ZAGREB - Smrt sjevernokorejskog vođe Kim Jong-Ila, kojega nasljeđuje njegov sin, potiče nagađanja hoće li se komunistička zemlja sada otvarati prema svijetu i reformama ili ustrajati u izolaciji, analiziraju agencije i pišu da će biti odgođeni planirani pregovori o sjevernokorejskom nuklearnom programu. Kim Jong-il umro je u subotu od srčanog udara, prepuštajući sinu Kim Jong-unu, određenu za nasljednika, jednu od najzatvorenijih zemalja na svijetu, opskrbljenu nuklearnim oružjem, ali diplomatski izoliranu, čije je gospodarstvo na izdisaju. U poruci "duboke sućuti" sjevernokorejskom narodu i vodstvu Kina, jedna od rijetkih saveznica Sjeverne Koreje, napisala je da je "šokirana smrću druga predsjednika Narodne Demokratske Republike Koreje". Gospodarski utjecaj Kine na Sjevernu Koreju jačao je otkako su Južna Koreja i zapadne zemlje prestale pomagati Pjongjangu zbog njegove nesuradnje u nuklearnom pitanju. No jedina komunistička dinastija na svijetu još nije počela reforme, strahujući da bi mogle potkopati njezinu vlast, piše agencija AFP, a Reuters analizira da je smrt u pravom smislu "potresla" Kinu koja sada strahuje za stabilnost svoje štićenice.
PRAG - Tisuće Čeha u ponedjeljak se upisuje u knjige žalosti i pale svijeće na Vaclavskim namestima u spomen na Vaclava Havela, pisca koji je postao predsjednikom države pošto je predvodio "Baršunastu revoluciju" kojom je zbačen komunizam. Dan nakon smrti 75-godišnjeg Havela češka će se vlada sastati kako bi se dogovorila o planovima za državni pogreb na koji će vjerojatno doći državnici iz Europe i cijelog svijeta. Jedan od bivših Havelovih suradnika rekao je da se na pogrebu, za koji mnogi vjeruju da će biti održan prije Božića, među ostalim očekuju državna tajnica SAD-a Hillary Clinton i njezin bivši suprug i negdašnji predsjednik Bill Clinton. U Praškom dvorcu, sjedištu češke vlasti, u koji je Havel ušao kao predsjednik 1989., Česi su formirali duge redove kako bi se upisali u knjigu žalosti. Knjige žalosti otvorene su i u Slovačkoj, jer je Havel tada bio predsjednik zajedničke države Čehoslovačke. U Bruxellesu i drugdje sastanci Europske unije počeli su minutom šutnje za bivšega češkog disidenta koji je postao predsjednikom države. U podne su građani počeli obilaziti zatvoreni Havelov lijes u kulturnom centru koji je osnovao u bivšoj praškoj crkvi. Njegovo će tijelo tek od srijede biti preneseno u službenije okružje Praškog dvorca, gdje će biti izloženo do pogreba.
KIJEV - Ukrajina je u ponedjeljak domaćin čelnicima Europske unije na samitu koji će biti u sjeni presude bivšoj premijerki Juliji Timošenko na sedmogodišnju zatvorsku kaznu pa su izgledi da Kijev i Bruxelles potpišu sporazum o pridruživanju smanjeni gotovo na nulu. "Pitanje bivše premijerke Timošenko uzrok je napetosti" u odnosima između Ukrajine i EU-a, rekao je u četvrtak ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič. Julija Timošenko u listopadu je osuđena na sedam godina zatvora za zlouporabu ovlasti, što je odmah izazvalo ljutnju EU-a koji smatra da je riječ o političkoj presudi i već je otkazao posjet ukrajinskog predsjednika Bruxellesu. Timošenko je osuđena jer je u vrijeme dok je bila predsjednica vlade ugovorila plinske sporazume s Rusijom za koje se smatra da su bili štetni za Ukrajinu. Neke zemlje EU-a imale su zadršku i glede održavanja samita u ponedjeljak. Međutim, na kraju je odlučeno da izaslanstvo EU-a u Kijevu predvode predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Europljani će tom prigodom ponoviti kako su zabrinuti zbog manjka demokracije u Ukrajini, čemu je presuda Timošenko samo simbol. Ugovor o pridruživanju Europskoj uniji, koji uključuje i trgovinski dio i završetak kojega je trebao biti najvažniji dio sastanka, nema gotovo nikakvih izgleda da bude potpisan.
VARŠAVA - Ministri vanjskih poslova Poljske, Njemačke, Švedske i Velike Britanije - Radoslaw Sikorski, Guido Westerwelle, Carl Bildt i William Hague pozvali su u ponedjeljak na jačanje sankcija protiv režima bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Proglasom objavljenim u poljskom dnevniku Gazeta Wyborcza četvorica ministara pozivaju na jačanje pomoći civilnome društvu u Bjelorusiji godinu dana pošto je režim u toj zemlji brutalno gušio prosvjede protiv prijepornog ponovnog izbora Lukašenka za predsjednika. "Podržat ćemo najoštrije sankcije Europske unije protiv svih osoba odgovornih za financiranje režima i očito kršenje ljudskih prava", objavila su četvorica ministara u tom dnevnome listu. "Te sankcije neće ciljati obične građane. Istodobno će EU pojačati pomoć civilnome društvu i demokratskim snagama Bjelorusije", navodi četvorka.
MADRID - Mandatar španjolske vlade Mariano Rajoy najavio je u ponedjeljak oštre rezove u javnoj potrošnji kako bi se ispunili teški proračunski ciljevi, istodobno obećavši tvrtkama porezne olakšice. Prve tri reforme odnosit će se na stabilnost proračuna, završetak preustroja bankovnog sustava i strukturne reforme u javnom sektoru, izjavio je premijer u prvom govoru pred parlamentom u kojem natpolovičnu većinu ima njegova Narodna stranka nakon izborne pobjede u studenome. "Suočeni smo s golemim teškoćama i moramo poduzeti vrlo zahtjevne napore", istaknuo je Rajoy. Četvrto po veličini gospodarstvo eurozone u središtu je dužničke krize, a ulagači su zabrinuti može li Španjolska ispunjavati svoje obveze, iako je povjerenje poraslo izbornom pobjedom Rajoya nad socijalistima i obećanjem da će provesti oštre mjere štednje. Španjolski premijer je najavio da će zamrznuti zapošljavanje u većini javnih službi, kao i reformu poreznog sustava tako da potiče poduzetništvo. Detalje je najavio za 30. prosinca. Najavio je i da će državne praznike pomaknuti na najbliži ponedjeljak kako bi se izbjegla preduga i skupa spajanja praznika.
LJUBLJANA - Zbog recesijskih trendova u Europskoj uniji i usporavanja gospodarske aktivnosti u Sloveniji se idućih godina može očekivati porast broja nezaposlenih, izjavio je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka direktor vladina ureda za makroekonomske analize (UMAR) Boštjan Vasle. Trendovi rasta u eurozoni su se krajem godine okrenuli u odnosu na pozitivan trend s početka godine pa neke međunarodne ustanove u neformalnim razgovorima za iduću godinu ne isključuju ni negativan rast u eurozoni, pojasnio je Vasle u razgovoru, dodajući da će se to odraziti i na Sloveniju koja je zadnjih godina počela zaostajati za rastom u odnosu na prosjek EU-a. "Očekujemo da bi broj nezaposlenih idućih godina u prosjeku mogao iznositi 120.000", rekao je Vasle. Prosječan broj nezaposlenih u ovoj godini iznosio 110.000, skoro deset posto više nego u 2010. godini. O politici buduće vlade ovisi stvaranje pretpostavki za solidniji razvoj u budućnosti, a u prvom je redu potrebno srediti javne financije i reformama ojačati konkurentsku sposobnost gospodarstva u cjelini, naveo je Vasle.
KAIRO - Najmanje jedna osoba poginula je u ponedjeljak u najnovijim sukobima prosvjednika i egipatske vojske na središnjem trgu Tahriru u Kairu, čime je broj žrtava od petka porastao na 11, javlja BBC. Policija i vojska ušli su na trg prije zore, pokušavajući gumenim mecima i suzavcem rastjerati prosvjednike koji su uzvraćali kamenjem. Demonstranti su se u zoru vratili na trg, dok su snage sigurnosti podigle barikade u obližnjim ulicama. Američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je da je "duboko zabrinuta" nasiljem i pozvala snage sigurnosti da "poštuju i štite univerzalna prava Egipćana, uključujući slobodu okupljanja i izražavanja". "Oni koji prosvjeduju moraju to činiti miroljubivo i suzdržati se od nasilja", rekla je Clinton. I glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kaže da je uznemiren "prekomjernom upotrebom sile" i poziva vlasti da budu suzdržane te da poštuju ljudska prava. Tisuće prosvjednika izašle su proteklih tjedana na ulice tražeći od vladajućeg vojnog vijeća, koje je upravljanje zemljom preuzelo u veljači nakon pada Hosnija Mubaraka, da preda vlast civilnoj vladi.