Ukupni desezonirani promet industrije u kolovozu je u usporedbi sa srpnjem pao za 4,1 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad za 3,2 posto, a na stranom tržištu za 29,2 posto.
U odnosu na kolovoz prošle godine promet industrije je u ovogodišnjem kolovozu, kalendarski prilagođen, pao za 5 posto.
Prema tržištima, promet je na domaćem tržištu u kolovozu na godišnjoj razini pao za 17,1 posto, a na stranom tržištu za 5,4 posto.
Statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da je u kolovozu ove u odnosu na kolovoz prošle godine najviše, za 27,3 posto, pala ukupna prodaja energije, promet intermedijarnih proizvoda smanjen je za 6,7 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,4 posto.
Ukupna prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju na godišnjoj je razini povećana za 5,6 posto, a kapitalnih proizvoda za 19 posto.
Osim u kolovozu, promet industrije tijekom ove godine zabilježio je pad još samo u lipnju i to za 0,4 posto, dok je svih ostalih mjeseci rastao, pa kumulativni podaci za prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine govore o rastu za 3,4 posto.
Prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine bilježi rast narudžbi za 19,9 posto, pri čemu su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 14,2 posto, a sa stranih za više od 200 posto.
Prema GIG-u, najveći rast narudžbi bilježi se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 132,9 posto.
Narudžbe netrajnih proizvoda za široku potrošnju u kolovozu ove u odnosu na lanjski kolovoz porasle su za 60,1 posto, a kapitalnih proizvoda za 39,9 posto, dok su narudžbe intermedijarnih proizvoda smanjene za 1,4 posto.
Prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi je, izuzme li se lipanj kada je zabilježen pad narudžbi, bilježila rast narudžbi i to uglavnom dvoznamenkasti. U prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje narudžbe su porasle za 20,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.