BUJUMBURA - Dvojica mladića osumnjičenih za umorstvo hrvatske redovnice Lukrecije Mamić i talijanskog volontera Francesca Bazzanija u nedjelju navečer u katoličkoj misiji u Kirembi na sjeveru Burundija uhićeni su iza podneva, rekla je u ponedjeljak policija te afričke zemlje. "Počinitelji dvostrukog ubojstva uhićeni su oko 13 sati. Imaju 20 i 24 godine i sigurni smo da su to ubojice", rekao je policijski glasnogovornik Pierre-Chanel Ntarabaganyi te dodao "Imamo dokaze njihova zločina". Kod uhićenih je pronađeno 4.000 eura ukradenih iz samostana. "Dvojica ubojica talijanskog liječnika i hrvatske redovnice noću u bolnici u mjestu Kiremba upravo su uhićeni u susjednoj općini Marangara", rekao je guverner Claude Nahayo. Dodao je da su počinitelji "upali u samostan u nedjelju između 20 i 21 sati te prekinuli struju". Jedan od uhićenih imao je ranu na nozi. Guverner je dodao kako je napadač ozljedu zadobio u razmjeni vatre s policijom tijekom napada. U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija rekli su da će hrvatsko veleposlanstvo u Južnoj Africi, koje pokriva Burundi, zatražiti od burundskih vlasti podrobnije obavijesti o cijelom slučaju. Lukrecija Mamić, redovnica Družbe sestara službenica milosrđa (Ancelle della Carita), ubijena je u napadu, a pljačkaši su poglavaricu samostana koja je iz Italije, odveli kao taoca zajedno s talijanskim volonterom Bazzanijem, kojega su također ubili, a sestri Carli izrezali su ruke. Sestra Lukrecija Mamić svoj misionarski rad počela je 1984., u Ekvadoru u Južnoj Americi, a 2002. došla je u Burundi gdje je radila u bolnici u Kirembi pomažući neishranjenima i oboljelima od AIDS-a. Katolička misija nalazi se tik uz bolnicu koju financira biskupija iz Brescie sa sjevera Italije. Tijelo časne sestre Lukrecije bit će prevezeno u Italiju, gdje je glavna uprava Družbe sestara službenica milosrđa, a nakon toga će se organizirati prijevoz u Hrvatsku.
ZAGREB - Raspravno vijeće Haaškoga suda odlučilo je pustiti bivšeg premijera samoproglašene Herceg-Bosne Jadranka Prlića, koji u haaškom pritvoru čeka izricanje nepravomoćne presude, na privremenu slobodu a haaško tužiteljstvo odmah nakon toga uložilo je žalbu na tu odluku, prema dokumentima koje je u ponedjeljak objavio Haaški sud. Raspravno je vijeće prošlog četvrtka, nakon što je ranije redovito odbijalo zahtjeve optužene šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata za puštanjem na privremenu slobodu, donijelo odluku da Prlića pusti na slobodu na tri mjeseca otvarajući mogućnost da nakon toga zatraži produljenje boravka na privremenoj slobodi. Tužiteljstvo je sljedeći dan uložilo žalbu na tu odluku. Raspravno je vijeće u odluci kojom se odobrava zahtjev za puštanjem na privremenu slobodu napisalo kako bi zbog kompleksnosti i opsega predmeta odlučivanje trojice sudaca o presudi moglo potrajati te je odlučilo pustiti Prlića na slobodu s tim da datum njegova izlaska iz pritvora kao i uvjeti boravka na slobodi ostaju tajni odlukom suda. Iz podnesaka je tek vidljivo da je jamstva za njegov boravak na slobodi dala Hrvatska te bi trebao boraviti na području Zagreba. Prlić je zajedno s pet bivših političkih i vojnih čelnika samoproglašene HR Herceg-Bosne u haaškome pritvoru od 5. travnja 2004. Haaško tužiteljstvo bivše čelnike samoproglašene HR Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, optužuje za zločine počinjene u sklopu udruženoga zločinačkog pothvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja "velike Hrvatske". Suđenje je počelo u travnju 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih suđenja pred Haaškim sudom a u ožujku ove godine održane su završne riječi te se od tada čeka presuda koja će, prema službenim najavama iz Haaškoga suda, biti izrečena najranije u lipnju sljedeće godine.
BEOGRAD - Suđenje beogradskim članovima skupine optužene u Srbiji i Hrvatskoj za ubojstvo suvlasnika "Nacionala" Ive Pukanića i njegova suradnika Nike Franjića nastavljeno je u ponedjeljak na beogradskom posebnom sudu saslušanjem četvero sudskih vještaka iz Srbije koji su sudjelovali u istražnom postupku. Vještaci nacionalnoga kriminalističko-tehničkog centra srbijanske policije u današnjem nastavku dokaznog postupka predstavili su svoje nalaze i mišljenja obavljene nakon uhićenja optuženika u Beogradu sredinom 2009. U svojim kratkim iskazima naveli su kako stoje iza zaključaka donesenih nakon analize predmeta koji su im dani na vještačenje - automobila, osobnih isprava, oružja i mobilnih telefona, pri čemu nisu potanje obrazlagali svoje nalaze, predane sudu u pisanu obliku. Optužnicom posebnoga državnog odvjetništva u Beogradu Sreten Jocić, Željko Milovanović i Milenko Kuzmanović terete se za kaznena djela zločinačkog udruživanja i teškog ubojstva. Optuženi su da su za novčanu nagradu, ne manju od 1,5 milijuna eura, nakon duljeg praćenja Pukanića u listopadu 2008. pripremili eksplozivnu napravu kojom su ubijeni Pukanić i Franjić. Za ubojstvo Pukanića i Franjića na zagrebačkome Županijskom sudu 3. studenoga 2010. izrečene su presude šestorici optuženika, među kojima i Milovanoviću, kojemu se sudilo u odsutnosti. Robert Matanić, koji je po optužnici okupio zločinačku skupinu, osuđen je na 33 godine zatvora. Zbog pomaganja u ubojstvu njegov bratić Luka Matanić i zajednički prijatelj Amir Mafalani dobili su po 16 godina zatvora. Izravni počinitelj Željko Milovanović, optužen da je aktivirao eksplozivnu napravu koja je raznijela Pukanića, u odsutnosti je osuđen na 40 godina zatvora, a Bojan Gudurić dobio je 30-godišnju zatvorsku kaznu jer je iz zasjede trebao pucati u Pukanića ako eksploziv zataji. Slobodan Đurović osuđen je na 15 godina zatvora zbog optužbe da je bio veza ubojica sa Sretenom Jocićem, zvanim Joca Amsterdam, koji je za Pukanićevo ubojstvo navodno platio 1,5 milijuna eura.
BEOGRAD/PRIŠTINA - U najnovijem incidentu između lokalnih Srba na sjeveru Kosova i pripadnika međunarodnih snaga KFOR-a, na jednoj od barikada u mjestu Jagnjenici, na putu ka graničnom prijelazu Brnjak prema Srbiji, u ponedjeljak su iz vatrenog oružja ranjena dva vojnika KFOR-a, dok je ozlijeđeno nekoliko desetina civila, izvješćuju mediji u Beogradu i Prištini. Sukob je izbio, kako se navodi, kada su pripadnici KFOR-a uklonili barikadu na putu Kosovska Mitrovca-Zubin Potok, pri čemu su vojnici KFOR-a upotrijebili suzavac i vodeni top da bi rastjerali okupljene, dok su ovi odgovorili bacajući na vojnike kamenje i palice te, kako se ističe, pucajući iz malokalibarskog vatrenog oružja. U izjavi koju prenose mediji glasnogovornik KFOR-a Frank Martin naveo je kako su dva vojnika KFOR-a ranjena iz vatrenog oružja, dok Srbi niječu da su koristili vatreno oružje. Po riječima ravnatelja Doma zdravlja u mjestu Zubin Potok Borivoja Jakšića u sukobima s KFOR-om ozlijeđeno je između 30 i 50 građana, nije bilo životno ugroženih, a nekolicina teže ozlijeđenih upućena je u Kosovsku Mitrovicu. Ondje je, navodi se, primljeno desetak osoba, pri čemu se još ne zna ništa o njihovim ozljedama. "Upotrijebili smo malu količinu gumenih metaka, suzavca i paprenog spreja", kazao je Martin. Mediji također prenose izjavu drugog glasnogovornika KFOR-a Dana Harveyja, kako je vojnicima KFOR-a dan naputak da, budu li napadnuti, koriste bojno streljivo. Građani sjevera Kosova masovno dolaze iz mjesta Zvečana i Ibarskog Kolašina na barikadu u Jagnjenici, a KFOR je dopremio pojačanje od 30 vozila i postavio dvije nadzorne točke, izvješćuje srbijanska državna televizija RTS. Srbi na sjeveru Kosova ne žele dopustiti da kosovske vlasti, koje oni ne priznaju, nadziru granične prijelaze Jarinje i Brnjak prema Srbiji.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je u ponedjeljak produljenje pritvora za Mevlida Jašarevića, koji je 28. listopada izveo napad na američko veleposlanstvo u Sarajevu, a ista mjera zatražena je i za još tri osobe osumnjičene da su mu pomagale. Tužitelj Dubravko Čampara, koji vodi istragu o ovom slučaju, zatražio je na ročištu održanom na Sudu BiH da se Jašareviću te Emrahu Fojnici, Dini Pečenkoviću i Munibu Ahmetspahiću pritvor produlji za još dva mjeseca. Kazao je kako je tužiteljstvu potrebno dodatno vrijeme za dovršenje istrage o terorističkom napadu na veleposlanstvo SAD. Jašarević je na zgradu veleposlanstva ispalio više od stotinu metaka iz strojnice ranivši pri tom jednog policajca. Tužiteljstvo BiH, kako je potvrdio Čampara, tijekom dosadašnje istrage došlo je i do oproštajne poruke koju je Jašarević snimio uoči napada, no sadržaj te poruke za sada nije dostupan javnosti. Sud BiH naknadno će donijeti odluku o tome hoće li Jašareviću i njegovim pomagačima biti produljen pritvor ili će ih se pustiti na slobodu uz izricanje mjere ograničenja kretanja i zabrane napuštanja BiH, što je predložila obrana.
BRUXELLES - Europska komisija protivi se idejama za rješavanje krize koje bi mogle voditi podjeli eurozone, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Amedeu Altafaj Tardio. "Cilj je sačuvati jedinstvo eurozone, podrazumijeva se da to isključuje podjelu i stoga se svaki prijedlog treba temeljiti na jedinstvu eurozone", rekao je Altafaj Tardio. Time je odgovorio na novinarsko pitanje da komentira napise u njemačkom tisku da Francuska i Njemačka pripremaju prijedlog po kojem bi zemlje eurozone s najvišim kreditnim rejtingom izdale zajedničke euroobveznice pomoću kojih bi se pomoglo onim zemljama koje su najviše pogođene dužničkom krizom. Njemačko ministarstvo financija u ponedjeljak je demantiralo napise koje je objavio list Die Welt, ističući da rješenje za dužničku krizu treba tražiti preko promjene europskih ugovora, kako bi se uvela stroga pravila o proračunskoj disciplini. Altafaj Tardio nije htio komentirati ni informacije po kojima bi zajedničke euroobveznice koštale Njemačku 80 milijardi eura. On je također opovrgnuo da se vode pregovori između Međunarodnog monetarnog fonda i Italije. "Povjerenik (za gospodarske i monetarne poslove) Olli Rehn nije nikada o tome razgovarao s talijanskim premijerom Mariom Montijem. Nema takvih razgovora na europskoj razini", rekao je Alftafaj Tardio.
KAIRO - Šef Arapske lige Nabil Elaraby pozvao je Damask da potpiše arapski plan o okončanju nasilnog obračunavanja sirijskih vlasti s prosvjednicima i rekao je da bi to omogućilo ponovno razmatranje sankcija i drugih mjera poduzetih protiv sirijske vlade, javila je u ponedjeljak egipatska službena novinska agencija. Elaraby je poslao pismo sirijskom ministru vanjskih poslova Validu al-Mualemu u kojemu kaže da bi potpisivanje tog dogovora omogućilo "ponovno razmatranje svih mjera koje je Liga poduzela". Arapska liga većinom glasova je u nedjelju prihvatila oštre sankcije Siriji zbog obračuna sirijskih vlasti s prosvjednicima a katarski ministar vanjskih poslova je upozorio da bi, ako Arapi ne uspiju obuzdati krizu, mogle intervenirati strane sile. Katarski premijer i ministar vanjskih poslova šeik Hamad bin Jasim al-Tani ranije je rekao da Arapi žele izbjeći ponavljanje onoga što se dogodilo u Libiji gdje je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a dovela do NATO-ovih zračnih udara. Arapska liga je prihvatila sankcije koje uključuju zabranu putovanja za glavne sirijske dužnosnike, zamrzavanje sredstava povezanih s vladom predsjednika Bašara al-Asada, obustavu poslovanja sa središnjom sirijskom bankom i ulaganja u Siriju, rekao je šeik Hamad na konferenciji za novinare.
BRUXELLES - Europska unija u ponedjeljak je pozdravila odluku Arapske lige da uvede sankcije protiv Sirije kao odgovor na brutalnost režima u Damasku i njegovo odbijanje da pristane na promjene koje već osam mjeseci traže prosvjednici u toj zemlji. "Pozdravljamo i podupiremo odluku koju je donijela Arapska liga", kazala je Maja Kocijančič, glasnogovornica povjerenice EU za vanjsku politiku Catherine Ashton. "Sankcije Arapske lige kao i restriktivne mjere EU reakcija su na brutalnost režima kao i nespremnost da promijene smjer", kazala je. Arapske zemlje u nedjelju su se suglasile uvesti ekonomske mjere, najsnažnije protiv neke zemlje članice, koje uključuju zabranu putovanja za najviše sirijske dužnosnike i zaleđivanje imovine vlade predsjednika Bašara al-Asada. Vlade članica EU trebale bi u četvrtak odobriti novi paket sankcija čiji je cilj povećati pritisak na Asada zbog obračuna njegovih snaga sigurnosti s prosvjedima koji traju već osam mjeseci.
MOSKVA - Kako jača pritisak na sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, čiju zemlju od ožujka potresaju prosvjedi i nemiri, Rusija je u ponedjeljak u svoju sirijsku pomorsku bazu uputila ratne brodove kako bi pokazala da će Moskva štititi svoje interese u toj zemlji. Sankcije Arapske lige i poziv Francuske za uspostavom humanitarnih zona u Siriji predstavljaju sve jači međunarodni pritisak na Asada da zaustavi krvoproliće u zemlji koje je već, kako procjenjuje UN, odnijelo 3.500 života u devet mjeseci proturežimskih prosvjeda. Rusija, koja u Siriji ima pomorsku bazu i čija trgovina oružja s Damaskom vrijedi nekoliko milijuna dolara godišnje, pridružila se prošli mjesec Kini i stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osuđuje Asadov režim. Uz patrolni brod i druga plovila ratne mornarice, Moskva će u to područje uputiti i nosač zrakoplova "Admiral Kuznjecov", navodi Izvestia pozivajući se na umirovljenog admirala Viktora Kravčenka.
KUVAJT - Kuvajtska vlada podnijela je u ponedjeljak ostavku odgovarajući tako na pritisak prosvjednika i oporbe da premijer odstupi zbog optužbi za korupciju, potvrdili su parlamentarni izvori. Mediji prenose da nije jasno je li vladajući emir šeik Sabah al-Ahmad al Sabah prihvatio ostavku. Bude li prihvatio, može raspustiti i parlament te nakon toga odrediti datum novih izbora. Predsjednik parlamenta kazao je novinarima nakon susreta s emirom i članovima vlade da nije izviješten ni o kakvoj odluci o raspuštanju parlamenta. Ta zaljevska država, jedan od najvećih proizvođača nafte, suočila se s do sada najvećom političkom krizom kad su prosvjednici i oporbeni zastupnici u parlamentu zatražili ostavku premijera šeika Nasera al-Muhameda al-Sabaha. Kuvajt je zbog malog broja stanovnika i raskošnog sustava socijalne skrbi do sada ostao pošteđen vala prosvjeda koji je ove godine zahvatio arapske zemlje i svrgnuo s vlasti nekoliko vladajućih garnitura.
ATENA - U ponedjeljak u Grčkoj niti jedan radio, državni, privatni ni gradski nije radio zbog 24-satnog štrajka novinara, tehničara i administrativnog osoblja njihovih sindikata. Sindikati radija upozoravaju na "pošast otpuštanja" i kršenja kolektivnih ugovora na radijskim postajama u Grčkoj, stoji u njihovu zajedničkom priopćenju. Dužnička kriza, koja traje u zemlji dvije godine kao i mjere štednje uz niz zakona o fleksibilnosti rada u zamjenu za međunarodnu pomoć, teško su pogodili grčke medije. Dva dnevna lista koja su djelovala dulje od 10 godina, prestala su izlaziti 2010. Zaposleni u lijevo orijentiranom listu Eleftherotypia su dva dana bili u štrajku prošli tjedan kada su tražili isplate plaća za posljednja tri mjeseca. Najpogođeniji sektor medija je televizija. Šesto pedeset novinara, tehničara i upravnog osoblja iz privatnog tv-kanala Alter koji je u velikim dugovima, bili su u nekoliko štrajkova posljednjih mjeseci radi neisplaćenih plaća u posljednjih sedam mjeseci. Državni mediji, državna radiotelevizija Ert i Agencija grčkog tiska Ana, prekinuli su rad prošli tjedan kako bi upozorili na smanjenje plaća i otpuštanja nakon donošenja nedavnog zakona o tehničkoj nezaposlenosti.
RIM - Libanon je u ponedjeljak pozvao Benedikta XVI. da posjeti tu zemlju iduće godine, objavili su suradnici libanonskog premijera Nadžiba Mikatija koji je pozivnicu svoga predsjednika Michela Sleimana uručio ujutro na audijenciji kod Pape. Zasad nije objavljeno je li poziv prihvaćen, no iz obaviještenih izvora doznaje se da se u Vatikanu razgovara o jednome putovanju u travnju na kojem bi Benedikt XVI. trebao biskupima Bliskog istoka predati zaključke prošlogodišnje biskupske sinode o toj regiji. Libanonski premijer, sunitski musliman, predstavio je Papi 18-člano izaslanstvo, među kojima je bilo 13 članova njegove obitelji te nekoliko djece. Od sinode 2010., položaj kršćana na istoku postao je još osjetljiviji i mnogi se kršćani žele iseliti zbog prijetnji islamističkih pokreta, ali i zbog teškoga gospodarskog stanja. Vrlo utjecajni kršćani čine manje od 40 posto stanovništva Libanona koji je stoljećima zemlja suživota različitih religija. Stanje je još složenije otkako režim susjedne Sirije krvavo guši prodemokratske prosvjede. Kršćani u Libanonu podijeljeni su oko stajališta prema sirijskom režimu. Prihvati li Vatikan poziv, bit će to prvi Benediktov posjet Libanonu, a drugi regiji. U svibnju 2009., Papa je bio u povijesnome posjetu Jordanu, Izraelu i okupiranim palestinskim područjima.
DURBAN - Tisuće predstavnika iz dvjestotinjak zemalja čekali su više od 40 minuta početak UN-ovih klimatskih pregovora u ponedjeljak jer je predsjednik Južnoafričke Republike Jacob Zuma, koji je domaćin skupa, kasnio. Dužnosnik ministarstva vanjskih poslova izjavio je da je Zuma došao na mjesto održavanja skupa na vrijeme, ali da je čekao jednog afričkog čelnika koji je zakasnio. Sudionici UN-ove konferencije o klimatskim promjenama, jednog od najvećih diplomatskih događaja ikad održanih u Južnoj Africi, šetali su dvoranom, pisali mailove, razgovarali na mobitele ili su sjedili i čekali početak konferencije koja je neočekivano kasnila.