Uvodničar sveučilišni profesor Velimir Srića i predsjednik HSLS-ova Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu iznio je podatke iz OECD-ova istraživanja "Education at a Glance" iz 2010. da je obrazovanje najprofitabilnija investicija i da povrat uloženoga novca po studentu iznosi između 300 i 400 posto. To pak znači da u Hrvatskoj nikako ne bismo smjeli smanjivati izdvajanja za obrazovanje i znanost već u što skorijemu roku dosegnuti barem europski prosjek od 8,5 posto ulaganja za ta područja iz bruto društvenoga proizvoda (BDP).
Zadaća je to politike, rekao je Srića , a ona ju može ostvariti jedino ako bude "sluga" društva i s ostalim mjerodavnim tijelima donosi odluke važne za boljitak društva.
Zato je, ustvrdio je, "problem Hrvatske zapravo problem politike pa će HSLS pokušati biti glas razuma u vremenu kakofonije". Srića smatra da današnje vrijeme traži promjenu politiku koja će biti spremna žrtvovati se za dobro društva te političare koji će vjerodostojnim provođenjem takve politike mijenjati odnos javnosti prema političarima kojima, prema istraživanjima, javnost najmanje vjeruje.
Ugledni znanstvenik Davor Pavuna, sveučilišni profesor fizike, kemije kondenzirane materije te mikro i opto elektronike u Lausanni u Švicarskoj upozorio je da se ne može čekati deset godina da se obrazovni sustav promijeni već da je potrebno "provesti promjene preko noći od vrha prema dolje jer se ne mogu se čekati promjene koje će iznjedriti demokratski procesi".
Jer, kako je rekao, svake godine generira se toliko novoga znanja koliko ga je ukupno nastalo do 1960. godine. Kao jedan od hrvatskih problema istaknuo je nedostatak nacionalne strategije rekavši da je Švicarska postavila strateški cilj da do 2015. bude najbolji besplatni obrazovni sustav na svijetu.
Iako nismo Švicarska idemo ju kopirati, poručio je Pavuna rekavši kako bismo si mogli, primjerice, postaviti cilj da do 2020. budemo drugi najbolji besplatni obrazovni sustav na svijetu.
Akademik Vlatko Silobrčić upozorio je pak da se sjeća kako se i prije 40 godina raspravljalo o temi o kojoj se raspravlja i danas te je suglasan s Pavunom da se promjene moraju desiti "preko noći". Smatra da Hrvatskoj treba suvisla uporaba znanstvenih mjerila te nametanje i prihvaćanje svjetskih mjerila te da zato nije nužna zakonska regulativa.
Predsjednik Velikoga vijeća Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić ocijenio je pak da je nužna zakonska regulativa te da je problem što zakoni o znanosti, obrazovanju i sveučilištu koji se, rekao je neopravdano nazivaju "HDZ-ovi i Fuchsovi zakoni" nisu doneseni. Ribić smatra da je donošenje tih zakona "zaustavio interesni lobby SDP-a".