Posebna pozornost, kako je rečeno, treba se posvetiti razvoju energetske infrastrukture.
Ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat kazao je kako je Hrvatska pred ulaskom u EU, no kako su se naše energetske kompanije već suočile s izazovima koji ih očekuje ulaskom na to tržište.
Istaknuo je kako Hrvatska mora razvijati moderne distribucijske sustave te kako su nužna dodatna ulaganja u tehnološki razvoj i distribucijske sustave.
Kazao je i kako Vlada u sektoru energetike vidi pozitivne učinke gospodarskog razvoja te kako će hrvatska energetska politika u narednih deset godina biti vođena Strategijom energetskog razvoja.
Član Uprave Janafa Ante Dodig izdvojio je nove razvojne projekte tvrtke kao što su primjerice projekt reverzibilnog transporta na dionici Sisak – Omišalj, projekte skladištenja (izgradnja novih spremnika za skladištenja nafte i naftnih derivata za potrebe državnih obveznih zaliha i sigurnosti opskrbe u kriznim situacijama te za otvaranje tržišta i rast konkurencije), projekt Adriatic spot tržište nafte i naftnih derivata te produktovod Slavonski Brod-Bosanski Brod.
Član Uprave za održivi razvoj i kvalitetu HEP-a Velimir Rajković kazao je kako tvrtka priprema proizvode i usluge kojima može konkurirati na tržištu, kao što su projekti energetske učinkovitosti, upravljanja potrošnjom energije, projekt uvođenja e-mobilnosti, a i tvrtka se orijentira na druga tržišta s ciljem pridobivanja novih kupaca.
Direktor Inina sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu Laslo Farkaš Višontai kazao je kako se Hrvatska već godinama suočava s prirodnim padom proizvodnje na kopnu što je neminovno zbog starosti polja.
Treba raditi na tome da se taj pad smanji, ali povećanja proizvodnje svakako neće biti, kazao je ističući pritom i važnost EOR projekta, odnosno utiskivanja ugljičnog dioksida u naftna polja Ivanić i Žutica.
Direktor Gradske plinare Zagreb Mladen Pejnović kazao je kako tarifne stavke za distribuciju i opskrbu plina ne odgovaraju potrebama razvoja te apelirao na mjerodavne institucije da se pri procjeni troškova ugledaju na zemlje u okruženju jer će se tako uvesti reda među sudionicima na hrvatskom plinskom tržištu.
Osvrnuvši se na uredbu Vlade kojom je cijena plina za industriju do kraja ove godine fiksirana na 2,13 kuna po prostornom metru, upozorio je da uredba ima propusta jer sada najveću cijenu plina plaćaju bolnice, dječji vrtići, škole, domovi, trgovački centri i uredi, što nije pravedno.
Procjenjuje da će s osnova te uredbe prihodi GPZ Opskrbe biti manji za oko 9 milijuna kuna.