"Besplatno za brucoše nije besplatno obrazovanje" - poručili su studenti na prosvjednoj akciji, napominjući da još, iako je kraj rujna, ne znaju po kojem će modelu plaćati studij i hoće li studenti po osobnim potrebama morati izdvojiti šest tisuća kuna za nastavak školovanja. Sigurno je, kažu, da će druga, kao i treća i četvrta godina plaćati, ali još ne znaju po kojem modelu.
Studenti ističu da su njihovi roditelji novac za školovanje već izdvojili preko poreza te da "ne namjeravaju biti pasivni promatrači Fuchsova modela besplatnog studiranja".
Dekan Fakulteta Damir Boras izjavio je da se studenti mogu upisati, a tijekom druge ili treće godine studija vidjet će se kako će se ti troškovi namiriti. Prva godina, prema predviđenom sporazumu, neće plaćati školarinu, dok će se druga godina, prema sadašnjem stanju stvari, morati rješavati na drugi način. Napomenuo je da se o tome na današnjem Fakultetskom vijeću neće raspravljati, jer to još nije pripremljeno, a nije potpisan ni ugovor, prije kojega se ništa neće početi naplaćivati.
Boras je kazao da je Sveučilište pregovaralo s Ministarstvom znanosti o pokrivanju troškova participacije studenata. "Ove je godine ugovor pripremljen i prihvaćen načelno na Senatu Sveučilišta. Prema jučerašnjim informacijama, on još nije potpisan jer su dogovarani neki tehnički detalji", kazao je dekan. Rekao je i kako je vlada predvidjela sredstva u proračunu te da je Ministarstvo podmirilo obaveze vezane za akademsku 2010./11.
Školarina za studente po osobnim potrebama za prediplomske studije iznosi 6.000 kuna godišnje, a na diplomskom studiju svi plaćaju 4.000 kuna godišnje. Studenata po osobnim potrebama ima oko 40 do 50 posto, kazao je Boras koji je u dilemi treba li teret podijeliti svima jednako ili ostaviti onima koji su se upisali iz osobnih potreba. "To je moje osobno mišljenje i to ćemo raspraviti na Fakultetskom vijeću", rekao je.
Osobno mislim da treba što više ulagati u obrazovanje, kazao je dekan Boras navodeći kako Hrvatska daje oko 149 eura za obrazovanje po stanovniku dok primjerice Portugal, najslabija članica EU, daje dvostruko više.