Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu 1,17 dolara, na 115,73 dolara, približivši se najvišoj razini u gotovo dva mjeseca. U ponedjeljak je zaključila trgovinu u plusu 2,59 dolara.
Na američkom tržištu porasla je 76 centi, na 96,28 dolara.
"U igri je nekoliko čimbenika, neki se međusobno potiru, ali opći je trend rast cijena", rekao je Carsten Fritsch, energetski analitičar iz frankfurtskog Commerzbanka.
"Imamo privremeno rješenje za grčku političku krizu, snažnu sezonsku potražnju za lož uljem, tijesne zalihe transportnih goriva u Europi, niske zalihe derivata u SAD-u, a Kina postaje neto uvoznik dizela u studenom. Tu je i geopolitički rizik iranskog nuklearnog programa", navodi Fritsch faktore koji podupiru rast cijena.
Iranski spor sa Zapadom zaoštrio se uoči izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za koje se očekuje da će uključiti konstataciju da je iranski nuklearni program upregnut u proizvodnju oružja.
Na strani potražnje izdvaja se kineski plan povećanja proizvodnje u rafinerijama u studenom na najvišu razinu u godini, s obzirom na nestašicu domaćeg dizela.
Tržišta sada čekaju objavu podataka o kineskoj inflaciji koji će biti objavljeni u srijedu, radi smjernica o eventualnom ublažavanju monetarne politike u drugom po veličini svjetskom naftnom potrošaču. Očekuje se da će kineska inflacija oslabiti na 5,5 posto u listopadu, što bi bilo njezin pad treći mjesec zaredom.
Najveći negativni utjecaj na tržištu nafte stvaralo je pogoršanje stanja u Italiji, koja je zamijenila Grčku na mjestu glavne prijetnje za stabilnost eurozone. Čeka se ishod ključnog glasanja u talijanskom parlamentu o proračunskim mjerama štednje, koje bi mogao prerasti u izglasavanje nepovjerenja vladi Silvija Berlusconija.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je na svojim internetskim stranicama objavila cijenu barela referentne košarice svoje nafte koja je u ponedjeljak iznosila 111,08 dolara, u usporedbi s 109,96 dolara koliko se barelom trgovalo u petak.