Njemačka kancelarka Angela Merkel, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, francuski i nizozemski premijeri Francois Fillon i Mark Rutte te europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger otvorit će ventile prve cijevi plinovoda dugog 1.200 kilometara u istočnonjemačkome gradu Lubminu.
Plinovodom vrijednim 7,4 milijarda eura koji treba do kraja 2012. godine dobiti i drugu cijev, dopremat će se plin za 26 milijuna kućanstava u Europi. Cijevi su postavljene na dubini od 80 do 110 metara, a kada obje cijevi budu postavljene, kapacitet plinovoda doseći će 55 milijarda prostornih metara plina.
Projekt je povjeren konzorciju tvrtaka kojim dominira ruski Gazprom, a sudjeluju njemački partneri BASF i EON, nizozemski Gasunie i francuski GDF Suez.
Sjeverni tok trebao bi spriječiti nestašice kakvima je Europa bila izložena zadnjih godina zbog prijepora Rusije i Ukrajine oko cijene ruskog plina. Zimi 2009., Moskva je Kijevu zatvorila dotok plina, a Ukrajina, preko čijeg teritorija se plin doprema za Europu, na to je uzvratila zaustavljanjem tranzita.
Preko baltičkih zemalja prolaze i drugi plinovodi, no Sjeverni tok ima isključivo pomorsku trasu što izaziva nezadovoljstvo okolnih zemalja, primjerice Poljske. S druge strane Švedska je zabrinuta mogućim ekološkim posljedicama, iako Gazprom tvrdi da plinovod "nema nikakvih znatnijih posljedica za okoliš".
Rusija isporučuje 25 posto plina potrebnog Europi i takav bi trend trebao potrajati, pa čak i narasti do 30 posto. Nedavnom odlukom Njemačke da odustane od eksploatacije nuklearne energije, europske potrebe za plinom će samo rasti.
Kako ne bi ovisila o Gazpromu, Europa želi alternativne pravce, pa je pokrenut projekt Nabucco, konkurentan Sjevernom toku kojim bi se plin dopremao iz Kaspijskog jezera, a zobišla Rusija. No jedan od partnera u Nabuccu je tvrtka RWE, a s njom je Gazprom već počeo pregovore suradnji.