Kako je Rešetar rekao na tiskovnoj konferenciji u Tuheljskim Toplicma gdje se održala konferencija, posljednje dvije-tri godine proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj drastično se smanjuje te je krajnji rok da se nešto učini.
Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj na godinu pada sedam posto unatoč tome što nam kvota proizvodnje s ulaskom u Europsku uniju iznosi 770 milijuna litara. Zato 40 posto mlijeka i mliječnih proizvoda Hrvatska uvozi, a kad i ako jednog dana ispuni kvotu, morat ćemo uvoziti još 200-300 milijuna litara na godinu, rekao je Igor Rešetar.
Kako je rekao, svrha dvodnevne konferencije bila je definirati nužne mjere buduće nacionalne agrarne politike za povećanje konkurentnosti hrvatskog seljaka s onima iz Europske unije i održive proizvodnje u Hrvatskoj, a uskoro i na jedinstvenom europskom tržištu.
Kako bi naš seljak bio konkurentan europskom, hitno bi se trebao promijeniti zakon o legalizaciji poljoprivrednih objekata jer je ovakav kakav je danas preskup i nije provediv, istaknuo je. Također je rekao kao je nužna primjena Pravilnika o nitratnoj direktivi. S tim u vezi, istaknuo je kako hrvatski seljak još nema tolike kapacitete da čak šest mjeseci može u vodonepropusnim betonskim cisternama skladištiti gnoj i gnojnicu.
"Da bi hrvatski seljak bio konkurentam europskom, također je potrebno uskladiti razne druge pravilnike te riješiti isplatu potpora. Sve dok se ti problemi ne riješe, hrvatski seljak neće biti konkurentan jer nam poticaji koje daje država služe isključivo za pokrivanje osnovnih troškova proizvodnje i tekuće poslovanje", izjavio je Rešetar.
Osim domaćih mljekara, na konferenciji o budućnosti mljekarstva u Hrvatskoj bili su i mljekari iz Francuske, Nizozemske, Italije, Belgije i Austrije.
Skupštinom je predsjedao član Europskog parlamenta i član Odbora za poljoprivredu Martin Heusling.