strane moraju obvezati "na primirje i njegova pravila kako bi se spriječila esklalacija", koja bi ugrozila dogovor o tranziciji vlasti.
PRIŠTINA - Sporazum o slobodi kretanja između Kosova i Srbije, prema kojemu će građani Kosova moći ulaziti u Srbiju s osobnim iskaznicama koje su im izdale vlasti u Prištini, a koji je postignut pregovorima u Bruxellesu, počet će se primjenjivati od danas (ponedjeljak), objavili su mediji u Prištini. Navodi se da osobe s odgovarajućim dokumentom, odnosno osobnom iskaznicom, neće imati problema, a problema ne bi smjeli imati niti vlasnici vozila sa oznakom Republika Kosovo-RKS koji će imati ulazno-izlazni dokument ograničenog trajanja.
Kada je riječ o vlasnicima vozilima s tablicama oznake RKS, oni će morati izvaditi druge tablice koje potvrđuju statusnu neutralnost, odnosno one prihvatljive za Srbiju, navode srpski mediji. Kosovski mediji, pozivajući se na Administrativno vijeće kosovskog osiguravajućeg ureda, navode kako će se na graničnim prijelazima prema Kosovu od ponedjeljka naplaćivati osiguranje u iznosu od 60 eura za vozila iz Srbije, a osiguranje će vrijediti 15 dana. Cijena je recipročna onoj koja će se naplaćivati vozilima s kosovskim tablicama na ulazu u Srbiju, priopćilo je Administrativno vijeće kosovskog osiguravajućeg ureda.
ZAGREB/CHENNAI - U nesreći izletničkog broda u nedjelju na jugu Indije poginule su 22 osobe, svi članovi iste obitelji, izvijestili su indijski mediji. Nesreća se dogodila na jezeru Pulicat, turističkom odredištu oko 70 kilometara sjeverno od grada Chennaija (bivši Madras), glavnog grada južne indijske države Tamil Nadu. Po izvješćima indijskih medija brod se nagnuo uslijed snažnog vjetra i prevelikog broja ljudi koji se njemu nalazio, 25 umjesto desetero koliko ih može prevoziti brod te veličine. Od 25 osoba na brodu lokalni ribari i službe spašavanja spasili su samo tri dječaka. Obitelj je, pišu indijski mediji, izletom na jezeru željela proslavila krštenje unuka.
TEHERAN - Iranka koja je osuđena na smrt kamenovanjem zbog preljuba mogla bi umjesto toga biti obješena, izvijestila je studentska novinska agencija ISNA. Sud je 2006. osudio Sakineh Mohammadi Ashtiani na kamenovanje, ali je presuda bila suspendirana prošle godine nakon međunarodnih prosvjeda. Ipak prema pravosudnom postupku koji se provodi ona još uvijek može biti obješena. "Nema potrebe za žurbom...naši islamski stručnjaci razmatraju presudu Ashtiani kako bi vidjeli možemo li izvesti vješanjem pogubljenje osobe osuđene na kamenovanje", rekao je Malek Ajdar Sharifi čelnik pravosuđa u pokrajini Istočni Azerbajdžan. Ashtianin muž ubijen je 2005. nakon čega je iranski sud proglasio krivom ovu majku dvoje djece za "protuzakonit odnos" s dva muškarca. Za to je bila 2006. osuđena na kamenovanje. Amnesty International kaže kako je dobila 99 udaraca bičem kao kaznu ali da je kasnije proglašena krivom za "preljub dok je bila u braku", što prema ovoj skupini za zaštitu ljudskih prava ona niječe. Uhićena 2006. Ashtiani je već na odsluženju 10-godišnje kazne zatvora zbog sudioništva u ubojstvu muža u jednom zatvoru u Istočnom Azerbajdžanu. Lokalni pravosudni dužnosnik rekao je prošle godine kako je njezino kamenovanje suspendirano iz "humanitarnih obzira" ali nije isključio mogućnost da bude smaknuta.