Prvu cijev plinovoda dugog 1.200 kilometara simbolički su pustili u rad njemačka kancelarka Angela Merkel, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, premijeri Francuske i Nizozemske Francois Fillon i Mark Rutte te povjerenik Europske unije za energetiku Guenther Oettinger na svečanosti u Lubminu.
Otvorena je "nova stranica energetskog partnerstva" između Rusije i Njemačke, rekao je Medvedev u tome gradu na području nekadašnje Njemačke Demokratske Republike.
Merkel je plinovod nazvala "jednim od najvećih infrastrukturnih projekata danas", a Rusiju ključnom partnericom.
Projekt Sjevernog toka praćen je raspravama o tome treba li Europa u tolikoj mjeri ovisiti o ruskome plinu, koji pokriva gotovo četvrtinu europskih potreba za tim energentom.
Njemačka grupa EON, koja sudjeluje u projektu, u pravnom je sporu s ruskim divom Gazpromom oko cijena plina koje drži previsokima.
I francuska grupa GDF Suez, također partner u projektu, raspravlja s Gazpromom o tome pitanju.
Ruski energetski div na meti je Europske komisije koja je krajem rujan u Europi pretražila njegove podružnice zbog sumnje da tvrtka krši propise o konkurentnosti.
Plinovod, koji do kraja 2012., treba dobiti i drugu cijev, dobavljat će plin za 26 milijuna kućanstava u Europi. Vrijednost radova iznosi 7,4 milijarda eura. Cijevi su postavljene na dubini od 80 do 110 metara, a kada obje cijevi budu postavljene, kapacitet plinovoda doseći će 55 milijarda prostornih metara plina.
Projekt je povjeren konzorciju tvrtaka kojim dominira ruski Gazprom, a sudjeluju njemački partneri BASF i EON, nizozemski Gasunie i francuski GDF Suez.
Sjeverni tok trebao bi spriječiti nestašice kakvima je Europa bila izložena zadnjih godina zbog prijepora Rusije i Ukrajine oko cijene ruskog plina. Zimi 2009., Moskva je Kijevu zatvorila dotok plina, a Ukrajina, preko čijeg teritorija se plin doprema za Europu, na to je uzvratila zaustavljanjem tranzita.