Janjić je izvijestio da danas u Hrvatskoj djeluje 90 osnovnih i srednjih glazbenih škola koje pohađa 19.789 učenika i 12 škola s programima likovne umjetnosti i dizajna s 1687 učenika.
"Ponosimo se time što je broj učenika u umjetničkim školama poprilično rastao, ali to nije slučajno", kazao je Janjić dodajući da ih je u školskoj godini 1984/1985. bilo 2.669, 1999/2000. 13.622, a danas gotovo 20 tisuća.
Većina zastupnika, kako iz vladajućih, tako i iz oporbe, isticali su važnost glazbenog obrazovanja. Na njihove primjedbe da su glazbene i druge umjetničke škole mnogim zainteresiranim učenicima nedostupne, Janjić je odgovorio da je u zadnje vrijeme osnovano nekoliko srednjih glazbenih škole ondje gdje ih dosada nije bilo.
"Tim smo zakonom definirali sve uvjete za upis učenika i želimo dosadašnjim nastavnim planom i programom, a budućim kurikulumima, osigurati da to bude jednako za sve učenike", rekao je Janjić te ocijenio da je nastavni plan poprilično ambiciozno postavljen, posebice u srednjim glazbenim školama.
Zastupnici SDP-a zanimali su se za plaćanje prekovremenog rada nastavnicima, a Janjić je odgovorio da tu postoje neka ograničenja, posebice u dislociranim odjelima, jer s jedne strane nastavnici dio rade gratis jer žele dati djeci što ona traže, a s druge strane im se toliki broj honorarnih sati ne može platiti.
Janjić je potvrdio da je javna rasprava o zakonu o umjetničkom obrazovanju dugo trajala, više od godinu dana, no pozvao je sve zainteresirane da se uključe i nadalje da daju prijedloge i primjedbe, posebice stručnjake koji su i dosad zdušno pomagali.
Zastupnici su kratko raspravili i zakon o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, po hitnom postupku, budući da Sabor može najviše na godinu dana ovlastiti Vladu, a 7. listopada prestaje vrijediti dosadašnji zakon.
Josip Leko (SDP) je rekao da nije sporno da Sabor može delegirati Vladu da uredbama uređuje materiju iz djelokruga i nadležnosti Sabora, osim ljudskih prava i temeljnih sloboda, pozicije nacionalnih prava ili pozicije manjina, izbornog sustava te ustrojstva, djelokruga i načina rada državnih tijela i lokalne samouprave.
Spomenuo je, međutim, uredbu o cijeni plina odnosno ovlaštenje Vlade da određuje cijenu plina nekim subjektima. "I to vlada čini na način da mijenja zakon, a hijerarhija propisa se protivi tome da vlada mijenja zakon i Ustav kaže da može odrediti drugačije", dodao je.
"I, evo ga", odgovorio mu je HDZ-ov zastupnik Emil Tomljanović, "svake godine se otvaraju gotovo indentična 'sporna' pitanja može li vlada intervenirati, kada, u kojim situacijama i kojoj mjeri to čini te je li sve to skupa u skladu s Ustavnom i zakonom".
Nakon što je naveo da tu nema nikakvih ustavnih odstupanja i da je u cijeloj godini bila tek jedna uredba, Miljenko Dorić (HNS/HSU) je napomenuo kako bi bilo dobro najprije u Saboru raspraviti izvješće i onda prodložiti vladi da radi na isti način.
Sabor je završio s današnjim radom.