Od 9 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 6 danas očekuje stagnaciju Crobexa, a 3 pad.
Crobex indeks jučer je potonuo 1,28 posto, na 1.819 bodova, a Crobex10 2,27 posto, na 987 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je 16,1 milijun kuna, što je otprilike 3,5 milijuna više nego prethodnog trgovinskog dana.
„U najboljem slučaju danas očekujem stagnaciju domaćih indeksa, i to vjerojatno uz negativni predznak pod utjecajem vanjskih kretanja“, kaže Tamas Nagy, voditelj trgovanja u investicijskom društvu Abacus brokeri.
Kako dodaje, sezona objave poslovnih rezultata domaćih kompanija, koja su u skladu s aktualnim stanjem u domaćem gospodarstvu, nije rezultirala značajnijim reakcijama na tržištu.
„Jedan ciklus u upravljanju državom je završio. Nadamo se da će drugi saziv Sabora i nova vlada donijeti novi iskorak na gospodarskom planu. Do tada kretanja na domaćem tržištu kapitala bit će uglavnom pod utjecajem globalnih zbivanja“, ocjenjuje Nagy.
A nakon dva dana oštrog pada, na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle jer je ulagače ohrabrila poruka Feda da je spreman poduzeti dodatne poticajne mjere ako to bude potrebno, što je ublažilo strahovanja od posljedica europske dužničke krize.
Dow Jones indeks porastao je 1,53 posto, dok je S&P 500 skočio 1,61 posto, a Nasdaq indeks 1,27 posto.
Međutim, rast na Wall Streetu nije impresionirao azijske i europske burze, koje jutros bilježe pad cijena dionica. Ulagače, naime, plaši da bi europska dužnička kriza mogla izmaknuti kontroli.
„Reakcija tržišta na najavu grčkog referenduma u vezi financijske pomoći EU-a bila je burna. Najvažniji svjetski indeksi samo u ovome tjednu potonuli su za otprilike 4 posto, a sudeći po terminskim indeksima njihovo klizanje moglo bi se nastaviti, jer jučerašnji sastanak čelnika Francuske i Njemačke s grčkim premijerom nije donio veće pomake“, napominje Nagy.
Sinoć su predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel, nakon razgovora s grčkim premijerom Georgeom Papandreouom u Cannesu, poručili da Atena neće dobiti ni centa pomoći iz Europe dok ne prođe referendum u Grčkoj, koji bi mogao biti održan početkom prosinca.
Budući da dužnička kriza u eurozoni dodatno koči globalni rast, ne čude zahtjevi političara sa svih strana svijeta za bržim rješavanjem te krize, dodaje Nagy.
„PMI i ISM indeksi vodećih svjetskih gospodarstava za listopad ne ulijevaju previše optimizma u daljnji rast globalnog gospodarstva, a ni posljednje gospodarske procjene iz Feda nisu ohrabrujuće“, ocjenjuje Nagy.
Fed je smanjio procjene rasta američkog gospodarstva u idućoj godini na 2,5 do 2,9 posto, dok je još nedavno očekivao rast između 3,3 i 3,7 posto.
Danas se očekuje objava ISM indeksa aktivnosti u američkom uslužnom sektoru, a sutra ključno izvješće o zaposlenosti.
„Procjenjuje se da je američko gospodarstvo generiralo novih 95,000 novih radnih mjesta, a bude li tako, to bi ulio nešto nade investitorima u šumi loših vijesti“, smatra Nagy.
U fokusu ulagača na svjetskim tržištima bit će danas redovno zasjedanje Europske središnje banke, kojim će po prvi puta predsjedati novi predsjednik – Mario Draghi, zaključuje Nagy.
Od domaćih makroekonomskih pokazatelja, Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu prometa u trgovini na malo u rujnu, a očekuje se nastavak rasta potrošnje, i to po nešto višoj stopi nego mjesec dana prije.
Svih pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuje rast potrošnje u rujnu u odnosu na isti lanjski mjesec, i to između 1,3 i 3,2 posto. U prosjeku, očekuju rast od 2,2 posto, nakon što je u kolovozu potrošnja ojačala 2,0 posto.