Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u kolovozu pala za 4,9 posto u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine smanjena 4,4 posto.
To je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u kolovozu industrija ojačala za 1,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Svi su očekivali rast proizvodnje, i to u rasponu od 0,2 do 3 posto, nakon što je industrija ojačala u prethodna dva mjeseca.
„Pad industrijske proizvodnje iznenađujuće je oštar, a najviše je na to utjecao pad proizvodnje naftnih derivata“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Najviše je, 9,4 posto, u kolovozu pala proizvodnja intermedijarnih proizvoda, dok je proizvodnja energije na godišnjoj razini smanjena 8,2 posto.
Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je za 2,9, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,3 posto.
Jedino je porasla, za 6,7 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda.
Šantić smatra da je, uz restrukturiranje u industrijskom sektoru, pad proizvodnje posljedica dužničke krize u eurozoni, koja je izazvala usporavanje rasta najvećih europskih gospodarstava, naših najvećih trgovinskih partnera.
„Samim time izvozno orijentirani domaći prerađivački sektor, koji se najbrže počeo oporavljati, mogao bi biti ponovno suočen s padom narudžbi. Na to ukazuje i snažan rast zaliha industrijskih proizvoda“, ocjenjuje Šantić.
Ukupne zalihe industrijskih proizvoda porasle su u kolovozu 9,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, pri čemu su zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju skočile čak 37,8 posto, a kapitalnih proizvoda 2,5 posto.
Porast zaliha, posebice netrajnih proizvoda za široku potrošnju, ukazuje da možemo očekivati pad proizvodnje i u budućnosti, smatra Šantić.
„Uz pad inozemne potražnje, negativno na industrijsku proizvodnju utječu i domaći nepovoljni trendovi u neto plaćama, što izaziva korekciju u ponašanju domaćih potrošača. Na to ukazuje i skroman rast prometa u trgovini na malo u ljetnim mjesecima“, kaže Šantić.
Ukupno je u prvih osam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 1,7 posto.
Šantić procjenjuje da će u cijeloj ovoj godini industrijska proizvodnja pasti 2 posto u odnosu na prošlu godinu.