Akademik Cambi govorio je o počecima arheologije i njezinoj povezanosti s HAZU-om od prvog arheologa don Šime Ljubića, don Frane Bulića, zatim Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Grge Novaka, Ljube Taramana, Mate Suića, Stjepana Gunjače i Duje Rendića Miočevića.
HAZU je pratio velika otkrića, poput Troje, Mikene i drugih lokaliteta danas važnih u zapadnoj civilizaciji. Kad je riječ o istraživanjima na istočnoj obali Jadrana, ona su vezana uz srednjovjekovne spomenike u Solinu, Rižinicama i Dijaču.
Akademik Cambi posebice je istaknuo ulogu don Frane Bulića, koji je 1888. objavio knjigu "Hrvatski spomenici u kninskoj okolici". HAZU se, dodao je Cambi, danas skrbi i o Bašćanskoj ploči, krsnom listu hrvatske pismenosti koja je pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Govorio je i o važnosti sarkofaga kraljice Jelene što ga je istražio don Frane Bulić, ističući da je tim natpisom riješio mnoge dvojbe hrvatske kraljevske genealogije i odnosa svjetovnih i kršćanskih kraljevskih imena. Spomenuo je i treći važan spomenik za našu arheologiju i povijest - Višeslavovu krstionicu.
Dodao je da se Akademija angažirala i na istraživanjima od Drugoga svjetskog rata, gdje velike zasluge pripadaju Stjepanu Gunjači, Grgi Novaku, Duji Rendiću Miočeviću i Mati Suiću. Akademija je bila uključena i u druge znanstvene projekte, osobito u istraživanju rimskih granica tzv. limesa, a surađivala je i s talijanskim stručnjacima za proučavanje prethistorije Jadrana.
U sklopu Akademije djeluje studijski kabinet za arheologiju, utemeljen 1949., čiji je osnivač bio Grga Novak. Kabinet je zaslužan za izdavanje arheoloških radova. Zadaća današnje Akademije jest dostojnije vrednovanje Odsjeka za arheologiju. Cambi je pozvao arheologe da budu neka vrsta kritičke svijesti hrvatske javnosti kad je riječ o toj znanstvenoj disciplini, osobito u zaštiti arheoloških spomenika i arheološke topografije, te u svim drugim društvenim pitanjima. Predavanje je uključeno u proslavu 150. obljetnice djelovanja HAZU-a.