Tijekom skupa bit će održani okrugli stolovi o filozofsko-sociološkom aspektu totalitarnih režima, o totalitarnim režimima i koncentracijskim logorima, o međugeneracijskom prijenosu trauma, o akademiji demokracije te o temeljnim europskim vrijednostima – interkulturalizmu, toleranciji i ljudskim pravima.
Za sutra je najavljena konferencija „Kultura sjećanja“ na kojoj će biti riječi o interkulturalnom obrazovanju i demokraciji, o pamćenju, povijesti i kulturnoj uvjetovanosti, o sjećanjima istarskih logoraša te o vizualnom identitetu muzeja i memorijalnih centara.
Na okruglim stolovima i konferenciji sudjeluju osobe iz akademskog, kulturnog, političkog života kao što su Petar Strčić, Ivan Grubišić, Damir Grubiša, Stjepan Mesić, Milan Kučan, Neven Budak, Drago Pilsel, Mate Kapović i drugi.
Grad Rab namjerava osnovati Memorijalni centar Kampor u okviru kojeg će biti Muzej sjećanja i Centar za razvoj kulture sjećanja te edukacijski centar za razvoj demokracije i ostalih humanističkih znanosti. Opći cilj projekta „Kampor – polje sjećanja“ je približavanje Europe građanima kroz promoviranje europskih vrijednosti i dostignuća, putem očuvanja sjećanja na žrtve. Takvi skupovi nastavit će se održavati.
Kako stoji u materijalu o projektu, nakon potpisivanja ugovora između Benita Mussolinija i Ante Pavelića, 1941. u Rimu, fašistička vojska Italije je okupirala zapadni dio Slovenije i obalni dio Hrvatske, a nedugo zatim počeo je teror nad domicilnim stanovništvom.
Na okupiranom teritoriju na Rabu izgrađen je koncentracijski logor Kampor u kojeg su bili deportirani civili, uglavnom Hrvati iz Gorskog kotara, Istre i Primorja, Slovenci i Židovi. Logor Kampor djelovao je od srpnja 1942. do kapitulacije Italije u rujnu 1943., kada su taj teritorij okupirale njemačke trupe.
Od oko 15.000 logoraša, njih 20 posto nisu preživjeli, pa se Kampor smatra jednim od najzloglasnijih fašističkih logora u 2. svjetskom ratu, navedeno je u materijalu o projektu.