Hanfa je priopćenjem, objavljenim na svojim web stranicama, reagirala na različite interpretacije o suradnji s HNB-om, o raspolaganju HNB-a sredstvima na računu Credo banke u prisilnoj likvidaciji te statusu sredstava na tzv. računu 13.
Ponavlja da središnja banka nije ispravno postupila kada je u dva navrata deblokirala račune Credo banke, u ukupnom trajanju od 130 sekundi, za koje su vrijeme isplaćene dvije mjenice i jedna zadužnica, a iz HNB-a, i u jučerašnjem priopćenju, tvrde da su obavljene isplate sa računa Credo banke u likvidaciji zakonski utemeljene.
Iz Hanfe napominju kako je točno da ih HNB nije obvezan izvještavati o donošenju odluke o prisilnoj likvidaciji Credo banke, ali i podsjećaju kako su HNB, Hanfa i Ministarstvo financija u studenom 2009. potpisali Memorandum o razumijevanju za upravljanje financijskom krizom kojeg je sadržajno sastavila upravo HNB.
Pritom podsjećaju na odredbe koje HNB zadužuju da obavijesti potpisnike o smetnjama u funkcioniranju platnog sustava i sustava namire te ih obavijesti o svim promjenama u kriznoj situaciji.
Važnost suradnje, dodaju, potvrđuje i činjenica da su trenutno prve četiri blokade računa Credo banke u iznosu većem od 33 milijuna kuna zadane od subjekata koje nadzire Hanfa.
Nakon što je Savjet HNB-a 22. studenoga donio odluku o prisilnoj likvidaciji Credo banke, o čemu je izvješten DAB, koji je isti dan imenovao likvidatore, HNB je dan poslije, 23. studenoga ujutro, blokirao račun Credo banke, a poslijepodne ga u dva navrata odblokirao, navode iz Hanfe.
Vrlo precizno navodi i vrijeme - račun je blokiran u 7 sati 15 minuta i 38 sekundi, a odblokiran - prvi put u 14 sati 37 minuta i 20 sekundi do 14 sati 38 minuta i 33 sekunde, te drugi put u 15 sati 23 minute i 18 sekundi do 15 sati 24 minute i 15 sekundi.
"Prema nama dostupnim informacijama za vrijeme deblokade računa naplaćene su dvije mjenice dviju banaka i jedna zadužnica factoring društva", ističu iz Hanfe.
Napominjući da se u očitovanju HNB-a od 29. studenoga osnova za takvo postupanje nalazi u Odluci o primjeni odredaba zakona i drugih propisa iz nadležnosti HNB-a na kreditne institucije u likvidaciji, iz Agencije ukazuju na odredbu te odluke po kojoj banka u postupku prisilne likvidacije ne može provoditi plaćanja preko međubankovnih platnih sustava prije nego što institucija nadležna za osiguranje uloga imenuje likvidatore i poduzme sve radnje nužne za zaštitu prava vjerovnika te da iznimno može provoditi plaćanja ako postoji pisana suglasnost institucije nadležne za osiguranje uloga.
"Potpuno je jasno da je HNB ispravno postupio kad je blokirao navedeni račun, ali nakon blokade računa ingerencija nad sredstvima pripada DAB-u odnosno imenovanim likvidatorima. Također, jasno je da ovo demantira tvrdnju HNB-a iz priopćenja od 29. studenoga kako se ograničenje plaćanja ne odnosi na naloge trećih osoba na teret računa banke u likvidaciji", smatraju u Hanfi.
Štoviše, DAB nije dao nikakvu pisanu suglasnost HNB-u za naplatu mjenica ili provođenje ovrhe, kažu u Hanfi.
Ako HNB i nije mogao prenijeti sredstva na novi račun banke u prisilnoj likvidaciji jer on nije bio otvoren, mjenice zaprimljene 23. studenoga je morao vratiti podnositelju s naznakom da je račun blokiran, smatraju u Hanfi.
"Konačno, DAB ima pravo i mora tražiti povrat isplaćenih sredstava s računa od HNB-a, a istraga će utvrditi okolnosti o tome tko je podnio mjenice na naplatu, tko zadao nalog, izvršio verifikaciju i autorizaciju prijenosa sredstava s računa Credo banke u prisilnoj likvidaciji", poručuju iz Hanfe.
Iz Hanfe navode da je još jednom važno istaknuti potrebu "razumijevanja funkcioniranja banke" i to u slučaju postupanja sa sredstvima na tzv. računu 13.
"Naime, u slučaju da je Credo banka sama bila broker i imala tzv. račun 13 svojih klijenata, ovakvim 'razumijevanjem' HNB-a i ta bi sredstva završila bez izdvajanja i zaštite, iako se radi o zaštićenim sredstvima prema Zakonu o tržištu kapitala (ZTK). Agencija ne vidi razliku između jednake primjene odredbi ZTK neovisno o tome radi li se o 'običnoj brokerskoj kući' ili banci koja ima ovlasti za brokersko poslovanje", ističu iz Hanfe i zaključuju kako je središnja banka ovlaštena za provedbu Zakona o platnom prometu i kao takva ne može i ne smije zanemariti odredbe drugih pozitivnih propisa koji svojim odredbama ulazi u njeno područje odgovornosti.